Kolumna je prenesena s Alertonline.org
Nedavno su mediji izvještavali o slučajevima serijskih napadača i seksualnih zlostavaljača žena u velikim gradovima Hrvatske, Zagrebu i Osijeku.Napadi su se događali u centrima gradova, na ulici, usred bijelog dana. Također, meta nasilja, pa i onog smrtnog su bili tinejdžeri i tinejdžerice koji su se noću vraćali iz nekog dijela grada kući, gdje su zaskočeni u slabo osvijetljenom gradskom predjelu. Kao ugrožena skupina se pojavljuju i djeca, te ljudi treće životne dobi.
Kako sa nasiljem nad ženama, no i drugih izloženih njime, često biva, puno slučajeva ostane ne prijavljeno. Vjerujem da bi puno žena i djevojaka se moglo prisjetiti barem jednog slučaja u svojem životu kada se na ulici, trgu, parku, tramvaju nije osjećala potpuno sigurno ili bila meta verbalnog ili fizičkog zlostavljanja muških grupa ili pojedinaca. Znam puno takvih priča prijateljica, kolegica, poznanica, a i sama se lako mogu prisjetiti tjeskobe i osjećaja straha pri prolasku kroz nedovoljno osvjetljene predjele grada Zagreba, te Vukovara u kojem sam boravila jedan period. No nakon nedavnih slučajeva napada i tijekom dana vidljivo je da problem nije samo u nedostatku adekvatne ulične rasvjete noću ili uskim uličicama, već je problem kompleksnije prirode, te je odraz šire društvene ne/svijesti.
Grad koji je prije gotovo petnaest godina prepoznao slične probleme,te potražio i efikasna rješenja je grad susjedne nam zemlje Austrije. Počevši od teoretske razrade problema, kroz mnoge analize, te realizirajući jedinstvene pilot projekte danas je u nekim ostvarenjima jedinstven, te može pomoći mnogim drugim europskim gradovima, i olakšati put njihova urbanog razvoja, gradova, mjesta i sela koja se odluče uhvatiti u koštac sa stvaranjem sigurnih prostora, koji omogućavaju veću kvalitetu življenja, te pritom stvaraju rodnoravnopravne gradske prostore. Evo kako to izgleda u teoriji, provedbi i praksi grada Beča…
Gendermainstraming u prostornom planiranju
Što je gender (engleski) – rod (hrvatski)?-spol, je biološki uvjetovan – rod, socijalno uvjetovan. Termin spol se odnosi na fizičke razlike tijela, dok se rod odnosi na psihološke, društvene i kulturološke razlike između žena i muškaraca. Prema definiciji Vijeća Europe rod je “društveno konstruirana definicija muškarca i žene, društveno oblikovanje biološkog spola, kulturološki specifična definicija maskulinosti i femininosti, te je prema tome promjenjiva u vremenu i prostoru.
Težnja rodno ravnopravnog promišljanja, te rodno-osjetljive politike je dati jednake prilike muškarcu i ženi za realizaciju svih svojih potencijala kojima bi pridonosili/le političkom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom razvoju društva, te imali/le koristi od rezultata. Pritom ljudska prava i mogućnosti ne ovise o njihovom spolu. Ostvarivanjem rodne ravnopravnosti, te društva stvaranog kroz partnerstvo/suradnju muškarca i žene predstavlja važan segment održivog razvoja. Gendermainstreaming ili provođenje rodnoosviještene politike/pristupa predstavlja strategiju čiji je cilj jednako uvažavanje, vrednovanje interesa i potreba žena, kao i muškaraca.
Gender “mainstreaming” je (re)organizacija, unapređenje, razvoj i evaluacija procesa politika , te uvođenje rodno-osviještene perspektive u sve politike, administrativne procedure, programe, mjere, sa značenjem da socijalne razlike i nejednakosti između muškaraca i žena se uvažavaju na svjesan način. Pritom se razlike između žena i muškaraca ne promatraju da bi bile spomenute, već kako bi objektivno, nepristrano i bez predrasuda bile sagledane nejednakosti. Cilj akcija i planova provođenja rodno-osviještenog pristupa je doprinos promociji jednakih mogućnosti.
