HDZ 22%, Kukuriku koalicija 30%

Hrvatska demokratska zajednica objavila je svoje izborne liste i što se tiče zastupljenosti žena nema velikog pomaka u odnosu na 2007. godinu kada je na listama bio udio od 19,48%. Na ovogodišnjim HDZ-ovim listama svoje su mjesto našle 32 žene što je udio od svega 21,6%, dakle skoro dvostruko manje nego što Zakon o ravnopravnosti spolova propisuje. Najbolja lista HDZ-a je ona u prvoj izbornoj jedinici na kojoj je 6 žena ili 42,8% te je to jedina lista koja je rodno uravnotežena, a najslabija je izborna lista za dijasporu te izborne liste u desetoj, sedmoj i petoj izbornoj jedinici (zanimljivosti radi,  liste u sedmoj i petoj su najslabije što se tiče zastupljenosti žena i Kukuriku koaliciji, a istovremeno HSP u sedmoj izbornoj jedinici ima svoju razvikanu listu sa 14 kandidatkinja).

Što se tiče imena, kao što je bilo i očekivano svega su dvije žene prve – Martina Dalić u sedmoj i Jadranka Kosor u petoj izbornoj jedinci. Jednako tako nema velikih iznenađenja. Od poznatijih mlađih žena tu su Martina Banić i Margareta Mađerić. HDZ-ove gradonačelnice Vilmica Kapac, Josipa Rimac i Branka Juričev Martinčev nalaze se na donjim dijelovima lista, jednako kao i Dubravka Šuica koja je tek na 13. mjestu u desetoj izbornoj jedinici. Općenito, malo je žena u gornjim dijelovima lista – više od sedmog mjesta uz Dalić, Kosor i Banić pozicionirane su još dosadašnje zastupnice Đurđica Sumrak, Ivanka Roksandić, Vesna Buterin i Ljubica Lukačić, glasnogovornica stranke Sunčana Glavak, te Jasna Opačak iz Buja. Dobro su prošle koalicijske partnerice HDZ-a Nevenka Bečić i Vesna Škare Ožbolt koje su na izglednim mjestima u gornjoj polovici liste. Na donjim dijelovima lista uglavnom se s izuzetkom Vesne Bosanac, Ane Lovrin, Katarine Fuček, nalaze razmjerno nepoznata imena, a koja ćemo vam se uskoro potruditi predstaviti u sklopu Libelinog predstavljanja kandidatkinja.

 

Objavljene su i cjelovite liste Kukuriku koalicije. Već smo pisale o SDP-ovim kandidatkinjama te činjenici da je sam SDP ukupno kandidirao 33% žena. HNS je kandidirao 6 žena što među njihovim kandidatima čini 26%. Najpoznatije ime je Vesna Pusić, a svoje mjesto je u trećoj izbornoj jedinci našla i predsjednica Ženske inicijative Sonja Konig. IDS nije kandidirao niti jednu ženu među svoja četiri mjesta na listi u osmoj izbornoj jedinici, a HSU je kandidirao 4 žene što je 40% njihovih kandidata (od kojih je jedna pročelnica zagrebačkog ureda za socijalnu skrb i branitelje Višnja Fortuna). Ukupno gledajući liste Kukuriku koalicije imaju 30% žena, a svega dvije liste prelaze 40% – one u četvrtoj i osmoj izbornoj jedinici.

 

Državno izborno povjerenstvo je objavilo da je prema njihovim dosadašnjim podacima kandidirano oko 35% žena što predstavlja rast od 5% u odnosu na 2007. godinu. No ako gledamo kandidature onih sa izglednim šansama za osvajanje zastupničkih mjesta, a tu su prije svega Kukuriku koalicija i HDZ, tada je jasno vidljivo da u konačnici teško možemo očekivati značajniji odmak od zadnjeg saziva Sabora te da ćemo se opet vrtiti oko 20%-25% žena u parlamentu.

