Izrazito diskriminatorna ponašanja još su društveno prihvatljiva

U petak, 26.11, u je Splitu održan Okrugli stol na temu “Uloga medija u suzbijanju diskriminacije”, u organizaciji Udruge za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda, Cenzura Plus, iz Splita.

Gošće i gosti sa uvodnim izlaganjima na Okruglom stolu bili su dr.sc. Ivana Radačić, viša asistentica na Institutu društvenih znanosti “Ivo Pilar”; Teodora Matej, savjetnica Pučkog pravobranitelja za odnose s javnošću i informiranje, dr.sc. Zlatko Miliša, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru, Nataša Bakotić, novinarka i urednica u Slobodnoj Dalmaciji i Stojan Obradović, glavni urednik Agencije STINA i predsjednik neprofitnog medija, Institut STINA.

Ni nakon skoro 2 godine od početka primjene zakona o suzbijanju diskriminacije, po njemu još nema sudskih presuda, te je broj prijava diskriminacije Pučkom pravobranitelju, još uvijek relativno mali. Istraživanje koje je provela organizacija civilnog društva CMS u suradnji s Pučkim pravobraniteljem i Uredom za ljudska prava Vlade RH, pokazuje da veliki broj građanki i građana smatra da je diskriminacija veliki problem u RH, no istovremeno samo polovica njih zna da je na snazi Zakon o suzbijanju diskriminacije, a svega 2% njih je navelo Pučkog pravobranitelja kao glavno tijelo za suzbijanje diskriminacije. Sudionice i sudionici okruglog stola su se složili da su u našoj javnosti, još uvijek, neka izrazito diskriminatorna ponašanja društveno prihvatljiva te da su građanke i građani slabo informirani kako se založiti za svoja prava i koristiti dostupne im zaštitne mehanizme. Također su se složili da bi, bez obzira na pozitivne primjere kojih ima, informativna i edukativna uloga medija u tom kontekstu trebala biti značajno veća. Kako bi se to postiglo treba djelovati na same medije u cilju smanjenja senzacionalističkih pristupa, a povećanja broja društveno odgovornih tema i unaprjeđenja načina njihovog prikaza, treba kontinuirano osvještavati medijske djelatnike i djelatnice, ali i cijelu javnost, kroz sustave formalnog, ali i neformalnog obrazovanja, o potrebi informiranog pristupa ovako važnim društvenim temama, te kontinuirano treba promicati svijest o važnoj društvenoj ulozi medija, bez obzira bili oni javni ili privatni.

Predstavnice Udruge Cenzura Plus su još jednom iskoristile priliku i pozvale gošće i goste na Okruglom stolu, ali i cijelu javnost da poprate ostale aktivnosti koje će Udruga imati u okviru ove kampanje, ali i njeno kontinuirano djelovanje na suzbijanju diskriminacije, te da obrate pažnju na promotivne spotove Kampanje i poruke koje oni nose.

 

Okrugli stol je dio Projekta i istoimene kampanje “Informacijom protiv diskriminacije”, kojoj je cilj unaprijediti suzbijanje diskriminacije i društvenu odgovornost i ulogu medija u tom kontekstu kroz informiranje građanstva o tome što sve jeste diskriminacije, o postojećim zakonskim i institucionalnim okvirima za borbu protiv diskriminacije, te kroz poticanje građanstva da aktivno sudjeluju u borbi protiv diskriminacije prijavljujući diskriminaciju i šaljući poruku kako to nije društveno prihvatljivo ponašanje. Osim toga, Udruga Cenzura Plus, svojim aktivnostima nastoji propitati i ulogu važnih aktera u suzbijanju diskriminacije, posebice medija, te proizvesti konkretne preporuke za njeno unaprjeđenje. Projekt je podržan sredstvima Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, a kampanja će svojim vrhuncem obilježiti 16 dana aktivizma, globalnu akciju obilježavanja perioda od 25.11, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja protiv žena, do 10.12, Međunarodnog dana ljudskih prava.

Gordana Sobol nova predsjednica Foruma žena

Na 10. Izbornoj skupštini Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a za predsjednicu je izabrana Gordana Sobol, saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova.

