Povjerenica EU za zdravstvena pitanja, Androulla Vassiliou izjavila je kako je cilj zdravstvenih organizacija diljem cijele Europe do 2020. smanjiti broj smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom za 15 posto.
Godišnje 30 posto svih preminulih žena umire od raka dojke
Rak je drugi najčešći uzrok smrti kod Europljana, a svake godine čak 3,2 milijuna ljudi sazna da boluje od te opake bolesti.
Čak 30 posto smrtnih slučajeva žena događa se zbog raka dojke, a tri posto žena umire zbog posljedica raka grlića maternice. Od raka debelog crijeva umire 13 posto i muškaraca i žena oboljelih od raka.
– Cilj nam je smanjiti broj smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom za 15 posto. Također želimo udvostručiti broj ljudi koji redovito idu na preglede. Od kada smo počeli, od 2003. godine, zabilježili smo značajan napredak, ali ostvarili smo svega 50 posto našeg cilja – rekla je Androulla Vassiliou.
Vassiliou je na konferenciji za novinare, održanoj kako bi se promoviralo informiranje i istraživanje o raku diljem 27 zemalja Europe, rekla da je cilj Europske zdravstvene komisije također i smanjenje ogromnih nejednakosti povezanih s razvijenošću države koje se u Europi pojavljuju kada je po srijedi smrt uzrokovana rakom.
U razvijenim zemljama situacija je malo manje alarmantna
Tako je primjerice 2005. godine broj smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom kod muškaraca u slabo razvijenim zemljama, Mađarskoj, Estoniji i Slovačkoj bio veći nego primjerice na Cipru.
Broj oboljelih od raka svakako je alarmantno velik i oboljeli su u Europskoj uniji raspoređeni nejednako.
U Belgiji je tako zabilježen značajan pad smrtnih slučajeva kod žena oboljelih od raka dojke, dok je u Danskoj najveća stopa smrti uzrokovanih tom bolešću. U Rumunjskoj je smanjenje smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom veoma malo, dok je u Španjolskoj najmanja stopa smrtnosti osoba oboljelih od raka.
– Moramo se nastaviti truditi, ako nigdje drugdje, onda barem u onim područjima gdje se dokazalo da su redoviti pregledi ključni i da su pridonijeli smanjenju smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom. Tu je riječ o raku dojke, raku grlića maternice i raku debelog crijeva – rekla je Vassiliou.
Ni u Hrvatskoj stanje nije ništa manje alarmantno nego što je u zemljama Europske unije. Mnogima je možda nepoznat podatak da u Hrvatskoj na dnevnoj bazi od zloćudnih tumora umre 35 ljudi.
Dostupnost preventivnih pregleda i suvremenih metoda liječenja u našoj državi nije na visokoj razini, a uz to, ukoliko se i osigura odgovarajuća oprema, nemamo stručnjaka koji njome znaju upravljati kako spada.
Ne treba ipak sve svaliti na leđa liječnika. I građani svojom neodgovornošću štete sami sebi i ne odlaskom na preventivne preglede izlažu se nepotrebnoj opasnosti. U dvije se godine tako najneuspješnijim pokazao nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva koji je imao odaziv od svega 21 posto populacije, što je zabrinjavajuće nisko.
Godišnje u Hrvatskoj umire 860 žena, a 2300 ih oboli od raka dojke, što je jedna oboljela žena na njih 10,5. Stvarni odaziv na mamografske preglede žena između 50. i 60. godine starosti u okviru nacionalnog programa je 56 posto, u okviru kojih je otkriveno 1200 karcinoma u ranom stadiju.
Još jedan, nimalo zanemariv problem je činjenica da naše bolnice nemaju dobre baze podataka o provedenim postupcima liječenja oboljelih od raka. Time je onemogućena potpuna evaluacija podataka i planiranje daljnjeg tijeka liječenja.
Rak je drugi najčešći uzrok smrti kod Europljana, a svake godine čak 3,2 milijuna ljudi sazna da boluje od te opake bolesti. U Hrvatskoj pak godišnje od zloćudnih tumora umre 35 ljudi.U Hrvatskoj neadekvatna oprema, nestručan kadar, nedostupnost pregleda…
