Kineske novine Daily izazvale su bijes javnosti nakon članka koji tvrdi da u Kini nema predatora poput Harvey Weinsteina zato što je u kineskoj tradiciji da se muškarce uči da budu zaštitnički nastrojeni prema ženama. Mnoge žene u Kini nakon tog članka objavile su da su bile seksualno uznemiravane u toj zemlji te su ukazale u mnoge primjere uznemiravanja koji su nedavno objavljeni.
Kineski državni mediji često prikazuju određene probleme kao probleme ‘zapada’ koji ne postoje u Kini: policijsko nasilje, masovni protesti, slučajevi nasilja nad ženama. Takva vijest izvan granica države je obično popraćena pozitivnim vijestima iz Kine. Širenjem hashtaga #MeToo po socijalnim mrežama diljem svijeta došlo je do širenja priča žena u Kini o vlastitim iskustvima seksualnog uznemiravanja.
Daily je na to odgovorio da je u Kini nasilje nad ženama i uznemiravanje manje vjerojatno jer su “kineski muškarci učeni da budu zaštitnici ženama. Neprikladno ponašanje spram žena, uključujući seksualno uznemiravanje u kontradikciji je sa svakom kineskom tradicionalnom vrijednosti i običajem”
“Postoji sveobuhvatna mizoginija u kineskom društvu,a ako u to uključimo vladin pritisak na feminizam, svaka žena koja želi javno istupiti preuzima velik rizik”, kazala je Leta Hong Fincher, autorica knjige Betraying Big Brother: China’s Feminist Resistance. Uz to, dodala je da “postoje i državni mediji koji agresivno guraju tradicionalne rodne norme u kojima žene moraju igrati uloge dobrih žena i dobrih majki koje se pripremaju da imaju djecu.”
Unatoč medijskim natpisima, istraživanje China Labour Bulletina iz 2013. godine kaže da oko 70 posto žena koje rade u tvornicama u gradu Guangzhou su bile žrtve seksualnog uznemiravanja na poslu. Drugo istraživanje pak donosi podatke da više od trećine studenata i studentica fakulteta se susrelo sa seksualnim nasiljem ili uznemiravanjem.
“U Kini je uobičajeno koristiti se utjecajem koji ima nadređena pozicija na radnom mjestu na način koji vodi seksualnom uznemiravanju. Medijsko izvještavanje o rodnoj problematici je izuzetno bitno. Važno je čuti glas žrtava jer na taj način čitava zajednica može postati svjesnija seksualnog nasilja i uznemiravanja”, rekla je Xiong Jing, izvršna direktorica organizacije Feminist Voice. Dodala je da je problem sve veći jer se mnoge žene boje i osjećaju sram te ne žele izaći sa svojom pričom.
Kina je 2015. godine tek dobila prvi zakon o obiteljskom nasilju. Ipak, kritičari i kritičarke tvrde da zabrana pristupa žrtvi u zakonu ne funkcionira na željeni način u praksi. Kineska policija je godinama odbijala istraživati slučajeve obiteljskog nasilja tvrdeći da je to ‘obiteljska stvar’.
