U povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama članovi/ce Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) proveli su “Kampanju bijele vrpce” podižući svijest javnosti o borbi protiv nasilja nad ženama s invaliditetom, stavljajući sugrađanima na ovratnike bijele vrpce i dijeleći letke “muško NE nasilju nad ženama i djevojkama”.
Kampanja se danas provodila na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića i u I. tehničkoj školi “Tesla”.
U “Kampanju bijele vrpce” uključen je 31 grad u Hrvatskoj, a Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama SOIH, mreža žena s invaliditetom, posebno posvećuje borbi protiv nasilja nad ženama s invaliditetom, rekla je novinarima Sanja Vodopić, stručna suradnica SOIH-a.
Odabrali smo bijelu vrpcu kako bismo muškarce stavljanjem vrpce pridobili za potporu borbi protiv nasilja nad ženama, odnosno kako bi se oni sami odlučili da neće činiti, prešutjeti niti podupirati nasilje, istaknula je Vodopić, dodavši da se u kampanji posebice računa na mlade – mladiće u srednjim školama – kako bi ih se u najranijoj mladosti potaknulo na stvaranje partnerskih odnosa bez nasilja.
U Zagrebu je kampanja provedena u suradnji s I. tehničkom školom “Tesla”, učenicima koje su također podijeljene bijele vrpce kao simboli borbe protiv nasilja nad ženama.
Žene s invaliditetom su višestruko izvrgnute nasilju – nasilju u obitelji, nasilju u institucijama, ali i nasilju na ulici.
Po podatcima SOIH-ova SOS-telefona za žene s invaliditetom žrtve nasilja (01 48 13 999), koji je uveden 2007., broj prijavljenih slučajeva nasilja u zadnje tri godine dvostruko je veći.
Teško je prosuditi jesu li se žene s invaliditetom ohrabrile za prijavu nasilja ili se broj slučajeva naglo povećao, rekla je Vodopić.
Voditeljica SOS-telefona za žene s invaliditetom žrtve nasilja Štefica Roginić istaknula je da su od uvođenja SOS-telefona zaprimili više od 500 poziva žena s invaliditetom žrtava nasilja, najčešće obiteljskog, ali i nasilja od nepoznatih ljudi, susjeda i rodbine.
Navela je da ima svih vrsta nasilja, najčešće psihičkog, verbalnog, ali i fizičkog, ekonomskog, seksualnog nasilja i to najtežih oblika, čak i u obitelji.
Dodala je da je ekonomsko nasilje znakovito za žene s invaliditetom, koje su inače slabijih materijalnih mogućnosti, pa često ovise o svom nasilniku i ne odlučuju ga prijaviti. Dodala je da im se na SOS-telefon javila i nekolicina muškaraca s invaliditetom.
