Na upit čitateljice provjerile smo medijske napise koji sugeriraju da „hormonalni kontraceptivi povećavaju rizik od raka dojke“ (1,2,3,4). Naime, hrvatski i regionalni mediji objavili su da žene koje uzimaju hormonsku kontracepciju imaju 20 do 30 posto veći rizik od razvoja raka dojke od onih koje ih ne koriste.
U objavljenim člancima, hrvatski mediji se referiraju na istraživački članak Combined and progestagen-only hormonal contraceptives and breast cancer risk: A UK nested case–control study and meta-analysis autorice Danielle Fitzpatrick i suradnica. Objavljen je u ožujku 2023. godine u časopisu PLOS MEDICINE. Studija je imala za cilj procijeniti povezanost između trenutne ili nedavne uporabe hormonskih kontraceptiva kod žena i njihovog naknadnog rizika od raka dojke, s posebnim naglaskom na pripravke koji sadrže samo progestin. Istraživanje je napravljeno jer, smatraju istraživačice, nema dovoljno podataka o učinku kontraceptiva samo s progestinom na rizik od raka dojke te zato što je zabilježen značajan porast upotrebe kontraceptiva samo s progestinom u zadnjem desetljeću.
Naime, 2020. godine u Ujedinjenom Kraljevstvu je gotovo jednak broj korisnica koristio kontraceptive koji sadrže samo progestin u odnosu na kombinirane oralne kontraceptive. S obzirom na to da su studije pokazale da je kombinirana oralna kontracepcija povezana s malim i prolaznim rizikom od raka dojke, smatrale su da je važno utvrditi učinke kontraceptiva koji sadrži samo progestin na rizik od raka dojke.
Provjerile smo što piše u studiji.
Dobiveni rezultati slični su za različite vrste hormonske kontracepcije
Istraživačice su podatke prikupile od 9498 žena s rakom dojke i 18.171 bez, od kojih su sve bile mlađe od 50 godina. Istraživanje se temelji na rutinski prikupljenim podacima iz baze Clinical Practice Research Datalink (CPRD) koja prikuplja anonimne podatke o pacijentima/cama iz mreže ordinacija opće prakse diljem Ujedinjenog Kraljevstva.
Dobiveni rezultati slični su za različite vrste hormonske kontracepcije, uključujući i kontraceptive samo s progestinom. Autorice ističu da nalazi studije sugeriraju da postoji relativno povećanje od oko 20 do 30 posto učestalosti raka dojke povezanim s trenutačnom ili nedavnom uporabom kombiniranih oralnih kontraceptiva ili kontraceptiva koji sadrže samo progestin. Nadalje, kad su svoje rezultate za oralne kontraceptive kombinirale s rezultatima prethodnih studija (koje su uključile žene šireg dobnog raspona), istraživačice procjenjuju da je 15-godišnji apsolutni rizik od raka dojke povezan s uporabom oralnih kontraceptiva oko osam na 100 000 korisnica (povećanje učestalosti s 0,084 posto na 0,093 posto) za upotrebu u dobi od 16 do 20 godina. Ako se oralni kontraceptivi koriste u dobi od 35 do 39 godina, apsolutni je rizik oko 265 na 100 000 korisnica (povećanje učestalosti s 2,0 posto na 2,2 posto).
Rizik od raka dojke je mali, rak je rijedak kod mladih žena
Autorice naglašavaju da se prethodno navedeni podaci trebaju sagledati u kontekstu dobro utvrđenih i znanstveno potvrđenih prednosti korištenja kontraceptiva u reproduktivnim godinama žena.
Kontraceptivi ne samo da pomažu u sprječavanju neplanirane trudnoće, već mogu donijeti i druge zdravstvene prednosti, poput reguliranja menstrualnih ciklusa i smanjenja rizika od drugih vrsta raka (npr. raka jajnika) koji su potvrđeni drugim znanstvenim istraživanjima (1,2,3). „Dobrobiti kontracepcijske i nekontracepcijske pri uzimanju hormonskih kontraceptiva daleko nadmašuju moguće rizike. Stoga je neprofesionalno i neprihvatljivo ne promovirati hormonske kontraceptive ističući samo rizike koji postoje“, smatra naša sugovornica dr. sc. Jasenkom Grujić.
Naime, poznata specijalistica ginekologije i porodništva je na ovogodišnjem Interliberu promovirala znanstvenu monografiju o kontracepciji „Kontracepcija – Priručnik za reproduktivno zdravlje“ u izdanju Školske knjige. Upitale smo je njeno stručno mišljenje o temi ove provjere.
