Mamić nije kriv za diskriminaciju

Zbog izjava da ni u njegovoj reprezentaciji gejevi ne bi mogli igrati nogomet, jer on ne vidi gej čovjeka reprezentacije kako glavom ide na kopačku, ali ga vidi “kao baletana, tekstopisca i novinara” Zdravko Mamić, predsjednik GNK Dinamo, nije počinio diskriminaciju. Presudio je tako Vrhovni sud Republike Hrvatske. Ta je presuda u potpunosti suprotna od presude protiv Vlatka Markovića, koji je dao gotovo identičnu izjavu, na koju se Mamić i sam referirao i podržao je.

“Umjesto da Vrhovni sud, kao najviši sud, obavlja svoji ustavnu zadaću osiguravanja jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, on u istovjetnim slučajevima donosi dijametralno suprotne presude. Smatramo da je ovakva nedosljedna sudska praksa opasna jer se njome šalje poruka da najviše sudbeno tijelo u RH nema jedinstvenu sudsku praksu, što dovodi do toga da nema jedinstvene primjene zakona”, poručuju iz Centra za LGBT ravnopravnost.

PRESUDA SUPROTNA PRESUDI U ISTOVJETNOM PREDMETU MARKOVIĆ

Dok je u slučaju Marković Vrhovni sud utvrdio da je Marković pasivno legitimiran kao fizička osoba koja djeluje i neosporno ima utjecaj u nogometu, u slučaju Mamić isti Vrhovni sud navodi da je neosnovana tvrdnja tužitelja o mogućosti tuženikovog utjecaja na izbor igrača za reprezentaciju, te da tuženik kao izvršni dopredsjednik GNK Dinamo ne odlučuje tko će igrati u reprezentaciji .

ŠTETNA PRASKA VRHOVNOG SUDA i DALJNI POSTUPCI TUŽITELJA

“Kakva je poruka žrtvama diskriminacije te udrugama, umječačima i svima onima koji se u sudskom procesu zalažu za pravo na jednako postupanje da Vrhovni sud isti Zakon o suzbijanju diskriminacije tumači različito u dva istovjetna slučaja? Koja je to poruka za pravnu sigurnost u ovoj zemlji? To su odgovori na koje će, nadamo se, uskoro odgovoriti  Vrhovni sud, jer  ćemo u zakonskom roku zatražiti reviziju presude u slučaju pravomoćne presude za Zdravka Mamića” kažu u Centru.

007 s manje seksizma

Judi Dench započela je život M, glavne u MI6 organizaciji, nazivajući Jamesa Bonda jednim mizoginim seksistom iz doba dinosaura. Oh, kako li smo se samo veselile, mi feministkinje umorne od beskrajne multimilijardne franšize koja ostavlja mnogo prelijepih žena poput strvine na cesti koje su na putu špijunu kojega nikada nismo voljele. Sedamnaest godina kasnije, slavni Dame ostavio nam je film, Skyfall, za koji se svi možemo veseliti. Ili barem poštenoj ženskoj heroini.

Ova izjava mogla bi uvrijediti druge feministikinje i velike obožavatelje koji su dugo tvrdile da bismo se mi dame mogle jednostavno vratiti razgovorima na telefon dok one uživaju u ultimativnoj muškoj fantaziji. Feministička autorica Bidisha jednom je rekla: “Ian Fleming mrzi žene i ja se ne miješam u to. Bond filmovi su općenito seksistički. Ne volim ništa što smrdi po kanalizaciji mizoginije”. I spisateljica Fay Weldon rekla je: “Ovi likovi su plod muške mašte. Ovi filmovi su muški pokušaj da zadrže žene ‘u svome mjestu’ i da osiguraju da se one i dalje brinu za njih”. Zbog povorke žena sa smiješnim imenima (Pussys Galore: arf arf) i patroniziranje riječi ‘cura’, katastrofalni dijalozi i besmislene radnje mrzila sam cijelu Bond ideju. Dosad.

Glavni razlog za slavlje je utjelovljenje M od strane Judi Dench, pravu heroinu filma. Ne samo da je ona glavna nego i pokazuje emocionalnu moć nad kontroliranjem podređenih kao i ljudski neuspjeh. Ona više nije samo starija žena koja pada na Bondov šarm nego je pravi lik s osobinama heroine.

