Jasna Matulić [MOST] o pobačaju: ‘To je pitanje u masi pitanja o kojima ćemo zajedno odlučiti’

U organizaciji Platforme 112 danas se u Zagrebu na javnoj raspravi simbolično nazvanoj Postizborni skener pokušalo dokučiti što je u dosadašnjim pregovorima oko sastavljanja Vlade tijekom pregovora MOSTa sa dvjema najvećim koalicijama – Hrvatska raste i Domoljubna koalicija, dogovoreno i s kim.

Uoči parlamentarnih izbora Platforma 112 predstavila je političkim kandidatima i kandidatkinjama, ali i široj javnosti svoje predizborne zahtjeve u formi Skenera 112, a danas je u prostorima Europskog doma predstavljen osvrt na proces i sadržaj poslijeizbornih pregovora MOSTa i Domoljubne koalicije te MOSTa i koalicije Hrvatska kao i na njihovu sukladnost zahtjevima izraženim u Skeneru 112.

Raspravu koju je moderirala Sanja Sarnavka najprije su otvorili Dragan Zelić iz GONG –a, Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije, Ana Milićević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske te Toni Vidan iz Zelene akcije koji su prezentirali rezultate analize.

Pozitivnim značajkama poslijeizbornih pregovora u Platformi 112 vide ‘pregovarački proces’ kao kavlitetniji ‘u komikacijskom i sadržajnom smislu negoli samu izbornu kampanju, ali i prethodni postizborni pregovori’. Naglašavaju i kako im je ‘posebno drago što nacionalistički, kesenofobni isključujući diskurs i potenciranje podjela na ustaše i partizane ne dobiva prostor u pregovorima, baš kao što su birači i biračice dali manje povjerenje onim opcijama koje su u kampanji aludirale na tu kartu, aludiravši čak i na ustaštvo (poput HDSSB – ovog korištenja simbolike crnih košulja)’.

Najnegativnijim značajkama označeno je ‘nerealno i rizično’ MOSTovo odbijanje razgovora o ideološkim pitanjima. Platforma 112 posebno je zabrinuta što se u pregovorima ne raspravlja o konstrukciji proračuna za 2016. godinu baš kao što ih brine i što se u pregovorima ne razgovara o osobama koje bi trebale voditi resore odnosno provoditi reforme.

Posebno izdvajamo komentare Sandre Benčić na izostavljanje socijalne i zdravstvene poltike iz postizbornog pregovaračkog procesa.

“Obrazovanje je donekle zastupljeno, a socijalna i zdravstvena politika nisu predmet posebnih pregovora. Sva tri područja ključna su za građane u svakodnevnom životu. O njima je teško pregovarati ako se ne rade proračunske simulacije, što ovdje nije rađemo. Vrlo često ćemo naići na mjere koje će imati suprotne efekte na sam proračun. Primjerice, pozdravljamo mjeru koju predlaže MOST, a koja je dodatno ulaganje u obrazovanje, no s druge strane postoji niz mjera koje u ‘poduzetništvu MOST predlaže’ kojima onda smanjuje proračunske prihode. Treba vidjeti kako, bez da te mjere uzrokuju veliku proračunsku krizu.”, rekla je Sandra Benčić.

“Brine nas izostanak MOSTovog zahtjeva za uvođenjem Građanskog odgoja koji je dio ove kurikuralne reforme.”, dodaje Benčić.

Neopaženo u Platformi 112 nije prošlo ni pozivanje predsjednika Hrasta Ladislava Ilčića na pregovore oko obrazovanja o čemu smo već pisale , a koji je danas izjavio kako su ‘muslimani biološki jači od Europljana o čemu više možete pročitati ovdje.

“Brine nas i uključivanje Ladislava Ilčića u pregovore oko obrazovanja koji je u javnosti poznat po svojim izuzetno ‘tradicionalnim’ shvaćanjima i onoga što smatra da treba biti dio Građanskog odgoja.”, rekla je Sandra Benčić.

Na javnoj raspravi sudjelovali su i predstavnici koalicije Hravatska raste Branko Grčić, Arsen Bauk i Siniša Hajdaš Dončić i predstavnica MOSTa Jasna Matulić. Iako su na javnu raspravu bili pozvani, iz Domoljubne koalicije nije se pojavio nitko.

Branko Grčić i Siniša Hajdaš Dončić govorili su najviše o potezima, u ovom trenutku, tehničke Vlade za koju obojica smatraju da je učinila značajne pomake naprijed (što, naravno, nije ništa zapanjujuće budući da su obojica u radu te Vlade i sudjelovali). Branko Grčić referirao se na jednu od zamjerki Platforme 112 i komentirao je kako prilikom pregovora s MOSTom cijelo vrijeme upozoravaju na efekte koje bi ti prijedlozi imali na proračun. Također, dodao je kako je prema njegovom iskustvu pregovaranje s MOSTom kao pregovaranje s Hrvatskom u malom.

A o Hrvatskoj je štošta i ništa imala reći i MOSTova predstavnica, izabrana saborska zastupnica, Jasna Matulić.

“Nedostaje nam Nacionalna strategija koja bi rekla kuda Hrvatska ide i što Hrvatska jest. Što je Hrvatska, kakva je Hrvatska u jednoj rečenici. Mi nemamo viziju. Evo da ja vas pitam –  kakva je to Hrvatska, što biste vi odgovorili?”, pitala se Jasna Matulić.

Na pitanje o fašizaciji hrvatskog društva i lošem tretmanu nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj Jasna Matulić rekla je kako je njezino mišljenje da da bi tretman nacionalnih manjina u RH trebao biti baziran na reciprocitetu – onako kako je u ‘matičnim državama’ tretirana hrvatska nacionalna manjina.

Nešto nakon spominjanja sintagme ‘nacionalno biće’  ova predstavnica MOSTa rekla je kako bi nacionalne manjine Hrvatsku trebale doživljavati kao svoju domovinu.

Nakon burne reakcije publike u pomoć joj je priskočio Arsen Bauk rekaviši kako on iz osobnog iskustva zna da se o ‘osjetljivim temama’ kakvima se i sam bavio treba dobro promisliti prije nego se nešto kaže da ne bi bilo krivo shvaćeno.

Nakon kraja javne rasprave Jasna Matulić odgovarala je na pitanja okupljenih novinara i novinarki. Na pitanje bi li ona osobno u Hrvatskom saboru glasala za restriktivniji zakon o pobačaju odgovorila je:

“Kada bude to pitanje, onda ću govoriti o tome. To je za sada jedno pitanje u masi pitanja o kojima ćemo zajedno odlučiti.”

Na pitanje jesu li trenutne sankcije za nepoštivanje takozvane rodne kvote na izbornim listama premalene Jasna Matulić odgovorila je ‘ne znam’, ali je zato na pitanje zalaže li se za ravnopravnost spolova odgovorila sa ‘naravno’.