Nakon što je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (MPUDT) početkom tjedna objavilo Statistički prikaz s podacima iz registara i baza u nadležnosti ministarstva za 2025. godinu, na nekim su se od najčitanijih portala pojavili članci s popisom najčešćih imena djece u prošloj godini (1,2,3,4).
U tim su se člancima, između ostalog, pojavili i podaci o tome da je u 2025. godini u Republici Hrvatskoj rođeno 32.991 dijete, pri čemu „Grad Zagreb uvjerljivo prednjači s 10.803 rođene djece, što čini gotovo trećinu svih rođenja u državi“.
S obzirom na to da smo nedavno pisale o očekivanom povećanju broja novorođene djece u 2025. u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu (1,2), odlučile smo provjeriti podatke navedene u medijima i povezati ih s našim prethodnim provjerama.
Podaci iz različitih baza potvrđuju da je u 2025. došlo do porasta novorođene djece
Statistički prikaz MPUDT-a objavljuje se tromjesečno i sadrži kvartalne i godišnje podatke iz državnih matica o broju rođenih i upisanih u maticu rođenih, o 50 najčešćih imena rođene djece, o broju sklopljenih brakova i upisanih u maticu vjenčanih, o broju umrlih i upisanih u maticu umrlih, o broju sklopljenih životnih partnerstava i upisanih u maticu životnog partnerstva, o broju birača u registru birača, o političkim strankama, o neprofitnim pravnim osobama, ukupnom broju zaposlenih u državnoj i javnoj službi te o pritužbama, upitima i pohvalama vezanim uz pitanje etike u državnoj službi.
Tako najnoviji broj Statističkog prikaza daje tablične podatke o broju djece rođene u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1.1. do 31.12.2025. godine i upisane u maticu rođenih prema spolu i županiji rođenja. Izvor podataka je Matica rođenih.
Ovdje valja napomenuti da se podaci iz Matice rođenih i podaci Državnog zavoda za statistiku razlikuju te da Matica rođenih redovito bilježi veći broj rođenih osoba nego što je to slučaj u bazi DZS-a (1,2,3,4).
Prema Matici rođenih, u Republici Hrvatskoj je u 2025. godini ukupno rođeno 32.991 dijete, od čega 16.914 muške djece i 16.077 ženske djece. Kada se usporede podaci iz iste baze za 2024. godinu, koji kažu da je tada rođeno 32.628 djece, dolazi se do zaključka da je u 2025. rođeno otprilike jedan posto više djece.
Kao što smo nedavno pisale, najrecentniji privremeni podaci DZS-a za Hrvatsku bilježe 32.385 živorođenih u 2025. godini, dok konačni podaci za 2024. kažu da je te godine bilo rođeno 32.069 djece. Time i ova baza signalizira porast novorođenih za jedan posto u 2025. godini. Drugim riječima, unatoč tome što se ove dvije baze razlikuju u brojčanim iznosima, one pokazuju isti trend (1,2,3,4).
Porast se bilježi i u Zagrebu, no navedene brojke ne odražavaju realno stanje
Ista usporedba podataka za Grad Zagreb potvrđuje ranije najavljenu promjenu trenda značajnog pada broja rođenih u Gradu Zagrebu zabilježenog u posljednjih nekoliko godina. Naime, Matica rođenih, također, bilježi rast broja rođenih u Gradu Zagrebu za 335 djece, s 10.468 u 2024. na 10.803 u 2025. To je porast od nešto više od 3 posto.
Međutim, treba istaknuti da navedene podatke o broju rođenih u Gradu Zagrebu treba uzeti s rezervom jer se u njima nalazi i značajan broj novorođenih iz drugih županija, posebice Zagrebačke županije. Kada se pogleda tablica broja rođenih i upisanih u Maticu rođenih, vidi se da se za Zagrebačku županiju navode jednoznamenkasti brojevi zbog toga što, kako i u napomeni ispod tablice piše, u Zagrebačkoj županiji nema rodilišta. Navedeno potvrđuje i pregled službenih statističkih podataka Grada Zagreba, koji redovito iskazuju za trećinu manje brojke za svaku godinu od onih navedenih u statističkim prikazima MPUDT-a temeljenih na Maticama rođenih (1,2,3,4).
Unatoč navedenom, trendovi ostaju nepromjenjivi. Najnoviji podaci iz Matice rođenih sugeriraju da će konačni službeni podaci DZS-a pokazati rast novorođenih u Hrvatskoj u 2025. godini od nekih jedan posto, neovisno o razlici u brojkama u navedenim bazama.
Oni, također, pokazuju da će se potvrditi očekivanje o rastu broju rođene djece u Gradu Zagrebu, no nije jasno koliki bi taj porast mogao biti jer će konačni brojevi u DZS-ovoj bazi biti značajno niži zbog drugačije metodologije prikupljanja podatka i činjenice da se djeca iz drugih županija, posebice Zagrebačke u kojoj nema rodilišta, rađaju u zagrebačkim rodilištima. Stoga ne stoji tvrdnja da se trećina svih rođenja u državi odnosi na Grad Zagreb.