Kada je prvi put prihvatila ulogu 1995. godine za debitanta Piercea Brosnana, u filmu Golden Eye, Denchina uloga bila je inspirirana stvarnim ustankom šefice MI5-a Stelle Rimington koja je tek tada postala prvom ženom na čelu te organizacije. Rimington je otišla u mirovinu 1996. godine u starosti od 61. godine, nakon samo četiri godine u poslu.

{slika}

Barbara Broccoli, jedna od dvije co-producentice, koja je prethodno izazvala podsmjehivanja kada je rekla da Bond cura 60-ih ‘feministički uzor’ žena od karijere koja je ujedno i ‘seksualna predatorica’ dajući jednako dobro kao što i prima. Judi Dench i njezina M, napokon je pružila uzor. Bez seksualnog dijela.

Ima trenutaka kada stari Bond svrati i u Skyfall. Film se otvara scenom potjere vozila u kojoj se Bond smije sposobnostima vožnje Naomie Harris, koja pokaže i svoju nesigurnost u pucanju pištoljem. I, kako Peter Bradshaw ističe u svojem osvrtu, ‘One scene u kojima 007 pažljivo kroči u tuš s prepoznatljivom Sévérine (Bérénice Marlohe) mogla se dogoditi bilo kad tijekom pola proteklog stoljeća.’

Pozadinska priča Sévérine, osim trgovine i zlostavljanja, također se čini kao jedna od svjetlijih točaka za Bonda, iako nisam velika poznavateljica pa možda griješim. Možda su sve Bond žene bile žrtve nasilja, ali ja jednostavno nisam slušala dok sam se derala na ekran.

Ne mogu si pomoći, a da ne pomislim kako je ova velika promjena što se tiče pozicije žena u filmu jedan dio zašto je Skyfall imao jedan od najvećih Bond otvaranja te se bori da zasjeni Casino Royale iz 2006. godine kao najuspješniji Bond film ikada. Ali sigurna sam da se veća polovica najjačih fanova neće složiti sa mnom. Čak se ni Guardianov Xan Brooks nije složio s pekmezastim dijelovima Bondovih trauma iz djetinjstva i njegovih odnosa sa ženom koja je dovoljno stara da mu bude majka. ‘Oni ne shvaćaju da je 007 oduvijek bio najuvjerljiviji kada je bio najokrutniji i najmanje voljen; kada služi kao prazno platno za macho fantazije; crni anđeo naše zloglasne naravi?’

Ne slažem se. Ne mislim da je dobro za dječake ili momke da odrastu misleći da su mizoginija i ksenofobija seksi.

Možda moja glava nije bila u toj suboti na premijeri nego je odlutala 19 mjeseci ranije kada su Dench i Craig sudjelovali u izradi videa Equals kojim zazivaju jednakost. Godine 2011, kaže bestjelesni glas Judi Dench, muškarac je i dalje vjerojatno više plaćen za isti posao, a manje je vjerojatno da će ga osuđivati zbog promiskuitetnog ponašanja. Neočekivana izjava za jednog špijuna s hrpom novca i gomilom ljubavnica iza sebe, zar ne?

Neki će se složiti da je Bond i dalje jednako odvratan jer prikazuje konzumerističku utopiju u kojoj jedino ljudi s novcem mogu pobijediti. Ali to je potpuno drugi članak. Zasad, hoćete li mi se pridružiti u slavlju seksi Bonda s mrvicom manje seksizma?

