Trans, inter i rodno varijantne (TIRV) osobe posebno su diskriminiran i marginaliziran dio LGBTIQ zajednice, i vrlo su često pogrešno predstavljane u medijima. U svakodnevnom životu nailazimo na prepreke uzrokovane stigmatizacijom raznolikosti tijela, identiteta i iskustava, a ta stigmatizacija podloga je za napastovanje, diskriminaciju, a često i za nasilje.
Kako bi vijest o trans, inter i rodno varijantnoj tematici bila prenesena na način koji izražava poštovanje te kako bi se javnost na pozitivan i adekvatan način upoznala sa životima TIRV osoba i njihovih obitelji, Trans Aid poziva sve medije na odgovorno izvještavanje o TIRV osobama.
“Zahvaljujemo svim novinarima/kama koji/e uviđaju svoju odgovornost pri izvještavanju o TIRV osobama i koji/e se žele dodatno informirati o pravilnoj terminologiji i pristupu temi”, stoji u njihovom priopćenju.
Uz ovih nekoliko jednostavnih uputa i preporuka možete puno pridonijeti vidljivosti i osnaženosti jedne od ionako najugroženijih skupina u društvu:
1. Iskažite poštovanje prema identitetu i privatnosti osobe
➢ O imenu i zamjenicama
Upotrebljavajte ime i prezime osobe po njenom izboru, pa i ako (još) nije usklađeno u službenim dokumentima, i izbjegavajte korištenje imena danog pri rođenju i starih fotografija, a pogotovo ne bez dopuštenja osobe.
Koristite zamjenice i rodno obojani jezik u skladu s autentičnim rodnim identitetom osobe (ako se, na primjer, osoba identificira kao žena, onda se koristi zamjenica ‘ona’ i oslovljava ju se kao ženu u svakom smislu, bez obzira pričalo se o njenom životu prije, tijekom ili nakon tranzicije, osim ako osoba ne zatraži drugačije).
Ako radite intervju s TIRV osobom, ne trebate se ustručavati pitati osobu koje ime i zamjenice koristi.
➢ Fokus je na životu osobe
Ne spominjite medicinsku povijest osobe osim ako je to upravo tema članka i isključivo uz dopuštenje osobe. Portretirajte život osobe, ne fokusirajte se isključivo na trans identitet/interspolni status, itd.
Intervjue/izjave unutar teksta ili priloga uvijek šaljite na autorizaciju osobama koje su sudjelovale, a posebno pazite pri izvještavanju o trans, inter i rodno varijantnoj djeci.
2. Bez pojmova i naziva se ne može – što, kad i kako koristiti
➢ Spol, rod i druge terminološke dileme
Upoznajte se s ključnim pojmovima vezanim uz trans, inter i rodno varijantnu tematiku (v. Terminologiju). Neki od pojmova koji su neophodni pri izvještavanju o TIRV tematici:
→ rod, rodni identitet, spol, trans/transrodnost (kao krovni pojam), transpolnost, interspolnost, nebinarna osoba, cisrodnost, depatologizacija, prilagodba tijela, rodno izražavanje, rodna varijantnost, rodna raznolikost, seksualna orijentacija, trans muškarac (FtM), trans žena (MtF), pravno priznanje roda, transfobija
Imajte na umu da su seksualna orijentacija i rodni identitet dvije odvojene stvari; osoba može biti gej, lezbijka, biseksualna, aseksualna, itd. neovisno o tome je li cisrodna, transrodna, interspolna ili rodno varijantna osoba.
