Za nešto manje od mjesec dana, točnije 12. listopada 2014. održat će se opći izbori u Bosni i Hercegovini.
U skladu s odredbama Izbornog zakona BiH, strankama je dozvoljeno da na kandidacijske liste stave za deset posto više kandidata i kandidatkinja od broja koji se bira za određenu razinu vlasti.
S obzirom na to da se na općim izborima neposredno biraju tri razine vlasti: državna, entitetska i kantonalna, broj kandidata na stranačkim listama stalno se povećava u izbornim ciklusima.
Također, ovo je prvi puta da se termin održavanja izbora u BiH pomiče za sedam dana. Naime, Izbornim zakonom BiH predviđeno je da se izbori održavaju prve nedjelje u listopadu. No, kako taj dan pada Kurban-bajram Središnje izborno povjerenstvo (SIP) donijelo je odluku da se izbori održe tjedan dana kasnije.
Tri nivoa vlasti
Građani će na državnoj razini birati članove/ice Predsjedništva BiH (po jednog iz bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda) te 42 zastupnika/ice u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH (i to 28 iz entiteta Federacija BiH, te 14 iz entiteta Republika Srpska).
Na entitetskoj razini biraju se predsjednik/ica i dva potpredsjednika/ice RS-a i zastupnici/e u Narodnoj skupštini RS-a (83) te zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH (98), dok se na kantonalnoj razini biraju zastupnici i zastupnice u deset kantonalnih skupština na području Federacije (od njih 21 u Posavskom do 35 zastupnika u Sarajevskom, Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu).
Za sudjelovanje na listopadskim općim izborima ovjereno je sudjelovanje ukupno 113 političkih subjekata, od čega: 65 političkih stranaka, 24 nezavisna kandidata i 23 koalicije. Drugim riječima, ovjereno je 735 kandidacijskih lista i 7.748 kandidata/kinja, od čega je 3.276 žena ili 42 posto i 4.462 muškarca ili 58 posto. Pri tome je važno napomenuti kako je ovo najveći broj prijavljenih kandidata/kinja do sada te premašuje sve rekorde.
Sedmi izbori od Daytona
Ovogodišnji izbori će biti sedmi opći izbori u BiH od Daytonskog mirovnog sporazuma, i četvrti od kada se dužnosnici/e biraju na mandat od četiri godine.
Prije toga, u tri izborna ciklusa, od 1996. do 2000., dužnosnici/e su na sve nivoe vlasti birani na razdoblje od dvije godine.
Opći izbori 2014. održat će se bez provedene presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, kao i oni 2010., što znači da predstavnici/e iz reda ostalih i dalje neće moći biti birani/e prvenstveno za članove/ice Predsjedništva BiH i zastupnike/ice u Domu naroda PS BiH, na posrednim izborima koji se provode nakon općih.
Naime, niti nakon četiri i pol godine u BiH nisu usvojeni amandmani na Ustav BiH i izmjene Izbornog zakona BiH kojim bi se otklonila ta diskriminacija.
Ipak, ovi izbori donose dvije novosti: prvi put je na ovim izborima obavezno sudjelovanje žena na kandidacijskim listama povećano na 40 posto, s dosadašnjih 33 posto, a isti omjer zastupljenosti bit će nužno osigurati i u izbornoj administraciji – lokalnim općinskim izbornim komisijama i biračkim odborima.
Također, prvi puta će se opći izbori provoditi i po novim odredbama u Republici Srpskoj (RS) s obzirom na to da će se 83 zastupnika/ce za Narodnu skupštinu ubuduće birati iz devet umjesto dosadašnjih šest izbornih jedinica. To je omogućeno izmjenama i dopunama Izbornog zakona RS iz 2012. godine.
Najmanje 40 posto žena na listama
Do sada je za BiH stranke bilo obavezno, prema Izbornom zakonu, da među kandidatima/kinjama imaju najmanje 33 posto žena, a od ovih općih izbora, nakon izmjene i dopune Zakona, taj je broj prvi puta povećan na minimalno 40 posto.
Napomenimo kako je na prošlim izborima na listama bilo 36,82 posto žena što je do tada bio rekordan broj. No, očekuje se da će na ovim izborima taj postotak biti premašen.
Poražavajući je podatak da BiH do sada nije imala niti jednu ženu članicu tročlanog predsjedništva. Također, do sada nije bila niti jedna žena predsjednica vlade, a samo je jedna žena bila ministrica.
I dalje je nezadovoljavajuća činjenica da je broj izabranih žena na pozicijama u zakonodavnim tijelima i dvostruko niži od broja onih koje sudjeluju na izborima.
Gotovo svi stranački čelnici ističu kako su ispoštovali Zakon, kako na svojim listama imaju veliki broj žena, odnosno kvalitetan izbor kandidatkinja, te da kod nekih taj postotak doseže i do 50 posto.
Iz najava proizlazi da sve ozbiljne stranke čine pomake kako bi povećale zastupljenost žena u institucijama zakonodavne vlasti, barem na papiru. No, za bilo kakav zaključak o promjeni trendova morat ćemo pričekati završetak izbora, kada će biti i poznat broj osvojenih mandata.