Prevela i prilagodila Klara Weygand

Nema sankcija za političke stranke na lokalnim izborima 2013. godine

Vlada je na jučerašnjoj sjednici ponudila svoje tumačenje odredbe o stupanju na snagu prekršajnih kazni za stranke koje ne poštuju uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca na izbornim listama. Vlada je o ovom pitanju raspravljala na zahtjev zastupnice Hrvatskih laburista i predsjednice saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Nansi Tireli koja je tražila vjerodostojno tumačenje članka 15. stavka 2. Zakona o ravnoprasvnosti spolova. I dok su i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i sam vladin Ured za ravnopravnost spolova dali tumačenje da su prvi redovni izbori oni lokalni u svibnju 2013. godine, Vlada je sukladno mišljenju Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva uprave dalo drugo tumačenje ustvrdivši da se broje treći izbori na svakoj razini, što bi značilo da će prvi izbori na kojima bi se primjenjivale sankcije bili oni lokalni 2017. godine, parlamentarni 2019. godine te za Europski parlament 2025 godine. Slaba je utjeha da su te odredbe istovremeno kritizirane od strane minisitra uprave Arsena Bauka i predsjednika Vlade Zorana Milanovića. Predložene su nove, već treće, izmjene Zakona o ravnopravnosti spolova u smislu da prvi izbori na kojima će se primjenjivati kazne budu oni parlamentarni 2015. godine, između ostalog i zato jer prema riječima premijera Milanovića treba krenuti od lakšeg prema težem, a prema njemu lakše je zadovoljiti kvotu na parlamentarnim nego na lokalnim izborima. Ministar Bauk je pak predložio da se smanje kazne za općine, a povećaju za velike gradove. Iako se Bauk pozvao na SDP-ov amandman kojim su tražili preciznije definiranje trećih redovitih izbora, ostaje također činjenica da je ZORS u Saboru 2008. godine donesen konsenzusom, uz protivljenje samo HSP-a i njihova zastupnika Đapića, te četiri suzdržana zastupnika. Još jednom odgodom primjena odredbi prema kojima na izbornim listama treba biti uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca pokazana je politička nevoljkost da se ozbiljno pristupi problemu značajne podzastupljenosti žena u odlučivanju. Iako je apsolutno jasno da bi se na lokalnim izborima plaćale milijunske kazne za neuravnotežene liste, kako je ispravno u raspravi primjetio premijer Milanović, upravo je lokalna i to općinska razina s mizernih 15% žena u općinskim vijećima najproblematičnija. Vidjeli smo da i ova petogodišnja odgoda nije političkim strankama mnogo značila te da je na toj razini učinjen minimalan napredak i teško je očekivati da će ova nova odgoda natjerati stranke da se uistinu uhvate u koštac s ovim problemom. Jednako tako, odgodili smo prvo na pet godian primjenu sankcija, sada na još tri, i gdje je i najmanja garancija da se i sljedeći put u panici neće pronaći neko novo riješenje za odgodu primjene Zakona. U predizbornoj kampanji na sastanku s aktivisticama Ženske platforme 2011., tada pretendant na mjesto premijera, Milanović je ponudio prilično drugačije tumačenje odredbi ZORS-a i iako se u svojoj raspravi prisjetio te činjenice te ponudio i ispriku, ženama Hrvatske je dosadilo slušati isprike o tome zašto one ne mogu biti ravnopravne članice društva.

Brkovi u crnogorskom kontekstu

Crna Gora je u istoriji poznata po čojstvu i junaštvu ali i po gustim brkovima i obrvama koji su izazivali strahopoštovanje i predstavljali večnu inspiraciju kako domaćih tako i stranih pisaca. Dr Aron Pinck, u svojoj knjizi Poreklo Evrope u poglavlju gde opisuje Crnu Goru, kaze: U pronadjenim ruševinama Duklje, grada u kome su živeli Dokleati, daleki preci Crnogoraca, primećuje se samo jedna vrsta ukrasnih ornamenata: brkovi i obrve, koji, kao iz konteksta licaistrguti, lebde bez oslonca, šireći svuda oko sebe strasni polni dah i veseli erotski duh

O obrvama poput Fride Kalo (koja je zasigurno morala imati bar malo crnogorskog porekla), nekom drugom prilikom, a sada malo više o brkovima …

Da li danas postoje precizne odredice kojima se odredjeno lice prepoznaje kao muško ili žensko i da li i dalje čvrsto stojimo na svom polaritetu i identitetu? Koliko su brkovi i dalje (ne)važni za crnogorski kontekst, pokušaću da definišem kroz pojam identiteta od ličnog preko rodnog i na kraju nacionalnog. U rasvetljavanju date premise, služiću se: rezultatima Internet ankete o brkovima, koju sam sprovela u junu i julu 2012. godine, na uzorku od 50 žena i muškaraca (25 + 25) iz Podgorice, različitog obrazovnog nivoa, od 30 do 70 godina starosti; zatim, na osnovu eseja Brko dr Nina Raspudića, profesora na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, objavljenom na portalu Buka 2006. godine kao i predstavljanjem revije fotografija Wild Beauty Modelsnova kolekcija brkova za žene, umetnika Danila Prnjata iz Kotora, održane od 7. do 22. oktobra 2008. godine u galeriji Most u Podgorici.

