“Građanskog odgoja nema u programima političkih stranaka, a programi vezani za obrazovanje preklapaju se i u više od 80% među glavnim političkim opcijama”, istaknuo je danas Mario Bajkuša iz GOOD inicijative, na konferenciji za novinare u Zagrebu gdje je GOOD inicijativa predstavila analizu programa političkih stranaka u području obrazovanja, kao i odgovore nekih stranaka na upitnik koji im je poslan radi pojašnjavanja njihovih predizbornih obećanja vezanih uz obrazovanje.
“Dobra je vijest da je obrazovanje postalo važnije u formalnom smislu jer zauzima prva mjesta u izbornim programima, međutim, sadržaj je i dalje načelan,” rekao je Bajkuša predstavljajući analizu stranačkih programa u kojima niti jedna stranka nije ponudila konkretni oblik financiranja popisanih obećanja.
Da su programi političkih stranaka u području obrazovanja jako načelni potvrdila je i Emina Bužinkić iz GOOD inicijative, koja je predstavila odgovore stranaka na 22 zahtjeva koje je inicijativa predstavila početkom srpnja. Odgovor su poslale samo četiri stranke/liste: MOST, Domovinska koalicija, Koalicija Nema prodaje te Koalicija za Premijera, a kako je ocijenila Bužinkić: “Dobili smo razne odgovore, a samo o nekima je vrijedno razgovarati. Iz analize odgovora, može se vidjeti kako stranke žele zadržati status quo u obrazovanju”.
U području financiranja obrazovanja koalicija Nema prodaje nije suglasna da se osigura korištenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda namijenjenih reformi obrazovanja, dok su Domovinska koalicija te Koalicija za Premijera suglasne s takvim zahtjevom. Iz koalicije Nema prodaje napominju kako “naša djeca imaju svoju domovinu i svoju zastavu pod kojom trebaju odrastati, a to sigurno nije zastava EU”.
Niti jedna stranka koja je odgovorila na upitnik nije složna sa zahtjevom da se nastavi provedba Cjelovite kurilularne reforme s istim timom i s istim planom utemeljenim na stručnosti i transparentnosti. Tako se iz koalicije Nema prodaje zalažu za cjelovitu reformu škole s izmjenom nastavnog plana po uzoru na finski model. U Koaliciji za premijera kažu kako kurikulum nije autorsko djelo jednog čovjeka te da je uočen nedostatak stručnjaka iz tzv. STEM područja, a Domovinska koalicija tvrdi kako postojeći plan nije bio utemeljen na stručnosti. Ipak, neki i dalje smatraju da je važno eksperimentalno uvesti kurikulumske promjene.
“Sve nam ovo govori kako stranke nisu dovoljno upoznate s procesom Cjelovite kurilularne reforme niti procesa donošenja i obaveza koja donosi Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije. Primjerice, finski model utemeljen je na kurikulumima i njihovoj reformi, a stručnjaci su u procesu Cjelovite kurikularne reforme birani na javan i transparentan način.”, napomenula je Bužinkić.
Kada se govori o području građanskog odgoja i obrazovanja, većina onih koji su dosad poslali odgovore na upitnik smatra da je moguće uvesti navedeni kao poseban predmet, ali uz naznaku da je važno rasteretiti djecu drugih predmeta. Po pitanju interkulturalne škole u Vukovaru, tzv. Nove škole, istaknuto je mišljenje pojedinih stranaka kako ona nije potrebna. Tako koalicija Nema prodaje ističe da ne bi trebalo biti posebnih škola u Vukovaru, a Domovinska koalicija ističe kako “manjine u Vukovaru imaju svoja ustavna prava, čemu forsirati nešto što je za područje koje je još uvijek iznimno društveno i politički osjetljivo društveno opasno”. Koalicija za Premijera, pak, smatra kako segregacija u suvremenom društvu nije poželjna, niti provediva. “Ako se djeca neće susretati u školi, susretat će se na drugim javnim prostorima i biti u nemogućnosti primjereno komunicirati”, istaknuli su u svom odgovoru predstavnici Koalicije za Premijera.
U području implementacije modela inkluzije u obrazovni sustav djece izbjeglica i djece migrantskog podrijetla, pokazalo se kako su stranke istaknule važnost ovog područja, uz iznimku Domovinske koalicije koja smatra da na “tim ljudima ne možemo vršiti programske pokuse”.
Ovom prilikom GOOD inicijativa je najavila i predizborno sučeljavanje “Obrazovanje u fokusu” koje će se održati 1. rujna 2016. u 13 sati u Novinarskom domu pod moderiranjem novinarke Đurđice Klancir. Rasprava će se ticati proračunskih povećanja u području obrazovanja, nastavku provedbe Strategije znanosti obrazovanja i tehnologije te uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja kao posebnog predmeta.
