Hrvatska se nalazi pred ustavnom krizom. Naime, čak ako i definicija braka prema želji inicijative U ime obitelji prođe na referendumu, koji bi mogao biti održan 1. prosinca, to još uvijek ne znači da će ista doista i završiti u Ustavu. Odbor za Ustav predložio je Saboru odluku formuliranu tako da ostavlja otvorenom mogućnost da Sabor bez obzira na volju građanki i građana na referendumu odluči i ne pristupiti promjeni Ustava.
Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav s 10 glasova ‘za’, tri ‘protiv’ i dva suzdržana Saboru je predložio da ‘donese odluku o raspisivanju državnog referenduma radi donošenja odluke o referendumskom pitanju utemeljenom na zahtjev za raspisivanjem referenduma građanske inicijative U ime obitelji da se pristupi promjeni Ustava na način da se u Ustav unese definicija braka kao životne zajednice muškarca i žene’, a kao datum referenduma predložen je 1. prosinac, prenosi GONG.
Sabor će u petak ovu odluku amenovati ili ne – ovisi o tome kako doživljavaju Ustav prema kojemu je odluka, sviđala se ona nekome ili ne, donesena na referendumu za Sabor obavezujuća.
Zamka je postavljena – tko će u nju pasti?
U međuvremenu valja podsjetiti da je inicijativa U ime obitelji prikupila dovoljan broj potpisa građana i građanki za raspisivanje referenduma, no unatoč odrađenoj proceduri, koja je u ovom trenutku takva kakva jest, mjesecima je čekala da dođe na red da se o njoj u Saboru raspravlja. Sudeći pak prema onome što se moglo čuti i na današnjoj sjednici saborskog Odboru za Ustav – mjesecima bi još također mogla i čekati na realizaciju nakon provedenog referenduma čak i ako će joj on ići u prilog.
Prvi je na zamku upozorio Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista, a potom se nadovezao i HDZ-ov Vladimir Šeks: “Ovdje je skrivena jedna zamka koja bi trebala zakomplicirati raspisivanje referenduma, naime, u tekstu odluke o kojoj danas glasamo stoji formulacija ‘da se pristupi promjeni Ustava’ što je u neskladu s odredbom Ustava da se na referendumu iniciranom od strane građanske inicijative, neposredno mijenja Ustav. To bi značilo da bi se nakon referenduma išlo na pristupanje promjeni Ustava, a to nije bila intencija ustavotvorca”.
S obzirom da u članku 87 Ustava RH piše da je odluka donesena na referendumu obvezatna, a u Zakonu o referendumu u članku 2 stoji da je referendum oblik neposrednog odlučivanja birača te se u članku 8 ponavlja da je takva odluka obvezatna, Lesar je također tražio da se iz odluke izbriše dio koji se odnosi na pristupanje promjeni Ustava.
Međutim, zahtjev nije usvojen, a Dragan Zelić, vanjski član Odbora i izvršni direktor GONG-a, upozorio je: “Može se dogoditi da i nakon što se građani/ke pozitivno izjasne na referendumu, Sabor odluči da ne želi izmjene Ustava. Može se dogoditi da sve ovo bude jedna velika predstava u kojoj će se potrošiti novac za organiziranje referenduma i da onda zastupnici/e odbiju izmijeniti Ustav. Ako dođe do izglasavanja, Sabor može odbiti volju naroda. Ja se samo nadam da su vladajući svjesni odgovornosti u ovom slučaju i svjesni da tim scenarijem otvaraju vrata debeloj i ozbiljnoj ustavnoj krizi u ovoj zemlji”.
Koga briga i za Ustav i za Ustavni sud?
Vladajući, a napose Peđa Grbin, SDP-ov predsjednik Odbora za Ustav, nisu željeli dati jasno očitovanje oko prijedloga ovakve odluke, već su, štoviše, prije ignoriranja samoga Ustava, odlučili ignorirati i Ustavni sud, premda će na njemu biti loptica odgovornosti u smislu da će on biti taj koji će u slučaju saborskog odbijanja volje naroda, taj čin morati proglasiti protuustavnim. Iako postoji mogućnost, a za nju se osim Zelića zalagalo i još par članova Odbora, da Sabor pita Ustavni sud je li referendumsko pitanje ustavno, taj je zahtjev također dobio košaricu.
“Da Sabor ne smije ignorirati Ustavni sud” , istaknuo je Zelić.