Provođenje rodnoosviještene politike nije “stvar žena”
Provođenje rodnoosviještene politike nije “stvar žena”, već traži uključivanje i muškaraca i žena, te se ne ograničava na jedan rod, iziskuje prodiranje u sve društvene sfere, te područja kojima se bave i muškarci i žene. Slijedeći tu misao , grad Beč je kao jedan od glavnih ciljeva svoje Gradske uprave kojim bi se još više usmjerio prema potrebama i željama građana/građanki i postigao pozitivne društvene promjene, postavio i gender mainstreaming, pri čemu se moralo zapaziti i uzeti u obzir različite životne situacije i potrebe žena i muškaraca.
Jedan od najvidljivijih koraka koji je ostvaren u kampanji izgradnje nove svijesti pod nazivom “Beč to vidi drukčije”, te čiji je cilj zaposlenicima/zaposlenicama gradske administracije pojam rodnoosviještene politike učiniti više opipljivim, je izrada postera, slika i printeva znakova signalizacije koji okreću/mijenjaju rodne stereotipe. Pritom se uključuje i služba bečkog javnog transporta. Tako, primjerice, u autobusima uz oznake koje obično upozoravaju da oslobodimo sjedala ženama sa malom djecom, sada su postavljeni i piktorafski znakovi koji upozoravaju na potrebu da se oslobodi sjedalo u tramvaju ili podzemnoj i muškarcima koji drže malu djecu.
No, kako zapravo učenje rodnih stereotipa počinje još od vrtića, upravo tu je započet program rodno-senzibiliziranog obrazovanja. U tzv. dnevnim centrima u Beču namijenjenim čuvanju djece, te vrtićima, učiteljice i učitelji su potaknuti da izbjegavaju uređenje zona za igru djece na način -“muški” graditeljski kutak i “ženski” kutak sa lutkama. Također, na raspolaganju su im i moderni pedagoški materijali kao zamjena za knjige i pjesme koje njeguju tradicionalne rodne uloge – majka u kuhinji i otac na poslu. Od 2005.-e godine, Gradski odjel za promicanje i koordinaciju pitanja žena u Beču osigurao je tzv. rodno-osviještene “obrazovne kutije” koje se besplatno dostavljaju svim dnevnim centrima, a njihovi zaposlenici i zaposlenice prolaze obavezne tečajeve.
Odjel za pitanja žena
Prepoznavanje ozbiljnosti ovoga rada, te važnosti senzibiliziranja građana i građanki na temu rodne ravnopravnosti i pitanja i potreba žena, grad Beč je pokazao i osnivanjem upravo Odjela za pitanja žena, kasnije pokretačem provođenja rodno-senzibiliziranog prostornog uređenja. Odjel se zalaže za rodno-pravedno društvo, te iste mogućnosti za život i rad muškaraca i žena, te svih ljudi. Nudi informacije o svim aspektima rodne ravnopravnosti. Prepoznavajući još uvijek postojeće nedostatke za žene na različitim područjima života, teži njihovom eliminiranju kroz razne tematske projekte, aktivnosti i usluge, koje razvija i sprovodi, te osnaživanje žena. Osnaživanje žena pritom znači podsticanje, jačanje i podršku ženskim inicijativama, njihove nezavisnosti i društveno sudjelovanje. Ciljevi Odjela su i uvođenje rodno-ravnopravog jezika, prevencija nasilja protiv žena i djevojaka, socijalno pravedno postupanje prema ženama, te jednaki prihodi, prevladavanje rodnih stereotipa, pitanja žena koje žive same u Beču.