Natječaj “Kratka priča je ženskog roda”

Centar za ženske studije u cilju poticanja ženskog stvaralaštva raspisuje natječaj za kratku priču: Kratka priča je ženskog roda. Izabrane priče bit će predstavljene na istoimenom festivalu u ožujku 2012. godine.

Natječaj traje do 10. siječnja, a mogu se prijaviti kratke priče na temu Žene, oskudica i obilje. Svaka autorica može konkurirati samo s jednom pričom koja ne smije biti duža od pet kartica. Najbolje priče izabrat će stručni žiri u sastavu Andrea Zlatar, Iva Grgić Maroević, Nataša Petrinjak, Rada Borić, Renata Jambrešić Kirin i Vera Vujović.

Trideset izabranih priča bit će predstavljeno na festivalu Kratka priča je ženskog roda, koji će se održati 2. i 8. ožujka u Zagrebu, a dodjeljuju se tri ravnopravne nagrade po tisuću kuna uz komplete knjiga prva dva kola Biblioteke Virginije Woolf.

Sve detalje potražite na www.zenstud.hr

Žene, ne brinite, posao vam je osiguran dok ne poželite osnovati obitelj!

Doprinos mjera i politika zapošljavanja jednakim mogućnostima za žene i muškarce na tržištu rada te mogućnosti i samoodrživost na hrvatskom tržištu rada u četvrtak su upravo i bile jedne od tema konferencije koju je organizirala udruga Domine u hotelu Park u Splitu. Problem nezaposlenosti kojemu svi svjedočimo je globalnih razmjera i odnosi se i na muškarce i na žene, no ne u jednakom omjeru. Upravo to nas dovodi do diskriminacije žena prilikom zapošljavanja. Naime, žene bivaju diskriminirane od strane svojih poslodavaca pri razgovoru za posao gdje je muškarcu veliki plus ako je oženjen i ima djecu jer se to reflektira na njegov posao u smislu da će na poslu biti odgovorniji i savjesno će izvršavati sve svoje poslovne obaveze, dok je ta ista situacija za žene jedno negativno iskustvo jer naravno, kako bi žena samo mogla dati sve od sebe na poslu ako je udana i ima djecu, ipak joj je obitelj na prvom mjestu pa sve vezano za sam posao pada u drugi plan. Stoga je zapravo teško govoriti u optimističnom duhu zaposlenja za žene, iako one u obrazovnoj strukturi zaista napreduju, ali nažalost, tržište to ne prati.

Provode se i brojna istraživanja te mjere i politike koje na razne načine pokušavaju pomoći i olakšati ženama pri zapošljavanju, no napredak zapravo i nije toliko vidljiv. Prisutni su razni faktori i predrasude koje onemogućavaju ženama zaposlenje, od stavova da su žene ‘čuvarice ognjišta’, domaćice do toga da ako su uopće zaposlene, taj isti posao ne mogu adekvatno obavljati ako imaju obitelj.

Postavlja se pitanje kakve to žene tržište uopće traži? Odgovor na to pitanje, pružila je sociologinja Ivanka Buzov te je parafrazirala izjavu da su to mlade i visoko obrazovane žene bez perspektive braka i bračnog života koje odgovaraju i tradicionalnom i modernom načinu života. Tržište zaista ne traži puno od žena, štoviše, nije nam jasno čemu uopće te silne debate o neravnopravnosti žena na tržištu rada.  Stoga, žene, ništa ne brinite, posao vam je osiguran ako nemate namjeru osnivati obitelj!

Udruga Domine provela je istraživanje na temu Žene na tržištu rada – prilika ili problem gdje se može uočiti da je ženama to problem u slučaju da su u nemogućnosti odlaska iz kuće zbog obitelji, a s druge strane, nekim ženama to je upravo prilika, posebice u slučajevima kada izgube posao pa su primorane kvalitetno se baviti sobom i završavati razne tečajeve te se na taj način prilagođavati potrebama tržišta rada. Ovdje je važno naglasiti relevantnost informatizacije, odnosno informatičke pismenosti, kao jedne od važnih stavki u današnjem modernom društvu jer je to u većini slučajeva ključna predispozicija pri razgovoru za posao i potencijalno zaposlenje. Ovo, pak nekim ženama predstavlja i nepriliku, naročito ako je riječ o ženama starije dobi koje se moraju naknadno obrazovati u svrhu mogućeg zaposlenja. Dakle, žene su konstantno u procesu obrazovanja, a isto tako i u tzv.fazama zaposlenja kao što su volontiranje te angažiranje u raznim projektima, sve to kako bi dobile zasluženo mjesto na tržištu rada.