Šta su brkovi ili šta je muškarac sa brkovima?

Dr. Raspudić u svom eseju Brko iznosi nedoumicu – šta je muškarac sa brkovima: Relikt prošlosti?Atavizam?Provokacija u vidu najbrutalnijeg propagiranja falocentrizma?(…) Crnogorac?Tautologija?Seks simbol? (…) Brko je paradigmatska postmodernistička figura, ukoliko su brkovi citat obrasca prošlosti s ironijskim odmakom.

Analiza ankete sprovedene u Podgorici pokazuje da je ovo pitanje otvorilo mnogo polemike od toga da li se radi o istorijskom nasleđu, obliku mode ili pak, ispoljavanju seksualnosti kod muškaraca. Odgovori su bili raznoliki, ali ono u čemu su se i muški i ženski ispitanici složili jeste da su brkovi nekada predstavljali odraz muževnosti i ozbiljnosti simbol etičkog i društvenog statusa a danas estetski detaljretrošmeka (V.B. 38 godina, dr matematičkih nauka).

Odredjeni broj anketiranih muškaraca su ovo pitanje odmah povezivali sa sopstvenom seksualnošću. Navodim par interesantnih odgovora:

Poljubac bez brkova je kao supa bez rezanaca(V.P. 67 godina, magistar ekonomskih nauka); “Po meni, brkovi su nekad bili simbol muževnosti, a danas su ipak više stvar mode. No, uvijek me je više interesovala njihova praktičnost po pitanju golicanja predivnog ženskog tijela. Što se mene tiče, samo bih ih zbog toga i nosio (D.S. 33 godine, taksista).

Dr Raspudić takođe navodi da Brko: Tvrdi da se u brkovima nakuplja statički elekricitet, te da ih prave žene zato vole, jer je poljubac sa Brkom uvek mali strujni udar, zbog pražnjenja električnog punjenja brkovlja.

I dok su muškarci veličali svoju muževnost kroz fenomen brkova, dotle žene opisuju brkove krajnje plastično kao:

Brkovi su četke, golicavi su, smiješni, ponekad fazon, a ponekad i odraz starosti (B.J. 38 godina, filozofkinja); Brkovi? Nekad neurednost, nekad smetnja, nekad obilježje, ponekad muškost a nekad i skrivanje(A.S. 32 godine, psihološkinja); Brkovi samo smetaju i grebu(D.P. 38 godina, diplomirana grafička dizajnerka).

Jedna ispitanica je čak razdvojila fenomen brkova i brade smatrajući prve kao odraz šarma a druge kao odraz imidža (D.Ž. 42. godine, učiteljica).

Da li su brkovi deo tela ili deo identiteta?

Samo 2 ispitanika su izjavila da su brkovi deo tela dok je ostalih 48 kategorično tvrdilo da su deo identiteta, ne želeći da pojašnjavaju, i smatrajući to naučnom i istorijskom činjenicom.

Tome u prilog, dr. Raspudić kaže da su: Tužne su sudbine (…) bivših Brka, otpadnika, koji su se na nagovor okoline, najčešće žene, lakomisleno odrekli svog uresa i identiteta, da bi ih istog trenutka kada bi se nakon skidanja brkova pojavili u svojoj golotinji i praznini bezbrkog lika, ista ta okolina jednostavno odbacila i prezrela..

Šta mislite o ženama sa brkovima?

Nekada je kult kose kod žena u Crnoj Gori bio veoma važan. Žene su nosile duge kose obično sapletene u pletenice a za maljave žene se tvrdilo da su izrazito vatrene, smesak. Da li je to bio odraz posle-ratne nemaštine (misli se na period 50-tih i 60-tih godina 20. veka) ili zaista odraz tadašnje mode, nije teško utvrditi.

U sadašnjem kontekstu, žene ispitanice pomenute ankete, o ženama sa brkovima imaju potpuno negativan stav, smatrajući da je to odraz zapuštenosti, aljkavosti, odlika ne negovane žene. Muškarci su nešto blaži u svojim stavovima smatrajući da to može biti i hormonski poremećaj te da su stoga žene u vrlo teškoj situaciji, osećajući se odbačeno (D.K. 35 godina, elektro inženjer), Jedan od najinteresantnijih odgovora bio je da su brkovi kod žena znak predaje (V.B. gore pomenuti).