Posebno vrijedi istaknuti inicijative pomoći ženama i djevojkama u kriznim situacijama , te sprečavanja nasilja protiv njih u programu – 24 satna hitna služba za žene čiji je zadatak odmah pomoći ženama i djevojkama koje imaju iskustvo nasilja. Postoji i telefon za savjetovanje, četiri skloništa za nasiljem pogođene žene, te njihovu djecu. Odjel također promiče klubove i projekte koje čine djevojke žiteljice Beča, te kroz njih rješavaju probleme žena putem ciljanih savjeta, podrške i informacija, također, u odjelu razvijaju znanstvene, ženama posvećene i rodno specifične temelje za gradnju te, pokretanje pilot projekata i modela u Beču, zatim savjetovanje i obučavanje institucija i odjela unutar gradske uprave u konkretnim pitanjima roda/spola, te projekata ostvarivanja rodno-osviještenog društva općenito.
Tu su i projekti koji prepoznaju žene pionirke u znanosti, kulturi, aktivnu ulogu žena u povijesti grada, npr. angažman žena u borbi protiv nacističkog režima, te ih se ponovo prisjeća putem izložbenih plakata, publikacija, brošura…poput postojećeg projekta u Hrvatskoj u organizaciji civilne inicijative – Libela (http://www.libela.org), te drugih vrijednih inicijativa, zasad ponajviše civilnog sektora.
“Frauen sichtbar machen”
Projektom Žene učiniti sigurnima (“Frauen sichtbar machen”) se pojavio jak signal urbanih žena za žene. Pomoću ovog ambicioznog projekta uspjelo se u pozitivnom prisvajanju urbanog prostora žene. Sve to ne bi bilo moguće bez rodno-osjetljivog proračuna koji sustavno razmatra različite životne situacije žena i muškaraca pri procesu izrade proračuna, pri čemu je središnje pitanje da li se proračun distribuira i koristi za potrebe žena i muškaraca jednakopravno. Od 2006., dakle već pune tri godine rodno-osjetljiv proračun je čvrsto integriran u politiku grada Beča. Kako sami kažu, razlika prema drugim lokalnim i regionalnim upravama je ta da ne procjenjuju samo dijelove proračuna, već se sve stavke pregledavaju s obzirom na njihovu relevantnost za rodno vezane aspekate.
I konačno kao slijedeći važan aspekt gendermainstreaminga u društvu je primjena rodno-ravnopravne politike i u oblikovanju – dizajnu javnog prostora, što znači rodno-osjetljiv dizajn fizičkog prostora počevši od javnih toaleta do dječjih igrališta, školskih vrtova itd.
Upravo provedba ovog posljednjeg se osigurala osnivanjem Odjela za planiranje i izgradnju orijentiranu prema ženama i svakodnevnom u sklopu Direkcije urbanog planiranja grada Beča. Počevši izložbom “Čiji je javni prostor – žene žive u gradu” 1991. započeta je tema o potrebama žena u planiranju gradskog prostora. 1998. osniva se ured u gradskom odjelu za izgradnju i planiranje kao upravno središte postavljeno najviše u hijerarhiji strateških pozicija. Gender mainstreaming u planiranju ostvaruje jednake mogućnosti za žene i muškarce, za djevojčice i dječake u urbanom prostoru.
Životni uzorci žena i muškaraca u našem društvu još uvijek su različiti.
Sistematsko razmatranje potreba obitelji i rada skrbi, subjektivan osjećaj sigurnosti i različitosti igrara i vježbi koje interesiraju djevojke, a koje mladiće, predstavljaju ključne izazove za planiranje i projektiranje. Kontrolni centar orijentiranog svakodnevnom i ženama-friendly planiranja i gradnje, provodi cilj u kojem urbanizam više odgovara na interese slabozastupljenih grupa, posebno žena, te se orijentira više na njih. To znači da će morati biti napravljeni novi kriteriji i procedure za upravljanje,te implementirani kao dio svakodnevnog pristupa. Pritom centar osigurava da su potrebe i prava koje žena ima primijenjena i ostvarena u oblasti arhitekture, urbanizma, dizajnu, graditeljstvu, te okolišu, transportu i krajobraznom planiranju, a posebno pri analizama u planiranju, više nego prije, te vrši provedbu mjera i u administraciji.