“Pozivam Odbor za Ustav da Saboru predloži da zatraži mišljenje Ustavnog suda o usklađenosti sadržaja referendumskog pitanja s Ustavom i ispunjenosti pretpostavki za raspisivanje državnog referenduma na temelju građanske inicijative. Podsjećam na zahtjev Odbora za Ustav da se u najbržem mogućem roku uputi nacrt novog Zakona o referendumu u proces savjetovanja sa zainteresiranom javnošću”, naglasio je Zelić.
Također je i upozorio na ‘greške u pravnom okviru u smislu da nije propisano ograničenje pitanja koja mogu biti stavljena na referendum, poput temeljnih ljudskih prava i prava manjina, da nije propisan kvorum izlaznosti čak ni u slučaju državnog referenduma o promjeni Ustava, kao ni primjerena razina transparentnosti financiranja kampanje državnog referenduma na inicijativu birača/ica’.
Zbog ‘ozbiljne sumnje u ustavnost referendumskog pitanja i činjenice da je Ustavni sud jedina institucija koja tu može dati mišljenje’, na obraćanje Ustavnom sudu pozvala je i Sanja Barić, vanjska članica Odbora i predstojnica Katedre za Ustavno pravo na riječkom Pravnom fakultetu, kao i Nenad Zakošek, vanjski član Odbora i dekan Fakulteta političkih znanosti, koji smatra da bi se ‘Ustavni sud morao oglasiti o ustavnosti referendumskog pitanja jer se njime dovodi u pitanje sekularni karakter Ustava, a unošenjem odredbe o braku mijenjao bi se cijeli poredak ustavnih vrednota s obzirom da članak 62 Ustava govori o posebnoj zaštiti obitelji, a ne braka’.
Za obraćanje Ustavnom sudu prije raspisivanja referenduma zalagao se i HNS-ov Goran Beus Richembergh, podsjetivši kako je još u srpnju Odbor za Ustav zatražio od inicijative U ime obitelji da pojasni koji je točno tekst referendumskog pitanja bio ponuđen građanima/kama kad su davali svoje potpise.
“Smatram da tekst koji je ponuđen, ne sadrži formu amandmana pa bi u tom slučaju Sabor samostalno morao donijeti odluku o tome gdje će u Ustav staviti tu odredbu o braku. Takvo mijenjanje Ustava nije dozvoljeno jer Sabor ne može diskrecijski odlučiti gdje će tu odredbu staviti. Može se, da karikiram, dogoditi da Sabor donese odluku da se odredba o braku stavi u preambulu Ustava, a ja mislim da to nije ono što su organizatori/ce referenduma htjeli'”, poručio je.
Tempirana ustavna kriza i budući koraci
Premda je kao i većina članova Odbora priznao da su odredbe Ustava i Zakona o referendumu nejasne, ipak je , opet kao i većina, SDSS-ov Milorad Pupovac ustavnu krizu doživio u malo drugačijejm izdanju: “Ova inicijativa u nukleusu stvari sadrži ustavnu krizu. Ovo je tempirana ustavna kriza i oni koji su ovo pokrenuli – smišljeno su išli na ustavnu krizu. Ako bi sada tražili mišljenje Ustavnog suda, onda bi stvorili dojam da Sabor izbjegava preuzeti odgovornost koja mu pripada i atmosferu da Sabor želi izbjeći raspisivanje referenduma. Ovu vrstu ideološkog opterećenja ne treba prebacivati na Ustavni sud, nego Sabor treba preuzeti odgovornost”.
Kakvo je to preuzimanje odgovornosti kad se izbjegava odgovornost i poštivanje Ustava, ostalo je nerazjašnjeno, a SDP-ov Nenad Stazić najavio je buduću incijativu za promjenom Ustava.
“Prilikom zadnjih izmjena Ustava 2010. zbog pristupanja Europskoj uniji ublaženi su kriteriji za referendum i tu je situaciju iskoristila i inicijativa U ime obitelji. Krenulo se opasnim putem kojim će se nastaviti jer izlaza nema. Mi ćemo uskoro imati ideološki ocrtan Ustav. To se može spriječiti samo ako sada kod promjena Ustava postrožimo kriterije za referendum. Pojedine stranke to ne žele učiniti, nego guraju državu i društvo u jedno nestabilno razdoblje kada će s mijenjati Ustav s glasovima malog broja birača/ica. Neki ustavni/e stručnjaci/kinje kažu da je za promjenu Ustava dovoljan samo uspjeh referenduma. Ako se to dogodi, onda ću ja predložiti parlamentarnoj većini da donese odluku o raspisivanju referenduma na kojem bi građani odgovarali na pitanje: ‘Jeste li za to da se stranci protiv koje je pokrenut sudski postupak zabrani političko djelovanje?’ Uvjeren sam da će takav referendum uspjeti”, zaključio je.