Interesantno je da niko od ispitanika/ca nije pomenuo virdžine, relikt crnogorske prošlosti, za koje se smatralo da su ni muško ni žensko, a istovremeno oboje.

Originalan odgovor na pitanje da li žene mogu biti seksipilne i sa brkovima, dao je umetnik Danilo Prnjat, svojom kolekcijom modnih fotografija mladih žena sa različitim modelima brkova pod nazivom Wild Beauty Modelsnova kolekcija brkova za žene u oktobru 2008. godine u Podgorici.

Prnjatovi modeli predstavljaju mlade i lepe žene, koje uprkos brkovima, izgledaju veoma senzualno i poželjno. Dati modeli sa brkovima, nisu izgubili ništa od svoje ženstvenosti, naprotiv, došao je do izražaja i njihov seksipil upravo jeziv sklad sa ovim licima usložnjava problem rodnog identiteta (…) Normativna polna uloga dodeljena na rođenju podrazumeva usvajanje i prihvatanje socio-kulturnih karakteristika koje joj u određenom društvu pripadaju ističe Aneta Stojnić u uvodnom delu Kataloga modela. Svako odstupanje od društvenog uslovljenog ponašanja predstavlja ozbiljnu pretnju društveno zadatom identitetu.

{slika}

Zaključak.

Brkovi predstavljaju nacionalni simbol crnogorske kulture prošlih vremena, uvek strogo rezervisani kao obeležje muškaraca sa izuzetkom fenomena virdžine. U novije vreme, iako su deo tela, oni se iskljućivo smatraju odlikom crnogorskog identiteta, ali mogu biti i odlika muške i odlika ženske seksualnosti i seksipila. Ovo ukazuje da su granice između polova sve manje i sve tanje, pa čak i u jednoj patrijarhatnoj sredini kao što je Crna Gora. Takođe, rezultati ankete ukazuju i na činjenicu da muškarci i žene na različite načine vide sebe i druge, ali da taj jaz više nije tako nepremostiv kao što se to čini na prvi pogled..

Bra-vo roditelji!

O uvođenju zdravstvenog odgoja u škole govori se već godinama, a odluka o njegovu pokretanju donesena je u kolovozu ove godine. Provedba programa zamišljena je uz pomoć nastavnika, stručnih suradnika škole i liječnika školske medicine. Naime, dio programa odradio bi se kroz školske predmete i to bi predavali nastavnici koji će proći potrebnu edukaciju, a ostatak programa provoditi će se na satu razredne zajednice.

Udruga GROZD i njihov predstavnik Ladislav Iličić pozdravljaju ulazak zdravstvenog odgoja u škole kada je riječ o pravilnoj prehrani, higijeni te prevenciji ovisnosti i nasilja. No, razlog zbog kojeg odbacuju kurikulum je dio koji govori o spolnosti i bori se protiv homofobije. Naime, u kurikulum je uvršten naslov “Zajedno protiv homofobije i nasilja u školama” koji je publikacija Queera Zagreb čime je, smatra Iličić, omogućen ulazak homoseksualne propagande u škole. Također, dio koji govori o spolnosti je upitan jer promiče promiskuitet. U samo dva tjedna, kaže GROZD, nazvalo ih je preko tisuću zabrinutih roditelja.

Tvorci programa zdravstvenog odgoja tvrde da je publikacija Queera uvrštena jer su istraživanja pokazala veliku prisutnost homofobije među mladima. Također, ministar Jovanović rekao je da ne namjerava obustaviti provedbu prijeko potrebnog zdravstvenog odgoja jer djeca žive nezdravo, u porastu je broj pretile djece i bolesti ovisnosti. Velik broj djece ne pere zube redovito i svakodnevno puši, te ne jede dovoljno voća i povrća. Maloljetniče trudnoće i spolno prenosive bolesti, te porast svih vrsta nasilja dokaz su potrebne promjene u odgoju i obrazovanju, smatra Jovanović.

{slika}

Žena radi? Maloljetnik ima seksualne odnose ? Homoseksualci postoje? U Hrvatskoj ne.