Izraz “svakodnevno- i prema ženama pravično”, govori o poboljšanju uvjeta života i olakšavanju aktivnosti koje u našem društvu žene koje odluče imaju tendenciju raditi, uz vlastiti posao: briga za djecu ili podrška , opskrba u materijalnom smislu, opskrba namirnicama i suportivna skrb uzdržavanih. Pritom još uvijek manje koriste automobile, a češće putuju pješice, biciklom ili javnim prijevozom. Osim toga, žena vidi sebe u javnom prostoru, češće od muškarca, maltretiranom ili ugroženom. To je rezultat gradnje javnog i privatnog prostora u kojem dominira muškarac.
Dakle, orijentacija na kompleksne potrebe žena i djevojaka postaju važan aspekt svakodnevnog, prema ženama i djevojkama pravednog uređenja i graditeljstva. Središte istraživanja, te uvjeti dodjela nagrada, pri planiranju narudžbi i natječaja za dizajnere/ke interijera i planeke/planere, kao i institucija koje se bave time su programi koje promoviraju ovim uredom. Pritom se uključuju i ocjene domaćih i stranih iskustava u području ženama orijentiranog planiranja. Vodeće načelo je snažna orijentacija prema životu, ne samo u kućanskom, tradicionalnom opisu prostora žene, nego i u javnom prostoru. Gore navedeni nalazi i dokazani načini su misli vodilje u projektima.
Kako ured postoji već gotovo 10 godina mnogi provedeni projekti, te njihovi rezultati mogu biti uzeti kao primjer u budućem ubanom razvoju gradova i sela u Hrvatskoj, te gradovima Europe koji teže održivom urbanom razvoju.
Projekti koji su započeti kasne 1993. , te rane 1994.-e, od Odjela za žene Grada Beča u suradnji sa odjelom za prostorno zoniranje, kada je otvoren natječaj urbanističkog uređenja baziranog na zahtjevima ženama-fer/pravednog stanovanja i urbanog razvoja. Kako je kvaliteta i raznolikost otvorenih prostora bila važan kriterij pozvani su kao sudjelovatelji/ice arhitekti/arhitektice u suradnji sa krajobraznim planerkama i planerima.
Grad ženskog rada
Projekt je poznat pod radnim nazivom Grad ženskog rada ili Žene-Rad-Grad/Frauen-Werk-Stadt. Ženama prijateljsko naselje značilo je da su pri dizajnu uzeti u obzir svakodnevni uzorci žena i ostvarivanje njihovih prava. Danas, u Beču, svi stambeni projekti koji će zahtijevati primjenu javnih sredstava morati će proći procjenu s obzirom na ispunjenost zahtjeva žena i pravednosti prema njima u svakodnevnom življenju. Opisani pilot-projekt – primjer je za Europu za ženama orijentirano stanovanje i urbani razvoj. Time se upozorilo vrsne poznavatelje arhitekture i urbanog dizajna na vodiče i kriterije za ženama- prijateljsko graditeljstvo prvi puta i kroz praksu. Godine 1998. izvršena je anketa stanovnika i stanovnica ovog naselja. Rezultat evaluacije je bio generalno visok stupanj stambenog zadovoljstva. (wien.at)
Slijedeći projekt provedbe gendermainstreaminga je rodno-osjetljivo planiranje rasvjete.
Žene postaju žrtvama zločina češće od muškaraca, imaju češće iskustva seksualnog uznemiravanja, i stoga imaju veću potrebu za sigurnosti. Tipična mjesta koja uzrokuju strah i nesigurnost kod žena su tamni prolazi, parkovi noću, prazne i loše vođene ulice, podzemna parkirališta i pješački pothodnici. Optimalno korištenje visokokvalitetnih rasvjeta u javnim prostorima zadovoljava potrebe za sigurnošću žena, kao i biciklista/biciklistkinja, pješaka/pješakinja u cjelini. Dobra osvijetljenja nisu samo važna uz prometnice, već i duž pješačkih šetališta. Prostori koji ženama i djevojkama ne ulijevaju sigurnost, nisu nužno kriminalne scene, ali stvaraju osjećaj nesigurnosti, a time i ograničavaju kretanje osoba s povećanom potrebom za sigurnošću, a to su i djeca, te starije osobe. Strah se može smanjiti primjenom ovih saznanja u fazi planiranja, kroz svjesan dizajn.
