Jučer je u Hrvatskom saboru održana dugo očekivana rasprava o prijedlogu zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji. Doduše ne znamo čemu obzirom da, kako reče zastupnica Karmela Caparin, će ionako Bog odlučiti koliko će djece biti rođeno.
No krenimo redom.
Zakon je u Saboru predstavio ministar Milinović.
Po odredbama novog zakona, osoba začeta umjetnom oplodnjom imat će pravo nakon 18. godine doznati tko mu je biološki roditelj, nije dopušteno zamrzavanje zametaka, već samo jajnih stanica, a jedan od uvjeta za umjetnu oplodnju je brak.
“Mi smo se vodili time da i posvojeno dijete nakon navršene 18. godine života ima pravo znati tko su mu biološki roditelji, a u interesu zaštite prava djece”, rekao je Milinović.
Predviđa se i sustav kontrole nad manipulacijom spolnim stanicama, kroz sustav akreditacije ustanova koje će se moći baviti medicinski potpomognutom oplodnjom, a predviđen je i nacionalni registar darivatelja spolnih stanica. Zakon dopušta donaciju i pohranu jajnih stanica i muškarca i žene, što nije slučaj u brojnim europskim zemljama.
“Za razliku od nekih zemalja, poput Austrije, Njemačke, Norveške, Hrvatska omogućava donaciju muške i ženske spolne stanice”, ističe ministar i naglašava da će se novim zakonom, također, “spriječiti mogućnost manipulacije zamecima i samim postupkom oplodnje”.
Hrvatska bi također, prema novim odredbama, plaćala šest postupaka medicinski potpomognute oplodnje, dok većina europskih zemalja plaća manji broj, ističe ministar, navodeći da Francuska i Slovenija plaćaju četiri, a Danska i Cipar tri.
Liberalni dio zakona, ističe, je i to da ne bi postojalo dobno ograničenje za žene do kada mogu biti majke, za razliku od nekih europskih zemalja, dodao je Milinović.
“Hrvatska neće limitirati godine kao ograničavajući faktor već će za svaku ženu poseban tim ocjenjivati može li ići na oplodnju”, rekao je.
Milinović naglašava da to područje trenutačno regulira zakon iz 1978., koji je praktično neprovediv. Konzultacije i rasprava u društvu o zakonu traju već 20-tak godina, a pri izradi smo konzultirali i Crkvu i razne nevladine organizacije i udruge, poput udruge Roda, rekao je ministar negirajući tako prigovore da se o prijelogu zakona nije provela široka javna rasprava.
Govoreći o, kako je rekao, dijelu koji će “vjerojatno izazvati rasprave”, ministar je rekao da se zakonom ne dopušta zamrzavanje zametaka, kao ni postupak potpomognute oplodnje ukoliko par nije u bračnoj zajednici.
“Za moju stranku život počinje danom začetka, dakle zametak je živo biće i mi po ovom prijedlogu to ne dopuštamo”, kazao je Milinović naglašavajući kako se zamrzavanje dopušta u iznimnim slučajevima kada je izvršena oplodnja, a nisu ispunjeni uvjeti za razvoj zametka (bolest ili krvarenje majke). “Dakle, uvjetno mi dozvoljavamo zamrzavanje zametka, ali samo ako je nepovoljno razdoblje”, rekao je.
Naglašava također, po pitanju izvanbračne zajednice, da je ona s bračnom zajednicom izjednačena samo u imovinskim pravima, ali ne i po pitanju ostalih prava. Naveo je pritom primjer znanice koja živi u izvanbračnoj zajednici, a koja mu je prigovorila da prema zakonskom rješenju, ne može ići na postupak potpomognute oplodnje.
“Rekao sam joj kako taj njen drug, ako nije spreman pred matičarom, i što je meni još važnije pred Bogom, reći sudbonosno da, onda nije spreman brinuti se ni o djetetu”, rekao je ministar.
A glavni zaključak njegove rasprave bio je da se njega osobno pitalo da bi zakon bio još restriktivniji. Dakle, još smo i dobro prošli.
Reakcije opozicije bile su žestoke.
Igor Dragovan (SDP) takve je odredbe nazvao rigidnima i srednjovjekovnima. Ustvrdio je da je zakon bio test vjerodostojnosti i uvjerljivosti nove premijerke koja je, kako je rekao, još kao potpredsjednica Vlade rekla da će Vlada amandmanima ići u promjenu tog zakonskog prijedloga “barem u dijelu koji se tiče bračnih i izvanbračnih zajednica”.
“Danas je nova hrvatska premijerka pala na testu onoga što je zagovarala. Pozivala je žene da je podrže. Okrenula je leđa ženama ovim rigidnim, srednjovjekovnim zakonom”, ustvrdio je.
Replicirao je Nedjeljko Strikić (HDZ) poručivši Dragovanu da se ne miješa u medicinu jer nije liječnik, na što je Dragovan uzvratio da mu ne može dijeliti lekcije. Budući da ni nakon višekratnih upozorenja Dragovan nije prestao s dobacivanjima, predsjedavajući Jarnjak mu je oduzeo riječ i izrekao mu opomenu.
“Ne možete se tako ponašati. Ovo je hrvatski Dom i ponašajte se u skladu s Poslovnikom tog Doma, a ne kao da je ovo negdje na cesti”, rekao je Jarnjak.
Ljubica Lukačić (HDZ) odgovorila je Dragovanu da premijerka nije okrenula leđa ženama, te da Vlada prijedlogom zakona “pomaže svakoj ženi i obitelji”. “A bilo bi apsurdno da izvanbračne zajednice mogu medicinskom oplodnjom rađati djecu”, dodala je.
Davorko Vidović (SDP) također smatra da je zakon diskriminatorski. “Mislite da ste bogovi koji mogu određivati tko ima pravo, tko nema pravo imati dijete. Ljudi pa to je šokantno, to je zastrašujuće”, rekao je naglasivši da je pravo na potomstvo “pravo čovjeka”.
Ocjenu da zakon nije pisala struka iznijelo je više SDP-ovih zastupnika, a Milanka Opačić ustvrdila je da je struka priliku da se izjasni dobila tek naknadno. “Ta struka se u najvećem dijelu izjasnila protiv ključnih stvari u ovom zakonu”, rekla je i upozorila da je prijedlog zakona štetan za broj živorođene djece u Hrvatskoj. “Tko se ima pravo odreći sve one djece koju možemo dobiti uz postupke medicinski pomognute oplodnje”, upitala je.
Njen stranački kolega Mirando Mrsić drži da je prijedlog zakona konzervativniji od važećeg zakona iz 1978., posebice po pitanju izvanbračne zajednice koja se, ukoliko želi djecu, najprije mora registrirati. “Jesu li to nenormalni bolesni ljudi koji ne bi mogli odgajati vlastito dijete?”, upitao je Mrsić koji smatra ponižavajućim da “prvo moraju potpisati papir, kako bi im onda država pomogla”. “Izvanbračna zajednica je ravnopravna bračnoj zajednici i to bi trebao predlagatelj zakona konačno uvažiti”, rekao je.
Pozivajući se na znanstvene pokazatelje, dodao je da je puno veća uspješnost oplodnje u slučaju kad se zamrznu zameci, a omogućilo bi se, rekao je, obiteljima koje žele više djece da “mogu imati zamrznute embrije i koristiti ih u svakom sljedećem pokušaju trudnoće”.
“No, lakše je zabraniti smrznute embrije i tako parove natjerati na dugotrajnije, bolnije i mučnije procedure”, ustvrdio je.
No svaka rasprava je suvišna kad znamo da ipak Bog zna najbolje…