Iz svega navedenoga, vidljivo je da je uloga žene u cijeloj priči sve osim pasivna jer se žene na razne načine aktiviraju i pokušavaju naći pravi put prema zaposlenju. Ono što se sa sigurnošću može tvrditi jest činjenica da te male, ali sigurne korake u tom smjeru, u većem broju, provode isključivo žene i razne ženske udruge poput splitskih Domina kao dio civilnog društva, dok ostala državna tijela po tom pitanju ne poduzimaju značajne mjere.

Jedno od radikalnijih rješenja ponudila je novinarka i publicistkinja Vedrana Rudan koja smatra da trebamo ići u borbu protiv muškaraca, a ne analizu istih. Radikalne feministkinje zasigurno bi se složile s njom jer je uistinu potrebno ukinuti diskriminaciju i neegalitarnost žena, kako u privatnoj tako i u javnoj sferi.

Šta će mi štikla kad sam žena!

Mnogo surogata. Svuda oko nas. Mnogo truda da se prirodni zakoni dekodiraju i u novom prenaglašenom kodu se toliko udaljavaju od onog što menjaju, da više ne znaš da li piješ kravlje mleko ili tek uvezeno maslinovo ulje iz Italije? Ambalaže su skoro pa iste? Ali niko ne pita ulje u koju će ga flašu staviti i kako se ono oseća u plastici! I niko ne konsultuje hormonima drogirane krave u mračnim fabričkim pogonima da li je u redu kada na ambalaži za mleko istoj toj kravici iza uha stave crveni cvetić! Crveni cvetić? Hmmm. That`s it – cvetić je tu da naglasi da mleko ne daju bikovi nego krave? Ili, možda, da nam naglasi ženstvenost kravice čije mleko pijemo? Koji god da je odgovor, bolestan je. A bikovi još uvek ne mogu davati mleko.

                         Zašto onda taj cvetić iza kravinog uha?

                         Elem, cvetak je tu iz istih razloga zbog kojih naše beogradske ulice liče na niskobudžetni dokumentarni film. Sedim i gledam.

                         Odmeravam uzroke i posledice. Lične odluke i nametnute stereotipe. Izbore i preuzete modele. Odmeravam i računam: koliko je vremena potrošeno, utrošeno, proćerdano, bačeno, sprženo, pocepano, unakaženo za nekoliko minuta kadra u kojem jedna visoka tanana plavuša pokušava ostaviti utisak od kojeg neko treba živeti satima, danima, mesecima? Te kose koje   nisu njihove, ta tela koja su napeta od dobro isplanirane minutaže u teretanama i zagušljivim salama za sve tehnike skakanja, te čizme od sedam milja, ti kandžasti veštački, zastrašujući nokti koji samokažnjavaju telo i um svoga kreatora, ti telefoni koji čekaju poziv onog ko sve to treba da uzme, iskoristi, nagradi i oženi???

                         Majke mi, žensko sam! Taj uzvik odzvanja svim downtown ulicama. Jesam, mnogo sam žensko! I više sam žensko od svih drugih! I najviše sam žensko! Take me, now!

                         Pogledaj kako vodim računa o prekrštanju svojih izduženih anoreksičnih nogu! Pogledaj kakvu tašnu imam! Pogledaj kakav mi je ten jer se samo njime bavim! Pogledaj moju markiranu garderobu! Pogledaj mi štikle, please! Pogledaj kako hodam u njima, najnoviji model, majke mi! Pogledaj!

                         Žensko, ženka, žena. Pol, manipulacija, suština.

                         Sipam mleko u praznu flašu maslinovog ulja, ubeđena da ga nije dao bik. Živeli!

