Kao što smo već najavile, uoči Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, ženske organizacije i inicijative organizirale su, u ponedjeljak, 21. rujna, u 17 gradova i mjesta u Hrvatskoj simbolične javne akcije pod nazivom „Dok ministar baca svjetlo, žene ostaju u mraku“. U sklopu akcija iznesen je, između ostalog, i zahtjev da se nasilje nad ženama izmjesti iz prekršajne u isključivo kaznenu sferu.
O održanim javnim akcijama izvijestili su različiti mediji (1,2,3,4,5,6). U jednom od izvještaja stoji da je na okupljanje stigla i umirovljenica te bivša predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović, koja je upozorila na sljedeće:
“Ono što se zaboravlja jest da je sve veći broj osoba nad kojima se vrši nasilje starije životne dobi, uglavnom žena. Njima se ne posvećuje nikakva pažnja. Utješi ih se i ostavi u istoj poziciji. Starije žene su često žrtve ekonomskog nasilja, pokradene su i prevarene, ali prisutni su i seksualno i fizičko nasilje.”
S obzirom na to da se o nasilju nad starijim osobama rijetko progovara u javnosti, odlučile smo provjeriti navedene tvrdnje.
Broj evidentiranih slučajeva nasilja nad starijim osobama u Hrvatskoj u značajnom je porastu
Pučka pravobraniteljica godinama u svojim izvješćima o radu i posebnom izvješću (1,2) progovara o društvenom položaju starijih osoba, kršenju njihovih prava i diskriminaciji s kojom se suočavaju. U njima se bavi i problemom nasilja nad starijima, napominjući da se ono može dogoditi u okviru institucionalne skrbi, u obitelji kao i na ulici. Ističe da je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, „15,7 posto svjetske populacije starije od 60 godina izloženo nekom od oblika nasilja“.
Što se tiče nasilja u obitelji, pučka pravobraniteljica naglašava da su Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji starije osobe prepoznate kao posebno zaštićena skupina, no da su podaci o ovom problemu još uvijek nepotpuni, pri čemu je potrebno imati na umu i procjenu da velik broj slučajeva ostaje neprijavljen.
„Iako su starije osobe nerijetko izložene raznim oblicima obiteljskog nasilja, o tome nema puno podataka, nedostaje istraživanja, a i skupovi na temu obiteljskog nasilja često ne uključuju nasilje nad starijima“, napominje pravobraniteljica u svom posljednjem izvješću o radu.
Podaci koje ova institucija prikuplja pokazuju značajni porast nasilja nad starijim osobama. Tako je u 2018. godini registrirano 150 osoba starije životne dobi žrtava nasilja u obitelji od 9.452 žrtve, dok je 2024. godine registrirano 964 žrtava starije životne dobi od ukupno 6.677 žrtava. Pritom valja primijetiti da se identificirani rast broja žrtava starije dobi odvija u kontekstu značajnog smanjenja ukupnog broja žrtava prekršajnog djela nasilja u obitelji.
Treba napomenuti da je ovdje riječ o podacima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, točnije o podacima koji se prikupljaju kroz rad Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanje sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji (1,2). Konkretni podaci ministarstva predstavljaju objedinjenu evidenciju koju vode sudovi za prekršajna djela nasilja u obitelji.
Nedavno objavljeno Izvješće o radu Povjerenstva za 2025. pokazuje da je prošle godine zabilježeno manje žrtava obiteljskog nasilja starije dobi u odnosu na 2024. (799 nasuprot 964), no i dalje potvrđuje identificirani trend njihovog značajnog porasta u posljednjih osam godina.
Što se tiče podataka o nasilju nad starijim osobama koje su smještene u institucijama, pravobraniteljica napominje kako se oni ne prikupljaju, no ističe istraživanje Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba u kojem stoji da „gotovo 17 posto ispitanica i ispitanika iskazuje da su nasilje doživjeli od zaposlenika u ustanovama i institucijama koje bi se o njima trebale brinuti“.
Otprilike dvije trećine žrtava čine žene
Izvješća o radu povjerenstva od 2018. do 2025. godine pokazuju da se najveći dio žrtava starije životne dobi čine žene, negdje oko dvije trećine, uz blaže oscilacije tijekom analiziranih godina. Tako su u 2018. i 2025. točno dvije trećine žrtava činile žene. U 2019. bilo ih je 73,7 posto, 68,79 posto u 2020., 65,47 posto u 2021., 62,67 posto u 2022., 66,39 posto u 2023. a 63,49 posto u 2024.
Osim spomenutog ministarstva, podatke o slučajevima nasilja u obitelji prikupljaju i druge institucije (policija, državno odvjetništvo, sudovi, Hrvatski zavod za socijalni rad, zdravstvene ustanove i odgojno-obrazovne ustanove). Iako postoje razlike u brojevima, podaci pokazuju isti trend značajnog rasta starijih žrtava obiteljskog nasilja kroz godine te činjenicu da otprilike dvije trećine njih čine žene.
