O tome kako je mizoginija isprepletena u cjelokupnu strukturu moći kao i socijalnih ustanova te kako je dokidanje diskriminacije prijeko potrebno baš kao i dubinska transformacija moći bilo je govora ovog ponedjeljka na okruglom stolu “O mizoginiji”. Okrugli stol je održan u Mini Art-kinu Croatia u Rijeci u organizaciji Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, a u suradnji s Odsjekom za kulturalne studije, udrugom studenata IKS i riječkim Art kinom.
Mini Art-kino bilo je dupkom puno već u 18 sati kada je večer počela kratkim dokumentarnim filmom, odnosno istraživanjem u kojem su osobe koje studiraju u Rijeci pitane znaju li što je mizoginija. Osim poražavajućih rezultata koji su jasno pokazali da studenti i studentice raznih sveučilišta u Rijeci nisu upoznati i upoznate sa navedenim pojmom pokazala se i razlika između fakulteta gdje su različite vrste obrazovnog kapitala izašle na površinu. Dok su osobe medicinskog fakulteta na osnovi znanja iz grčkog uspjele zaključiti što je mizoginija dok su ostali fakulteti pri tome bili znatno manje uspješni.
Sam razgovor počeo je uvodom koordinatorice razgovora dr.sc. Brigite Miloš nakon čega je slijedilo izlaganje Grete Grakalić Rački. Grakalić Rački, kulturologinja i teologinja, pokušala je u kratkim crtama govoriti o mizogenom diskursu srednjovjekovlja te to dovesti u vezu sa poražavajućom situacijom danas. Govorila je o binarnim opozicijama gdje se žena nalazi na onoj strani tjelesnosti, s manjkom racia ili umnog. Navedeno je povezala sa samim izumom ‘ženstvenosti’ te objasnila kako to zaista jest društveni konstukt koji se je mijenjao kroz vrijeme, ali uvijek bio konstrukt.
{slika}
Nadovezujući se na Grakalić Rački, Ivan Blažević konstatira da se trajnost mizoginije može opisati kao trajanjem “od Knjige Postanka do Glasa Koncila”. Tu se voditelj kampanje “Drugotna na sav glas!” osvrnuo na događanja krajem prošle godine vezanih za određene tekstove unutar Glasa Koncila. Tako je navedena zagovaračka kampanja nastala osvrčući se na te iskorištavajući nazive štraca, drugotna i neposlušna. Osim tiskanja na majicama navedenih naziva htjelo se napraviti i “komplementarnu mušku majicu”, ali kako Blažević ističe: “Nismo našli nigdje gdje se baš vrijeđa muškarce, tako da smo ju sami izmislili i napisali od Evinog rebra.”
Treća je sugovornica bila studentica Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci te pjesnikinja Petra Bezjak koja je dala uvid u uronjenost mizoginije u svakodnevni život upravo pomoću jezika. Ona je ukazala na određene jezične strukture koje uspijevaju ženu iznova i iznova stavljati u inferiorni položaj, često i bez da su osobe uključene u razgovor svjesne navednog. Sam pojam žene opisan u rječnicima kao određen jezičnim strukturama može se ukratko opisati ovim riječima Bezjak: “Muškarac može biti sve što poželi, dok je za ženu taj prostor mogućnosti vrlo sužen u startu jer je njenom imenu pridodan cijeli niz društvenih uloga, društvenih očekivanja kao prirodan, kao da to već sadrži žena u sebi”.
Okrugli stol o mizoginiji zatvorila je dr.sc. Jelena Višnjić koja je istaknula repatrijarhalizaciju i retradicionalizaciju koja se u proteklih 20ak godina događa na ovim prostorima te upisuje svoje geografske, političke, kulturne i ekonomske sastavnice u žensko tijelo. Iz njezinog se izlaganja zasigurno može izdvojiti dio gdje ona uviđa “besmislenost i paradoksalnost teze da je kraj feminističkoj borbi i feminističkoj politici jer nam naši sistemi i u Hrvatskoj i u Srbiji i u cijeloj regiji i u svijetu pokazuju zapravo kako su naša prava krhka, teško stečena, vrlo lako se daju izgubiti”.
Ono što se moglo zaključiti iz ukupnog razgovora jest potreba za jednakošću koja nam nije bliska onoliko koliko nam se ponekad čini. Iskustva potčinjenosti, povijesnih nepravdi kao i diskriminacije te nasilja prema ženama vapeći su dio strukture današnjeg društva. Detaljnije će o svemu rečenom biti riječi na predavačko-filmskim večerima koje će se održavati sve do lipnja pružajući mjesto za okupljanje ženskih iskustava te daljnje interaktivno promišljanje.
Snimka okruglog stola dostupna je na YouTube kanalu Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.
