U fokusu

Pravobraniteljica o zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji

Zakon je diskriminatoran!

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik uputila je mišljenje na Nacrt Prijedloga zakona o medicinskoj oplodnji predlagatelju, Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Mišljenje Pravobraniteljice prenosimo u cijelosti.

Zakon je diskriminatoran!

Poštovani, 

 

Na dnevnom redu 85. sjednice Vlade Republike Hrvatske dana 8. lipnja 2009. godine bio je Nacrt prijedloga zakona o medicinskoj oplodnji, s Nacrtom konačnog prijedloga Zakona (EU).

 

Radi se o zakonu koji zadire, između ostalog, i u pitanja ravnopravnosti spolova, jer se tiče i pitanja  reproduktivnog zdravlja  i reproduktivnih prava žena i zabrane diskriminacije na temelju bračnog i obiteljskog statusa.

 

Međunarodni dokumenti koje je Republika Hrvatska ratificirala i koji je pravno i politički obvezuju (UN Konvencija o ukinuću svih oblika diskriminacije žena, Pekinška platforma i Plan akcije – kao dokumenti doneseni na Svjetskoj konferenciji žena održanoj u Pekingu 1995.) te nacionalni dokumenti koji se odnose na ravnopravnost spolova, više su nego jasni kada je u pitanju zdravlje žena. Prema tim dokumentima država je dužna “promicati i osigurati prava žena na najviše standarde tjelesnog i duševnog zdravlja žena”, te se ističe “važnost seksualnoga i reproduktivnoga zdravlja žena.”

 

Preporuka CM/Rec (2007) 17 Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o standardima i mehanizmima ravnopravnosti spolova i Memorandum s objašnjenjima među elementima koji ukazuju na postojanje političke volje i opredijeljenost država za ravnopravnost spolova na području zaštite zdravlja, seksualnih i reproduktivnih prava, u članku 44. se navodi:

“44. To nadalje implicira da zdravlje žena i muškaraca mora biti razmatrano kao jednako vrijedno i da i žene i muškarci moraju imati neprikosnoveno pravo da odluče o svom tijelu, uključujući i seksualna i reproduktivna prava. Takva potvrda mora se reflektirati u razvoju, provedbi, pristupu, nadzoru i evaluaciji zdravstveno – socijalnih usluga te u istraživačkim prioritetima.”

 

U svom izvješću o uočenoj pojavi neustavnosti u sustavu mirovinskog osiguranja Ustavni sud Republike Hrvatske navodi ”  U odnosu na obitelj Ustav ne čini razlike između bračne i izvanbračne zajednice.Obje vrste zajednica Ustavom su priznate i obje vrste uređuju se zakonom…..Ustavni sud izvješćuje Hrvatski sabor o potrebi dopune ZOMO-a radi uređenja zakonskih pretpostavki za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu i izvanbračnoj udovici odnosno udovcu osiguranika, kao članu njegove obitelji.” ( U-X-1457/2007 od 18. travnja 2007., Narodne novine br.: 43/07)

 

Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova izrijekom  se zabranjuje diskriminacija na temelju bračnog ili obiteljskog statusa ( čl. 6.).

 

Zbog svega navedenog smatram, a polazeći od činjenice da je Zakon o ravnopravnosti spolova organski zakon a pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ovlaštena ocjenjivati usklađenost propisa s tim zakonom, te upozoravati i davati preporuke, da su sve odredbe predloženog Nacrta prijedloga zakona o medicinskoj oplodnji, s Nacrtom konačnog prijedloga Zakona koje ne daju ista prava izvanbračnim parovima kao ni osobama koje nisu ni u jednoj od tih zajednica, diskriminatorne prema tim osobama i parovima.

 

Smatram, također, da se Nacrt tiče i reproduktivnih prava i reproduktivnog zdravlja žena i muškaraca i da stoga odredbe navedenog zakona u izboru medicinskih metoda kod medicinske oplodnje moraju omogućavati ženama i muškarcima, najviše standarde tjelesnog i duševnog zdravlja, jer oni imaju pravo na one koje su  najmanje štetne po njihovo zdravlje.

 

 

       Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
                       Gordana Lukač Koritnik