 

                        P.S.  Priroda stvori žensko. Kompleksi  i praznina brendiranu ženku. Žena samu sebe sobom – takvu kakva je, neponovljiva i uvek lepa.

Počnimo zajednički uređivati državu vladavine prava

Ovo je jedinstvena akcija organizacija civilnog društva koje su pokazale zrelost i pokušale popisati sva pitanja važna građanima. Ujedno, ovo je poziv političarima da se uozbilje i da počnemo zajednički uređivati državu vladavine prava i institucija koje opslužuju sve građane, bez obzira na njihovu političku i ekonomsku moć”, rekla je Sanja Sarnavka iz Kuće ljudskih prava i udruge B.a.b.e., predstavljajući zahtjeve Platforme 112.

“Platforma 112 smatra da je prvenstveno važno da institucije vlasti budu stabilne, odgovorne i demokratične te da osiguravaju svim građanima jednak pristup pravdi. U takvom sustavu institucije se brinu o građanima pojedincima, njihovim pravima i potrebama na transparentan, stručan, efikasan i nepristran način,” istaknula je Saša Šegrt iz Transparency Internationala Hrvatske. Kako je dodala: “Smatramo da je za osiguranje nepovratnosti reformi pokrenutih tijekom pregovora o pristupanju važno osnovati jedan novi nadstranački mehanizam u Hrvatskom saboru, neovisno o zahtjevima EU.”  

“Zahtijevamo politički sustav koji će umjesto kontrole građana osigurati građansku kontrolu nad tijelima javne vlasti, što se prvenstveno odnosi na osnivanje neovisnog nadstranačkog tijela u Saboru koje bi neovisno ocjenjivalo i davalo preporuke u odnosu na reformu pravosuđa, antikorupcijske mjere, procesuiranje ratnih zločina i učinkovitost institucionalnog okvira za zaštitu ljudskih prava“, istaknula je Jelena Berković iz GONG-a. Kako je dodala: “inzistiramo na sveobuhvatnoj reformi izbornog zakonodavstva, posebno u odnosu na referendum, izborne jedinice i ukidanje pasivnog biračkog prava osobama osuđenima za teška kaznena djela. K tome, tražimo obrazovni sustav koji građane priprema za aktivno građanstvo, te inzistiramo na osiguranju slobodnog izražavanja volje naroda – od okupljanja na Markovom trgu do jačanja utjecaja novinarske struke na izbor glavnog urednika”.

“Korupcija je jedan od glavnih problema u našoj državi te će odlučnost i neselektivnost buduće Vlade u borbi za njeno suzbijanje biti veliki test njene uspješnosti u stvaranju bolje Hrvatske. Javni interes vidimo kao nit vodilju i načelo djelovanja svih nositelja javnih dužnosti te glavni kriterij za donošenje odluka“, istaknuo je Bernard Ivčić iz Zelene akcije. Kako je naglasio: “inzistiramo na zaštiti prirodnih i javnih resursa od partikularnih interesa – primjerice, iako je ukinut Zakon o igralištima za golf, potrebno je ukinuti i cijeli niz koruptivnih elemenata koji se nalaze u Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, Zakonu o poljoprivrednom zemljištu i Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.” Kako je dodao: “istovremeno, tražimo veća izdavanja za odgojno obrazovni sustav koji će svakom građaninu/ki osigurati jednakopravnost prilikom upisa u vrtiće, škole i visokoškolske ustanove.”

“Svjesni činjenice da je veliki dio standarda zaštite ljudskih prava ugrađen u domaće zakonodavstvo zbog vanjskih pritisaka, očekujemo da se predano i sustavno štite prava nacionalnih manjina, LGBT skupina, osoba s invaliditetom i ženska prava. Posebnu pažnju stavljamo na zaštitu radničkih prava koja će i dalje biti izložena veliki pritiscima za njihovo smanjenje”, istaknuo je Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije. Kako je dodao: “Primjer pokušaja predizbornog kadroviranja policije upućuje nas na potrebu za jačanjem građanskog nadzora vojske, policije i sigurnosno-obavještajnih službi. Konačno, Hrvatska će u narednom razdoblju sve više biti uključena, kroz svoju vanjsku politiku, u pružanje pomoći drugim zemljama – ta pomoć mora biti primarno razvojna i temeljiti se na vrijednostima ljudskih prava i izgradnje mira”.

