Urbanistički aktivist Saša Šimpraga pokrenuo je inicijativu za imenovanje nekoliko “ženskih” ulica kojom bi se osim odavanja počasti zaslužnim osobama, istovremeno povećao i fundus “ženskih” ulica u Zagrebu. Imenovanjem javnih površina u čast znamenitih žena koje su u mnogo čemu obogatile hrvatsku kulturu i društvo, ujedno se afirmira i rodna ravnopravnost. No, nažalost neke inicijativa su već godinama na čekanju kod zagrebačkih gradskih vlasti. Pri čemu je zanimljivo za istaknuti da je zagrebački Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova unazad nekoliko godina donio zaključak u kojem stoji da će se posebna pažnja pridavati rodnom pitanju, a do danas je imenovao svega jednu žensku ulicu, onu Ivane Lang u Sopnici-Jelkovcu. U proceduri su trenutno inicijative za tri javne površine, a radi se o slobodnim i za imenovanje primjerenim ulicama.
Saša Šimpraga za Libelu predstavio je te tri inicijative koje su u proceduri:
STUBE MIJE SLAVENSKE
Inicijativu za Stube Mije Slavenske Grad ignorira već godinama, od ponovio sam ju par puta, no uvijek bez rezultata. Slavenska uđe u proceduru, ali se ona nikad ne privede kraju, iako je Odbor utvrdio da se nedvojbeno radi o zaslužnoj osobi i stubama slobodnim za imenovanje.
Predložene se stube nalaze na Šalati, između Jurkovićeve i Posilovićeve ulice.
Mia Slavenska najveća je hrvatska balerina, prva zagrebačka i hrvatska primabalerina i svakako jedna od najvećih hrvatskih umjetnica koja je pritom ostvarila i izuzetnu međunarodnu karijeru, između ostalih i kao primabalerina u njujorškom Metropolitenu.
Predloženo ime stuba je Stube Mije Slavenske, a ne Mije Čorak Slavenske. Neovisno o mojoj inicijativi, inzistiranje ustanova poput zagrebačkoga HNK ili Ministarstva kulture na korištenju dva prezimena kako bi se naglasili njeni hrvatski korijeni, posve je nepotrebno pa i neukusno, obzirom da sama umjetnica nikad nije koristila oba prezimena. Prezime Slavenska bilo je njen životni odabir i ime s kojim je ostvarila svoje najveće uspjehe. Konačno, bila je udana Neumann. Stube bi se trebale zvati onako kako je ona sama sebe predstavljala, a ne kako netko misli da se je trebala zvati.
ŠETALIŠTE NADE KLAIĆ
Inicijativa za Šetalište Nade Klaić se ignorira od 2006. godine, unatoč tome što je ime Nade Klaić već od ranije uvršteno na službeni gradski popis za buduća imenovanja i to “kad se za to ukaže prilika”. No, iako je predložena konkretna, slobodna i primjerena lokacija, šetalište do danas nije imenovano.
{slika}
Radi se o bezimenom i uređenom pješačkom prostoru s drvoredom koji se nalazi uz sjeverni rub osnovne škole u Utrinama, a spaja Barčev trg i Šišićevu ulicu.
U Utrinama su sve ulice nazvane u čast povjesničara čime bi se preloženo imenovanje uklopilo u postojeći urbanistički kontekst. Štoviše, budući da na području užega (planiranog) Novog Zagreba nikad nije, niti danas postoji, nijedna ulica nazvana po nekoj ženi, imenovanjem Šetališta Nade Klaić postojeći se kontekst u Utrinama ne samo nadopunjuje već i nadograđuje. Istovremeno bi i ukupni prostor užega Novoga Zagreba dobio prvu javnu površinu nazvanu u čast neke žene.
Nada Klaić jedna je od najistaknutijih hrvatskih znanstvenica, nedvojbeno najznačajnija hrvatska medijevalistica, a dala je i osobiti doprinos povijesti Zagreba.
ULICA KSENIJE KANTOCI
Ulica Ksenije Kantoci predložena je u sklopu skupne inicijative za imenovanje ulica oko novoga Muzeja suvremene umjetnosti u Središću gdje će sve novonastale javne površine tek trebati imenovati i za koje sam predložio da budu nazvane po znamenitim umjetnicima i umjetnicama. Trenutno su u izgradnji četiri ulice, a predloženo je da, uz spomenutu Kantoci, budu nazvane i u čast Vojina Bakića, Julija Knifera i Vjenceslava Richtera. Usvajanjem predloženoga “umjetničkoga” obrasca i buduće planirane ulice u Središću bi također bile imenovane po nekima od umjetnika ili umjetnica.
{slika}
U povijesti urbanizacije Novoga Zagreba upravo su kapitalni objekti poput Brodarskoga instituta u Sigetu ili kompleksa graditeljskih škola u Sopotu odredili logiku naziva ulica koje ih okružuju. U prvom slučaju po osobama i pojmovima iz svijeta pomorstva, a u drugom po istaknutim arhitektima. Predložena se imenovanja u tome smislu uklapaju u (novo)zagrebačku tradiciju smislenih grupnih imenovanja.
Ove se godine ujedno obilježava i stota obljetnica rođenja Ksenije Knatoci čija će djela biti izložena i u stalnom postavu novoga muzeja.
Navedene inicijative su do sada službeno podržali Projet marginal, grupa koja se bavi javnim prostorima Zagreba; Lokalna baza za osvježavanje kulture – BLOK, organizatori Urbanfestivala; Udruga mladih muzeologa – Kontraakcija, koja tematizira Novi Zagreb kroz projekt Muzej kvarta; Uprava Muzeja suvremene umjetnosti i prof.dr.sc.Tvrtko Jakovina ispred Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Sve su podrške upućene ove godine.
Libela poziva čitatelje i čitateljice da također podrže inicijative na način da upute podršku inicijativi Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova, Ćirilometodska 5, 10 000 Zagreb ili mailom na kontakt-centar@zagreb.hr.