Pri uvođenju zdravstvenog odnosa u škole nije se tražila suglasnost roditelja što nije u duhu demokratskog poretka, tvrdi GROZD. Sama odluka da se ne traži ta suglasnost postavlja pitanje bi li zdravstveni odgoj kao takav prošao da se taj potpis tražio.

Živimo u 21. stoljeću, tehnologija je iznimno napredovala, no razvoj društva i nije toliko napredan. Mi smo katolička zemlja i spolnost se još uvijek u velikoj mjeri veže uz religiju. Istina je da je zdravstveni odgoj iako se o njemu godinama raspravlja u škole uveden brzopleto. No, svaka velika ideja u početku je i kritizirana. Također, potrebna joj je praksa i vrijeme da zaživi na pravi način.

U duhu 21. stoljeća, autori programa zdravstvenog odgoja rade jasnu razliku između spola i roda osobe. Pri čemu kada govorimo o spolu govorimo o tjelesnim karakteristikama, a kada pričamo o rodu o društveno uvjetovanim karakteristikama osobe. GROZDu to smeta. Vjerojatno za njih žene i dalje ne igraju nogomet, a muškarci nisu frizeri. Zašto je nogomet muška stvar, a frizura ženska? Jer je tako odredilo društvo. Nekada žene nisu radile jer to nije bilo društveno prihvatljivo. Muškarci se iz istog razloga nisu šminkali. Danas, žene rade većinu “muških” poslova, muškarci provode pred ogledalom više vremena nego polovica žena. Ako je rod uvjetovan nečim tjelesnim ili prirodnim te se promjene ne bi događale. Dakle, rod je društveno uvjetovana kategorija.

Nadalje, homoseksualno ponašanje prema kurikulumu je jednako vrijedno kao i heteroseksualno. GROZD smatra da je time omogućen ulazak homoseksualne propagande u škole. Djeca su u tom razdoblju osjetljiva, nesigurna i traže se. Ako čuju da postoje homoseksualci čiji život vrijedi kao i njihov, odmah će odlučiti promijeniti seksualnu orijentaciju. Do sada to nisu činili jer su smatrali da su homoseksualne osobe niža vrsta, ali sada će učenje toleranciji sve to promijeniti. Gluposti. I u jednom i u drugom odnosu su osobe, a svaka osoba ima neotuđivo pravo da kreira vlastiti život, pa tako i živi svoju seksualnu orijentaciju. Učenje da nije u redu derati se ulicom “Ubi’ pedera!” i palicom ih tražiti po gradu od vaše djece neće napraviti homoseksualca nego osobu. Osobu koja cijeni svaku drugu osobu neovisno o njenoj orijentaciji. Živimo u homofobnom društvu dovoljno dugo, dopustite svojoj djeci da to promjene.

{slika}

Masturbacija će se obrađivati u petom razredu osnovne škole? O ne, moje dijete to neće tada učiti!

Dragi roditelji, vaše dijete u petom razredu osnovne škole ima 11 ili 12 godina. Nažalost, to su godine kada već neka djeca stupaju u spolne odnose tako da je masturbacija vaš najmanji problem. Vaše dijete to već neko vrijeme čini. Iako je masturbacija prirodni čin za svaku osobu, dijete to ne zna, nitko mu nije rekao tu informaciju. Možda je baš zato uplašeno i misli da se s njim događa nešto neobično i da radi nešto čudno. Ne spominjanje masturbacije samo može štetiti. No, od čovjeka koji smatra da je masturbacija štetno zlorabljenje seksualnosti u 21. stoljeću, ne možemo ni očekivati racionalniji stav.

Istog tog čovjeka smeta jer u kurikulumu nigdje se ne spominje da je promiskuitetno ponašanje samo po sebi neodgovorno, već se samo spominje da ukoliko dobiješ spolnu bolest odgovorno ponašanje znači obavijestiti partnere o tome. Također, smeta ih što ta formulacija insinuira da postoji više partnera. Informativno, netko ne mora biti promiskuitetan da se zarazi nekom spolnom bolesti, može je zaraziti jedina osoba s kojom je ikada spavala.

Današnja djeca u spolne odnose ulaze izrazito mlada, neki imaju i više partnera. Taj trend neće se promijeniti ako mi zažmirimo ili se počnemo pozivati na vjeru. Naše najjače oružje su informacije. Važno je informirati djecu o svim prednostima i štetnostima spolnoga odnosa, naučiti ih kako koristiti zaštitu i zašto je ona nužna. Također, važno je da znaju kako postupati ako primijete neke simptome spolne bolesti. Kada dobiju sve potrebne informacije odgovornije će i stupati u seksualne odnose.

