Članice i članovi Ženske fronte za radna i socijalna prava odgovorile/i su ministru Mrsiću na poziv za sudjelovanjem na sastanku o Prijedlogu novog Zakona o radu. Odgovor donosimo u cijelosti:
Poštovani ministre,
zahvaljujemo na pristiglom pozivu na sastanak vezan uz izlaganje naših prijedloga i primjedbi na tekst Prijedloga novog Zakona o radu ali mišljenja smo da je poziv upućen prekasno, tek forme radi, i nakon što su svi drugi pozvani otkazali razgovore. Time se ovakva zakašnjela gesta može jedino protumačiti kao simulacija tobožnjeg dijaloga.
Naši zahtjevi i stajališta su jasni, precizni i razumljivi. Niti jedan amandman Ženske fronte za radna i socijalna prava na Prijedlog novog Zakona nije uzet u obzir, unatoč činjenici da su izostale analize koje bi potkrepljivale teze Ministarstva kako su izmjene Zakona nužne.
Dodatan razlog nemogućnosti uspostavljanja “dijaloga” u ovako skučenim vremenskim uvjetima – a poziv stiže u vrijeme kada je Zakon već upućen u saborsku proceduru – jest neuvažavanje predložene inicijative svih sindikalnih središnjica da se Prijedlog novog Zakona o radu povuče iz procedure kako bi se osiguralo potrebno vrijeme za kvalitetno prikupljanje podataka i izradu analiza te pregovore sa socijalnim partnerima. Ženska fronta za radna i socijalna prava podržala je netom spomenutu inicijativu te dodatno naglasila da je izostala bilo kakva rodna analiza koja bi se posvetila specifičnim problemima ženskog radništva, kao i dokazi za tvrdnje resornog ministarstva o tome kako će daljnja deregulacija i fleksibilizacija dovesti do većeg stupnja zapošljavanja, smanjenja udjela sive ekonomije i povećanja priljeva novih investicija – sva relevantna istraživanja iz drugih europskih zemalja ukazuju na upravo suprotne trendove.
Uz to, nakon što je Vlada RH utvrdila prijedlog i uputila ga Hrvatskom saboru, samo ga Vlada može povući, što rezultira time da sastanak s Ministarstvom nema nikakvu ozbiljnu političku težinu, jer je naš jedini cilj uvažavanje amandmana Ženske fronte za radna i socijalna prava, odnosno odbacivanje ovakvog Zakona, kao i sprječavanje daljnje deregulacije radnog zakonodavstva.
I, koristimo priliku izraziti nadu kako promicanje prekarijata od strane predlagatelja Zakona, osobito štetno po žene, neće urušiti temelje uređenog tržišta rada (kako se to posljedično odigralo u svim zemljama koje su neoliberalizacijom društva reformirale svoje radno, socijalno i mirovinsko zakonodavstvo) i vratiti nas sto godina unazad, u vrijeme kada su se radnice i radnici tek izborile za 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati sna, a što Vi danas relativizirate.
Pripravne smo surađivati s Vama tek nakon što prepoznamo spremnost za stvarni dijalog i očuvanje temeljnih ljudskih, radničkih i ženskih prava kroz Zakon o radu.
S poštovanjem,
članice i članovi Ženske fronte za radna i socijalna prava.
Ženska fronta za radna i socijalna prava osnovana je 18. rujna 2013. na poziv ženskih sindikalnih grupa ženskim organizacijama i udrugama za zaštitu ljudskih prava, kako bi se razmotrilo stanje radnih i socijalnih prava žena u kontekstu nedavnih i predstojećih promjena radnog, mirovinskog, socijalnog i inog zakonodavstva.
Žensku frontu za radna i socijalna prava čine: Autonomna ženska kuća Zagreb, B.a.B.e., BRID (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), Centar za ženske studije, CESI (Centar za edukaciju, savjetovanje, istraživanje), Za rad spremne, Kontra, Koordinacija žena HURS-a, Odbor žena NHS-a, Roda (Roditelji u akciji), ROSA (Centar za žene žrtve rata), Sindikat trgovine Hrvatske, Sindikat umirovljenika Hrvatske, Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, Ženska mreža Hrvatske (30 ženskih grupa), Ženska sekcija SSSH.