➢ Ovo je veliko NE…
Zaobiđite pogrdne izraze i zastarjelu terminologiju kad opisujete TIRV osobu i/ili njezinu tranziciju (bez referiranja na prijašnji izgled osobe, osim po dogovoru; bez usporedbe s cis osobama; nema govora o ‘obmani’, ‘prevari’, ‘laži’, ‘maskiranju’ kad pričamo o tranziciji, itd.) Ne spominjite da je osoba TIRV kad to nije relevantno i nikako ne koristite uvredljive i diskriminatorne nazive i izraze, poput ovih:
-‘on-ona’, ‘ona-on’, ‘tranzić’, ‘trandža’, ‘zbunjen_a oko vlastitog roda/spola’…
– ‘on je postao muškarac ‘, ‘bio je muškarac, sada je žena’
– ‘on_a je promijenio_la spol’ (i generalno poistovjećivanje jedne stvari, najčešće operacije genitalija, s definiranjem spola)
– ‘ona je rođena kao muškarac’, ‘on je biološka žena’
– ‘muškarac zarobljen u tijelu žene’, ‘žena zarobljena u tijelu muškarca’
➢ … a ovako se ispravno izvještava
Umjesto gore navedenih izraza, pogledajte nekoliko primjera korektnog izvještavanja:
– ‘Hrvoje je trans muškarac, nikad se nije osjećao kao žena.’
– ‘Marko je trans muškarac. Kad završi srednju školu, uskladit će svoje tijelo sa svojim rodnim identitetom.’
– ‘Marta je trans žena. Boji se da neće moći igrati odbojku s drugim djevojkama.’
– ‘Saša se identificira kao queer/rodno varijantna osoba. Preferira kad se o njima govori u trećem licu množine.’
– ‘Ana je prilagodila svoje tijelo i sretna je što njeno tijelo sada odgovara njenom rodnom identitetu. Ana je također lezbijka.’
– ‘Tomislav je prilagodio svoje tijelo i sretno živi sa svojom ženom i dvoje djece.’
– ‘Marina je žena kojoj je pripisan muški spol pri rođenju.’
– ‘Trans osobe u Hrvatskoj suočene su s visokom stopom diskriminacije i napastovanja zbog slabe informiranosti šire javnosti.’
Navedite primjere dobrih praksi iz drugih zemalja (vezano za npr. pravno priznanje roda temeljeno na samoodređenju, depatologizaciju, zabranu ‘normalizirajućih’ postupaka nad interspolnom djecom, itd.)
3. Posebno pazite na naslove i fotografije
Oprema članka je jako bitna, stoga izbjegavajte senzacionalistički pristup, osobito u naslovu. Ne koristite naslove poput: ‘Promjena spola’, ‘Rođena kao muško’, ‘Rođen kao žena’, ‘Zarobljen_a u krivom/tuđem tijelu’, i slično.
Ne prilažite članku fotografije prije i poslije prilagodbe tijela, fotografije koje banaliziraju trans identitet (npr. trans žena koja se šminka, trans muškarac koji se brije), fotografije slavnih trans osoba (osim ako se o njima ne izvještava). Članku priložite fotografiju koju osoba sama pošalje i autorizira, sliku trans zastave ili trans aktivista/kinja.
4. O čemu bi zapravo trebalo izvještavati?
Evo nekih od tema/pitanja relevantnih za TIRV zajednicu, koje možete pokriti kad izvještavate o TIRV tematici kako naglasak ne bi uvijek bio na ‘promjeni spola’. Dobro je da vaš članak/prilog odgovori na sljedeća pitanja:
– Zašto je za trans zajednicu bitno pravno priznanje roda?
– Kolika je stopa diskriminacije i nasilja nad trans, inter i rodno varijantnim osobama? Postoje li zakoni koji štite TIRV osobe od diskriminacije i nasilja, ako da, poštuju li se?
– S kojim preprekama se susreću TIRV osobe u sistemu hrvatske zdravstvene zaštite?
– Koji su trenutačni zdravstveni standardi za TIRV osobe u Hrvatskoj?
– Koji su primjeri dobre prakse legislativnog i društvenog prepoznavanja TIRV iskustava i identiteta?
– Koji su uzroci, a koje su posljedice uvrštavanja TIRV identiteta i iskustava na popis mentalnih poremećaja?
– Kakve posljedice imaju medicinski nepotrebne operacije nad interspolnom djecom?
Terminologiju možete pronaći OVDJE.