{slika}

Vrijeme je da se društvo iskupi i donese pravu odluku

U ovome trenutku velik broj djece nije dobro informiran o spolnosti. Oni misle da znaju sve, a ne znaju ništa. Izvor informacija su im Internet forumi koji su zatrpani netočnim informacijama. Istraživanje provedeno među brucošicama pokazalo je da je na papa testu svaka 6 djevojka bila pozitivna na klamidiju, a svaka 7 na HPV. Zašto? Nisu bile informirane.

Ja sam pohađala gimnaziju, sada završavam fakultet. Tek s 22 godine uključenjem u rad jedne udruge netko je našao vremena da me educira o spolnim bolestima i zaštiti. To je tragedija. I tu smo zakazali svi. I obrazovni sistem koji to uvodi kada je otkucalo 12 i 10, i školska medicina s pogrešnim ili nikakvim pristupom i roditelji koji ne znaju kako pristupiti djeci i razgovarati o tome pa umjesto toga zatvaraju oči.

GROZD kaže : “ako ne želite da vaše dijete uči da je homoseksualni odnos jednako vrijedan kao i heteroseksualni – potpišite peticiju”. Umjesto toga trebalo bi pisati – ako želite da vaše dijete zbog nedovoljne informiranosti vrijeđa dostojanstvo drugog čovjeka (što ni jedna vjera ne propovijeda) ili bude zaraženo spolnim bolestima – potpišite peticiju. Bra – vo roditelji! Naziv “Glas roditelja za djecu” shvatili ste doslovno. Potpisivanjem peticije uzimate svojoj djeci pravo na prijeko potrebne informacije za kvalitetniji i zdraviji život.

L-fest

Počinje treći L-fest, festival lezbijskog stvaralaštva, koji će se od 15.-18.11. održati u Zagrebu.

Festival organizira Lezbijska grupa Kontra, a podržavaju Ministarstvo kulture, Grad Zagreb (Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport) i Heart and Hand Fund.

PROGRAM:

Četvrtak 15.11.

20-22h

Cabaret Somrak bleščavih sprevržencev/Zora Svjetlucajućih Pervertita

Proizvodnja: ŠKUC – Club Tiffany (Ljubljana)

Lokacija: Mochvara, Trnjanski nasip bb

Ulaz: besplatan

22-03h

Noć vještica iliti ženski parti

Djice: Hekate and The Hags

Lokacija: Rush bar, Amruševa 10

Ulaz: besplatan

Petak 16.11.

18-20h

Diskusija o lezbijskom filmu i filmskim lezbijkama

Moderatorica: Mima Simić, sudjeluju filmske junakinje

Lokacija: Net klub Mama, Preradovićeva 18

20h – … henganje uz pićence u obližnjem bircu

Subota 17.11.

12-14h

Buvljak na L, kolačići i proricanje lezbijske sudbine

Prodajemo i razmjenjujemo, extra štand na kojem za 1kn možete saznati što budućnost nosi

Lokacija: Net klub Mama, Preradovićeva 18

18-20h

Diskusija o lezbijskoj književnosti

Moderatorica: Aida Bagić, sudjeluju književnice iz regije

Lokacija: Booksa, Martićeva 14d

21-01h

Spice girls’ night!

Koncert: U pol 9 kod Sabe (HR), Ksenija Jus (SLO) i Drvena Marija (HR)

Lokacija: Kset, Unska 3

Ulaz: potrebno je imati člansku iskaznicu KSET-a: zelenu iskaznicu
nabavite na ulazu (5kn) ili preko dana na šanku KSET-a (0 kn)

Nedjelja 18.11.

11-13h

Lezbijska/i marenda/gablec

Jutarnji razgovori uz kavu, čaj, džem, sir&vrhnje, tofu i sojino mlijeko

Lokacija: Booksa, Martićeva 14d

15.-18.11.

Prinova u obitelji: lezbijke i kućni ljubimci, putujuća izložba fotografija

Lokacija: putuje po svim gore navedenim lokacijama u gore navedenim terminima

Info:

Sanda Brumen

098 420 942

lfestzagreb@gmail.com