“Unutar ove koalicije, udruge osoba s invaliditetom postavile su zahtjeve koji se odnose na implementaciju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom koju je Hrvatska potpisala među prvima u svijetu, ali dosad nije učinila gotovo ništa konkretno da ona zaživi u praksi”, istaknuo je Damjan Janjušević iz Udruge za samozastupanje. “Osobama s invaliditetom je dosta biti objektima milosrđa sustava socijalne skrbi – želimo položaj i status jednakopravnih građana, što nam jamči Konvencija. Stoga smo posebno zainteresirani za afirmaciju njenih članaka koji govore o poslovnoj sposobnosti, pravu na obrazovanje, rad i život u zajednici, te pravu na sudjelovanje u javnom i političkom životu”.

Tražimo odgovoran pristup provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina s posebnim naglaskom na članak 22. koji definira zapošljavanje, nakon osam godina postojanja ovog zakona Romi, Srbi, a djelomično i Bošnjaci nemaju jednake šanse za zapošljavanje,” istaknuo je Ljubo Manojlović iz Srpskog demokratskog foruma. Kako je dodao: “Hrvatska je potpisala Bečki Sporazum o sukcesiji i aneksom G se obavezala na pravednu naknadu izbjeglicama i povratnicama. Međutim, ne samo da se ova obaveza ne provodi odgovorno, već je u svibnju izmijenjen Zakon o područjima posebne državne skrbi tako da je ozakonjena diskriminacija prema povratnicima na temelju nacionalnog porijekla i područja na kojem ostvaruju svoja prava, a u odnosu na stambeno zbrinjavanje, tj. prava otkupa, doniranja stanova i kuća te boravak u kućama i stanovima.”

“Smatramo nužim dosljedno i nepristrano suočavanje s prošlošću te ozbiljan pristup nasljeđu rata – učinkovito i neselektivno istraživanje i procesuiranje ratnih zločina, s naglaskom na pokretanje istraga i procesuiranje svih slučajeva u kojima postoji sumnja počinjenja ratnog zločina kao i unapređenja sustava podrške žrtvama i svjedocima, te uspostavljanje sustava zaštite i odštete za žene žrtve ratnog silovanja”, naglasila je Emina Bužinkić iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću. Kako je dodala: “specifično važnim držimo ukidanje Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije. Zahtijevamo i pokretanje procedure za osnivanjem Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama rata (REKOM) u suradnji s vladama drugih post-jugoslavenskih zemalja te uspostavljanje drugih mehanizama za rasvjetljavanje sudbine svih nestalih u ratovima na području bivše Jugoslavije. Osim toga, od buduće vlasti zahtijevamo osiguranje obeštećenja svih civilnih žrtava rata”.

Na kraju, Platforma 112 upućuje javni poziv strankama, koalicijama i nezavisnim listama da se, prije izlaska građana i građanki na birališta, javno očituju o naših 112 konkretnih zahtjeva. 21. studenog 2011. organizirat ćemo sučeljavanje predstavnika stranaka i nezavisnih lista s predstavnicima Platforme 112, na kojem će kandidati/kinje imati priliku obrazložiti svoje prihvaćanje ili neprihvaćanje pojedinih zahtjeva. 

 

Platformu 112 čine: B.a.B.e., Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), Centar za LGBT ravnopravnost, Centar za mirovne studije (CMS), Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, GONG, Kuća ljudskih prava, Pravo na grad, Srpski demokratski forum, Transparency International Hrvatska, Udruga za društvenu afirmaciju osoba s  duševnim smetnjama – Sjaj, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Udruga za promicanje inkluzije, Udruga za promicanje istih mogućnosti, Udruga roditelja djece s posebnim potrebama “Put u život – PUŽ”, Udruga za samozastupanje, Zbor istraživačkih novinara, Zelena akcija.

