U posljednjih nekoliko godina, broj medijskih sadržaja koji se tiču pitanja LGBT populacije, evidentno je povećan, piše LGBT.ba. Pored primarnog cilja, što je informiranje, mediji su uzeli i obrazovnu ulogu, pa i ulogu nekoga tko će senzibilizirati društvo prema LGBT zajednici. Nažalost, ovdje se radi samo o jednom dijelu medija i prije svega mislimo na portale i magazine. Javni servisi koji bi trebali imati vodeću ulogu kako u izvještavanju, tako i u edukaciji društva, zaobilaze ove teme, bez obzira na činjenicu da javni servisi moraju biti servisi svih građana i građanki u BiH.
Generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić smatra da je u posljednjih nekoliko godina medijski sadržaj obogaćen temama koje se tiču LGBT zajednice u BiH. Ona kaže da je to primjetno prije svega na news portalima i magazinima koji izlaze u BiH, ističući posebno magazin Dani.
“U svim tim sadržajima se problematiziraju potrebe i interesi LGBT zajednice. Dakle, nisu to tekstovi koji su nastali povodom nekih događaja koji su važni za ovu populaciju i manjinske grupe generalno. Nema te neke akcije medija u trenutku kada je ta tema top i onda je ima u medijima. Ugao medija koji su u privatnom vlasništvu se potpuno promijenio”, objašnjava Rudić.
‘Dani’ od ove godine nemaju rubriku koja se bavi feminizmom i LGBT pravima
S druge strane, Saša Rukavina, glavni i odgovorni urednik magazina ‘Dani’, smatra da ne postoje povlaštene grupe kada je riječ o kreiranju medijskih sadržaja.
“Moj stav kao urednika magazina ‘Dani’, jeste da ne postoje povlaštene grupe. Ne postoji grupa koja samim tim što jeste, zaslužuje neku posebnu medijsku pažnju. Naravno, postoji princip da većina treba da štiti manjinu. Mi nemamo neki prostor u kojem se posebno bavimo ovom temom, pa bude ono ‘daj šta daš’, samo da ispunimo te stranice koje tiču te teme”, objašnjava Rukavina.
Sve do Nove godine, ‘Dani’ su imali stalnu rubriku, koja se bavila temama feminizma i LGBT zajednice. Ta suradnja je prekinuta, ali ne zbog toga što ‘Dani’ ne žele više izvještavati o ovim temama, već zbog ekonomskih razloga.
“Mi smo imali rubriku Njenih pet minuta, koja je bila prostor u kojem se naša saradnica, radešna Masha Durkalić, bavila ženskim temama i LGBT populacijom. To je bila stalna rubrika. Onda smo, nažalost zbog ekonomskih razloga, morali prekinuti saradnju sa Mashom. Imali smo neke planove da produžimo ugovor, tim prije što je magazin Dani medijski partner serijala feminističkih razgovora i predavanja Neko je rekao feminizam“, objašnjava Rukavina.
Javni medijski servis ne ispunjava svoju funkciju
Za razliku od medija u privatnom vlasništvu, u javnim servisima nema pomaka. Rudić vjeruje kako javni servisi ne ispunjavaju svoju funkciju, jer ne tretiraju sve građane i građanke podjednako kroz teme kojima se bave.
“Ono što smatram jako lošim je što ova populacija nije dovoljno vidljiva na javnim televizijama. Na radio-stanicama je i bilo nekih emisija koje su se bavile ljudskim pravima, pa su u okviru te priče problematizirana i prava LGBT populacije. Javna televizija je i dalje dosta gledana i upravo ona treba osvijestiti i senzibilizirati najveći broj građana o ovoj populaciji, ali je ona na javnim servisima nevidljiva”, objašnjava Rudić iz Udruženja BH novinari.
Samo primjera radi, Hrvatska Radio-televizija je u vrijeme donošenja zakona o istopolnim zajednicama imala javne debate u kojima se raspravljalo o ovom zakonu.
“Žao mi je što je to tako i što oni koji vode javne servise nisu otvoreni za manjinske grupe generalno, pa u okviru toga i za LGBT populaciju, iako ih njihovi zakoni obavezuju. Oni jesu primarno fokusirani na tri velike nacije, tri velike religije u BiH, a piše i ‘ostalih’, ali to što su ‘ostali’ ne znači da njih treba tretirati kao nevidljive”, kaže Rudić.
Više pročitajte OVDJE!