Metodološki nedostaci zamagljuju stvarne podatke
Međutim, pučka pravobraniteljica upozorava na to da postoje ključni metodološki nedostaci postojećeg načina prikupljanja podataka. Naime, trenutno je nemoguće jasno razlučiti je li došlo do stvarnog porasta nasilja ili je riječ o boljem prepoznavanju nasilja i većoj spremnosti na prijavljivanje.
Također, evidencije ne razlikuju dovoljno jasno rodno uvjetovano nasilje, nasilje nad starijim osobama i njihovo preklapanje, zbog čega nije moguće pouzdano utvrditi razmjere nasilja kojem su izložene starije žene.
Stoga, preporučuje unapređenje metodologije prikupljanja podataka kroz unapređenje Pravilnika o načinu prikupljanja, obrade i dostave statističkih podataka i izvješća iz područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (1,2).
Partneri i djeca kao najčešći počinitelji nasilja nad starijima
Jedno od rijetkih istraživanja o ovom problemu provedeno je u Zagrebu za potrebe gradskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova 2023. godine. Ono je pokazalo da je 19,3 posto starijih osoba doživjelo neki oblik nasilja, najčešće psihičko nasilje, zanemarivanje i ekonomsko nasilje. Pritom treba imati na umu da su 90 posto uzorka ovog ispitivanja činile žene. Počinitelji su najčešće osobe iz neposrednog obiteljskog kruga. Tako bračni ili izvanbračni partneri čine 27,2 posto navedenih počinitelja, sinovi 17,7 posto, a kćeri 14,6 posto. Zajedno, te tri skupine odgovorne su za približno 60 posto prijavljenih iskustava nasilja nad starijim osobama.
Slične rezultate pokazalo je i istraživanje Marine Ajduković, Jelene Ogreste i Silvije Rusac objavljeno 2009., dok pravobraniteljica ističe i istraživanje udruge CERANEO provedeno 2018. godine u pet županija na području sjeverne Hrvatske, koje kao važan faktor ranjivosti starijih ističe narušene obiteljske odnose i tradicionalne obrasce u kojima se očekuje nasljeđivanje imovine nauštrb stavljanju imovine u funkciju vlastite dobrobiti u starosti (1,2).
Što se tiče službenih statistika koje se prikupljaju na godišnjoj razini, one nam ne pokazuju odnos počinitelja i žrtve specifično za slučajeve obiteljskog nasilje nad starijima pa se ništa ne može jednoznačno zaključivati. No, valja primijetiti da je, primjerice, u 2025. godini najveći broj okrivljenih za obiteljsko nasilje bio u odnosu bračnog partnera (1,122, od čega 943 muškarca i 179 žena) i izvanbračnog partnera (577, od čega 470 muškaraca i 107 žena) te potom u odnosu sin-majka (530) i sin-otac (344).
Porast broja i udjela žrtava starije dobi i kod kaznenog djela nasilja u obitelji
Prema MUP-ovoj statistici, od prve pune godine primjene članka 179.a Kaznenog zakona, broj žrtava kaznenog djela nasilja u obitelji starijih od 60 godina povećao se s 46 u 2016. na 565 u 2025. godini (1,2). Istodobno je njihov udio među svim žrtvama porastao s 13,9 na 21,7 posto, pa je danas više od svake pete evidentirane žrtve starije od 60 godina.
MUP, međutim, ne prikazuje podatke o žrtvama ovog djela prema dobi i spolu. Ipak, ovdje valja napomenuti da žene kontinuirano čine veliku većinu žrtava kaznenog djela nasilja u obitelji, i to oko 85 posto, pa se iz tog može očekivati i velik udio žena u strukturi starijih žrtava kaznenog djela nasilja u obitelji.
Skoro trećinu žrtava femicida čine starije žene
Konačno, važno je u ovom kontekstu spomenuti i nedavno MUP-ovo istraživanje o ubojstvima žena u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2016. – 2024. Ono pokazuje kako su od 130 ubijenih žena u navedenom periodu, najveći udio imale su žene starije od 65 godina (31,5 posto).Nakon njih po relativnom udjelu slijede žrtve u dobi od 46 do 55 godina (21,5%) pa žrtve u dobi od 56 do 65 godina (16,9%). Ukupno gledajući, 70 posto žrtava femicida su žene starije od 45 godina.
Sve je više starijih osoba među žrtvama nasilja, većinom žena
Zaključno, dostupni podaci iz službenih evidencija i provedenih istraživanja govore nam da je posljednjih godina broj evidentiranih starijih žrtava obiteljskog nasilja znatno veći nego 2018., kao i da žene kontinuirano čine približno dvije trećine žrtava.
Istraživanja dodatno pokazuju da nasilje najčešće čine bliske osobe – partneri, sinovi i kćeri – dok velik dio slučajeva ostaje neprijavljen. Ipak, zbog metodoloških nedostataka nije moguće pouzdano utvrditi odražava li rast evidentiranih slučajeva stvarno povećanje nasilja ili bolje prepoznavanje i češće prijavljivanje.
Tvrdnju da je među žrtvama nasilja sve više starijih osoba, uglavnom žena, stoga ocjenjujemo točnom.