Platformu 112 podržavaju: Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba Dodir; Hrvatski savez slijepih; Centar inkluzivne potpore IDEM; Domine Split; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN Pakrac; Kurziv – platforma za pitanja kulture, medija i društva; Koalicija udruga Info zona; Radio Mreža; Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda CENZURA PLUS; Udruga Fade In; Centar za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć Vukovar; Zelena Istra; Udruga Delta; Udruga za razvoj civilnog društva SMART; Ženska soba; Forum za slobodu odgoja; Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga; Eko-Zadar; Brodsko ekološko društvo; Zeleni Osijek; Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce; Eko Pan; Krka Knin; Ekološko turistička udruga Šolte; Eko-eko Komin; MIRamiDA Centar regionalne razmjene mirovnih iskustava; Zeo Nobilis.

Postupak prikupljanja podrške je zamišljen kao otvoreni proces, te očekujemo da će zahtjevi Platforme 112, uz dosadašnju podršku 28 udruga, imati široku podršku svih zagovaratelja vladavine prava kao stvarnog uporišta djelovanja pojedinaca, institucija i političke elite.

Žene, muškarci i spavaća soba

Muškarci i žene nisu toliko različiti, pa ni kad je u pitanju seks. Konstatacija o  muškarcima s Marsa i ženama s Venere tek je pojednostavljeno shvaćanje rodnih razlika,  na što je ukazao i tim znanstvenica i znanstvenika sa Sveučilišta Michigan. U studiji “Women, Men and the Bedroom” preispitali su glavne mitove o seksu i ulogama spolova u spavaćoj sobi, te zaključili da se razlike, ukoliko i postoje, ne smiju uzimati zdravo za gotovo.

1. Muškarcima je važna atraktivnost, a ženama status

  -Stvarnost je ipak kompleksnija, mnogo je bitnih faktora koji utječu na privlačnost

2. Muškarci žele više seksualnih partnera istovremeno, za razliku od žena

-Studijom je otkriveno da zapravo većina muškaraca, kao i žena žele samo jednog partnera/partnericu, što je iznenadilo znanstvenike

3. Muškarci češće misle na seks

-Ova se pretpostavka pokazala točnom; muškarci u prosjeku razmišljaju 18 puta na dan (za razliku od uvriježenih svakih 7 sekundi) dok žene prosječno to čine 10 puta. No muškarci češće razmišljaju i o ostalim fiziološkim potrebama, kao što su hrana i spavanje. Autori smatraju ključnim odgoj u kojem se žene uče brinuti za tuđe potrebe, ali i unutarnje instinkte koji se ipak generalno razlikuju među spolovima.

 4. Žene rjeđe imaju orgazme

-Također se pokazalo točnim, no čini se da biologija nema ključnu ulogu. Učestalost orgazama kod većine žena ovisi o ozbiljnosti veze.

5.  Muškarci više vole neobavezni seks od žena

Ovaj se uvriježeni mit pokazao točnim, iz razloga što žene nisu sigurne da će muškarci biti dobri u krevetu (povezano s 4. točkom). Naravno, strah od osude okoline igra značajnu ulogu.

6. Žene su izbirljivije

-Svi su izbirljiviji kad im prilaze potencijalni partneri, negoli kad sami pristupaju. Društveno je naučeno da muškarci prilaze, a žene izabiru.

Istraživanje je pokazalo da su postojeće razlike koje se često tumače kao prirođene, većim dijelom posljedica društvenih normi i dodijeljenih uloga, te su kao takve promjenjive. Iako ne postoji gen zbog kojeg bi bilo u prirodi žene da preferira ružičastu boju i kuhanje, neosporan je utjecaj evolucije na razvoj ljudskog mozga koji se razlikuje među spolovima. No, kako navodi Guardian, evolucija i urođene razlike prečesto su bile korištene kao alibi za nanošenje nepravdi, rasizam, robovlasništvo i patrijarhat, te je prilično upitno što je to zapravo prirodno