Istospolni parovi u Hrvatskoj u većini će situacija biti izjednačeni s bračnim i izvanbračnim zajednicama, ali neće moći posvajati djecu. Međutim, moći će dobiti roditeljsku skrb nad biološkom ili posvojenom djecom svojih partnera s kojima žive, a partnerice koje su se liječile od neplodnosti moći će se podvrgnuti medicinski potpomognutoj oplodnji saznaje Jutarnji list.
Zakon bi ovih dana trebao krenuti u javnu raspravu, a poklopilo se da će se u proceduri istovremeno naći i Obiteljski zakon i Zakon o životnom partnerstvu: iako su dobrim dijelom odredbe tih zakona jednake, statusna pitanja heteroseksualnih i istospolnih parova rješavaju se u dva odvojena zakona, a promijenjena su i imena gotovo jednakih instituta. Tako se brak zove životno partnerstvo, izvanbračna zajednica je neformalno životno partnerstvo, razvod je nazvan raskidom, a bračni ugovor – ugovorom o imovini životnih partnera.
Prema prijedlogu, životno će partnerstvo moći sklopiti samo istospolni partneri. Sklapat će ga pred matičarom u prisutnosti kumova, bit će to svečani čin, a matičar će održati i prigodni govor u kojem će ih upozoriti da u zajednici moraju biti ravnopravni, da se moraju poštovati, uvažavati i međusobno si pomagati.
Kad zasnuju obitelj, neće moći posvojiti dijete. Međutim, ako jedan od partnera ima dijete i živi s njim, drugi će partner moći zatražiti roditeljsku skrb. Upravo je to istospolnim roditeljima bio najveći problem: drugi roditelj s kojim dijete živi nije mogao, recimo, otvoriti bolovanje zbog djetetove bolesti, otići na informacije ili potpisati da dijete smije na izlet.
– Moći će donositi sve važne odluke i u stvarnosti biti roditelj. Međutim, ne radi se o posvojenju jer se životni partner neće moći upisati kao roditelj u rodni list djeteta, njegova rodbina neće automatski postati rodbina djeteta, a dijete neće imati izravno pravo nasljeđivanja – objašnjava sugovornik Jutarnjeg lista.
U slučaju raskida partnerstva, bivši partner/ica imat će pravo na viđanje djeteta jednako kao maćeha ili očuh po Obiteljskom zakonu te obvezu plaćanja alimentacije.
U slučaju smrti djetetova roditelja, drugi partner imat će pravo od suda zatražiti trajnu skrb nad djetetom: još se razmišlja hoće li to biti klasično posvojenje. Za sada je na stolu opcija da to bude poseban oblik skrbi kojim bi se stekle obveze i prava roditelja i djeteta, ali skrbnik ne bi bio upisan kao roditelj, već kao napomena u rodnom listu.
Kad je riječ o medicinski potpomognutoj oplodnji, doznajemo, u radnoj se skupini još razmišlja o nekoliko alternativa. Naime, Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji sada propisuje da na taj postupak imaju pravo bračni i izvanbračni parovi koji se bore s neplodnošću te sama žena koja “ne živi u braku, izvanbračnoj ili istospolnoj zajednici, čije je dosadašnje liječenje neplodnosti ostalo bezuspješno”. U Prijedlogu zakona o životnom partnerstvu pak stoji da je zabranjeno “nepovoljno postupanje u pogledu pristupa MPO-u prema životnim partnerstvima u odnosu na bračne i izvanbračne zajednice”.
– Dakle, ako je pravo na MPO dozvoljeno svim ženama koje se bore s neplodnošću, onda ne može biti zabranjeno onima u životnom partnerstvu – kaže sugovornik Jutarnjeg lista.