Prema ovom odjelu za ženama-prijateljsko prostorno uređenje, međunarodna istraživanja pokazala su da mnogo žena osjeća strah u podzemnim parkiralištima, te je također bilo potrebno provesti specifičnosti u dizajnu. Primjeri izvedenih parkirališta koja su prilagođena potrebama žena su se pokazali sigurnijima također i za muškarce.
Ova tema se nadovezuje na temu rodno osjetljivog prometa, koji u praksi znači izradu fer-staza, dizajn komunikacijskih puteva koji uzima u obzir složene potrebe ljudi, te uvažava potrebe sporijih sudionika/ca cestovnog prometa. Zahtjevi u javnom prostoru su raznoliki i ovise o kutu gledanja: da li iz automobila, javnog prijevoza ili od pješaka. Također, kako svakodnevica pokazuje uvjetuju nas i društvene uloge koje obavljamo i mogućnosti vezane uz njih koje su nam ponuđene. Kao dio priče ostvarivanja rodno-osjetljivog prometa uveden na pješačkim prijelazima uveden je simbol čovjeka i kao žene.
Javne zelene površine – rodno osviješten pristup oblikovanju
Uporaba i doživljaj zelenih javnih prostora u bitnome ovisi i o uvjetima života stanovnika/ica te drugim faktorima: dobi, spolu/rodu, obitelji i strukturi kućanstva, socioekonomskim faktorima kao što su obrazovanje, profesija, prihodi, zaposlenost ili neaktivnost, kulturološke odrednice, te samom okolišu. Spol/rod nastao socijalizacijom i povezane uloge rezultiraju pritom češće pojavljivanje dječaka u većim grupama i dominantnim u smislu volumena, ponašanja i izvršavanja njihovih interesa. Uspješno provođenje njihovih prava i potreba je u parkovima bez nadzora često na štetu drugim korisnicima/korisnicama, kao što su djevojke, mlađa djeca i starci/starice.
U istraživanjima u kojima su djevojčice željele dijeliti prostor sa skupinom dječaka događalo se da su odbijene pri čemu su bile izložene seksualnom verbalnom zlostavljanju, te im je čak prijetilo fizičko seksualno zlostavljanje. One se, otprilike od desete godine života, rijetko pojavljuju u javnom prostoru. Sistematično razmatranje interesa djevojčica u javnoj sferi jača i njihovu prisutnost u parkovima. Pokretanjem natječaja oblikovanja pojedinih gradskih prostora rodno-osjetljivim dizajnom, te uključivanjem i bečkog odjela za parkove, kroz iskustva transformacije prostora stvorene su i preporuke za rodno-osviješteno planiranje i oblikovanje parkova. (wien.at)
Od javih prostora i groblja su prepoznata kao mjesta gdje je potrebna primjena rodno-osviještenog pristupa. Prepoznato je kako ih posjećuju uglavnom starije žene,a održavanje groblja obično preuzima ženska rodbina.
Upravo iz tih razloga Odjel za groblja u Beču je trenutno u procesu provođenja mjera poput postavljanja izvora vode na groblju dostupnih manjim i starijim osobama, staza stabilnog popločenja, i za ljude koji koriste invalidska kolica ili koriste za šetnju pomagala, postavljena sjedala i klupe, jasne oznake i dobro strukturiran i siguran ostatak uređenog prostora.
Vrijednih primjera poput ovih ćemo naći i drugdje u Europi, Americi i ostatku svijeta, u razvijenijim sredinama, ponegdje, zasad u tragovima i u Hrvatskoj, a upravo danas je dobro vrijeme za početak njihove veće primjene i kod nas, kako od vlastitog doma, prostora, tako i oblikovanja javnog prostora, graditeljstva, urbanizma, kako bi i slijedeće generacije znale da smo mislile/mislili i na njih….