„Goleme statističke analize godinama prikupljanih podataka o mogućem utjecaju hormonskih kontraceptiva na rak dojke proizvele su dobre novosti. Nisu zapravo uočeni značajni nepovoljni učinci hormonskih kontraceptiva. Premda su podatci upućivali na povećan relativni rizik za pojavu raka dojke u trenutačnih korisnica (i onih koje su nedavno prekinule s uzimanjem), a ako su s tim kontraceptivima počele prije 20. godine, činjenica jest da je u mladih žena rak dojke rijedak, pa uzimanje hormonskih kontraceptiva slabo utječe na broj oboljelih od raka dojke“, kazala nam je dr.sc. Grujić.
I The Faculty of Sexual and Reproductive Healthcare (FSRH) u svom priopćenju napominje da je rak dojke relativno rijedak kod žena mlađe dobi, kod kojih je najizvjesnije da će koristiti navedene metode kontracepcije. To znači da će 20 do 30 postotno povećanje relativnog rizika rezultirati malim povećanjem apsolutnog rizika povećanja raka dojke kod žena. Čak i uz blago povećan rizik koji su uočile Fitzpatrick i suradnice, korisnice i potencijalne korisnice kontraceptiva samo s progestinom mogu biti sigurne da su šanse za razvoj raka dojke kao rezultat uporabe kontraceptiva i dalje male, stoji u priopćenju.
O malim šansama govori i naša sugovornica ginekologinja Jasenka Grujić: „Dakle, postoji mali rizik za obolijevanje od raka dojke uz uzimanje hormonskih kontraceptiva, tj. trenutačni omjer vjerojatnosti je 1,2. Uočena je i razlika između lokalizirane i metastatske bolesti pa je vjerojatno da i više godina nakon prestanka uzimanja hormonskih kontraceptiva postoji zaštitni učinak na metastatsku bolest. Što bi značilo da, ako i postoji minimalan rizik za obolijevanje od raka dojke u trenutačnih korisnica hormonske kontracepcije (dakle i kombiniranih kontraceptiva i progestinske pilula ili injekcija), bivše korisnice imaju smanjen rizik za obolijevanje od uznapredovalog (metastatskog) raka kasnije u životu.“
Mogu li se podaci generalizirati izvan UK?
FRSH ne preporučuje značajne promjene u praksi, ali sugerira da se informacije iz studije uključe u individualne razgovore s pacijenticama o rizicima i prednostima različitih metoda kontracepcije. Također, vezano uz uzorak istraživanja, Dr. Michael Jones, znanstvenik specijaliziran za područja genetike i epidemiologije s Instituta za istraživanje raka u Londonu ističe da podaci pokrivaju otprilike 7 posto populacije Ujedinjenog Kraljevstva, ali su široko reprezentativni za UK s obzirom na dob, spol i etničku pripadnost. Međutim, napominje da iako se rezultati mogu generalizirati na UK, obrasci propisivanja kontraceptiva u drugim razvijenim zemljama ili zemljama u razvoju mogu se razlikovati od onih u UK, a stope raka dojke također se razlikuju diljem svijeta, pa bi utjecaj hormonskih kontraceptiva mogao biti drugačiji.
Rizik se treba promatrati u okviru dobrobiti uzimanja kontraceptiva
Iako su mediji točno naveli da rezultati studije Fitzpatrick i suradnica ukazuju na relativno povećanje od oko 20 do 30 posto učestalosti raka dojke povezanim s trenutačnom ili nedavnom uporabom različitih vrsta kontracepcije, oni su kroz korištenje opreme članka manipulativni.
Naime, uz senzacionalističke naslove i umanjivanje zaključaka koje same autorice navode u svojoj studiji (promatranje rezultata u okviru utvrđenih prednosti korištenja kontraceptiva), ovakvo prezentiranje kontraceptiva u medijima može značajno utjecati na potencijalne korisnice i uskratiti im cjelovite informacije.
Zaključno, i ova i druge studije su utvrdile da su različiti tipovi kontraceptiva povezani s blagim/malim i prolaznim rizikom od raka dojke. Dodatno, rak dojke je relativno rijedak kod žena mlađe dobi, kod kojih je najizvjesnije da će koristiti kontracepciju. Rezultate studija treba promatrati u okviru znanstveno potvrđenih dobrobiti uzimanja kontraceptiva. Uz to, studija Fitzpatrick i suradnica ne preporučuje se generalizirati izvan UK jer se obrasci propisivanja kontraceptiva u drugim zemljama razlikuju od UK, kao i stope raka dojke.
*Projekt GenderFacts se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