Godana Sobol je na mjestu predsjednice zamijenila saborsku zastupnicu SDP-a Mirjanu Ferić Vac koja je tu dužnost obnašala osam godina.217 delegatkinja izabralo je novo rukovodstvo, usvojilo Statut, Program i Deklaraciju Izborne skupštine. Za potpredsjednice Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a izabrane su Karolina Leaković, saborska zastupnica i međunarodna tajnica SDP-a i dr.sc Mirjana Mataušić-Pišl, predsjednice SDFŽ SDP-a Zagrebačke županije

Tadiću, otvorite vojne arhive u Beogradu

Pozdravljamo razvijanje dobrosusjedskih odnosa Hrvatske i Srbije, ali velike riječi moraju biti popraćene i konkretnim koracima. Svaka čast razvijanju ekonomskih odnosa, ali Srbija tek treba priznati postojanje ratnih logora na tlu Srbije, u Stajićevu, Begejcima, Sremskoj Mitrovici, Aleksincu i Nišu, gdje su mučeni i ubijani vukovarski civili i vojnici, a trebala bi otvoriti i arhiv Vojske Srbije, jer bi to pomoglo rješavanju sudbine nestalih iz Hrvatske, kazala je za ‘Slobodnu Dalmaciju’, u povodu posjeta predsjednika Srbije Borisa Tadića Hrvatskoj, Staša Zajović, predsjednica nevladine organizacije “Žene u crnom” iz Beograda.

 
“Naša je obaveza da stalno podsjećamo na ratne zločine koji nisu razjašnjeni, ali mi nismo država da to možemo uistinu riješiti, to je posao države i političara”, kaže čelnica “Žena u crnom”, napominjući da bi “svatko trebao pomesti prvo u svom dvorištu”. “Žene u crnom” tako jedine na svoj način “remete” gotovo idiličnu atmosferu dvodnevnog posjeta srbijanskog predsjednika Hrvatskoj s vrlo malim vremenskim razmakom.

One, naime, nemaju ništa protiv Tadićevih dolazaka, ali traže pokretanje sudskih postupaka protiv odgovornih za osnivanje logora kroz koje je prošlo oko 10 tisuća hrvatskih civila i vojnika, od čega je 300 ubijeno, dok se 495 osoba smatra nestalima.

“Žene u crnom” inzistiraju da se pred lice pravde, osim izvršitelja, izvedu i njihovi nadređeni, oficiri bivše JNA. Podsjećaju i da ratna uloga JNA “do danas nije definirana”, te da je od 11 zapovjednika brigada koje su napadale Vukovar odgovarao samo Mile Mrkšić, i to za zločin na Ovčari, dok se i dalje “ne zna” tko je rušio Vukovar, ako je suditi po dosad (ne)pokrenutim sudskim postupcima.

“Možemo vršiti pritisak na državu, ali ne možemo zamijeniti državu. Zato su sada na potezu političari koji imaju vlast u rukama”, zaključuje Staša Zajović.

 

Prve se ispričale za agresiju
Prva isprika iz Srbije zbog agresije na Hrvatsku stigla je iz usta predstavnica nevladine organizacije “Žene u crnom”. One su se žrtvama Vukovara poklonile još 2006., položivši vijenac s natpisom “Oprostite nam, Žene u crnom, Srbija”, jasno i nedvosmisleno kazavši da je “zlo krenulo iz Beograda”.

Ratni zapovjednik Vukovara, Mile Dedaković Jastreb, njihov dolazak je prokomentirao riječima: “Ja se njima divim. Morale su imati strašno puno hrabrosti doći među nas, ali one su došle reći ‘oprostite nam’. One su isto mučenice i paćenice kao i naše majke. Ja osobno sam zadovoljan što su bile i nemam ništa protiv da ubuduće dolaze s takvim namjerama”.

“Žene u crnom” ove su godine položile vijence i na grobove Hrvata koji su ubijeni 1991. u Lovasu kraj Vukovara.

1 lajk – 1 glas protiv nasilja nad ženama

Prijetnja zatvaranjem najvećeg zagrebačkog skloništa za zlostavljane žene potaknula je neka od najvećih imena hrvatske glazbene scene da svoj talent usmjere na prikupljanje financijskih sredstava za Autonomnu žensku kuću Zagreb. Njihovoj akciji pridružio se i tportal pozivajući svoje fanove na podržavanje inicijative direktnim donacijama te vlastitim velikodušnim prilogom od 100.000 kuna.

 

Najveće dive hrvatske glazbene scene – Gabi Novak, Vanna i Tamara Obrovac – otpjevale su potresne stihove nove pjesme ‘Ako ima nekog iznad nas‘ poznatog hrvatskog glazbenika i skladatelja Brune Kovačića, posvećene zlostavljanim ženama. Svi glazbenici su se doživotno odrekli autorskih prava za izvođenje i izdavanje navedene pjesme u korist Autonomne ženske kuće Zagreb, uključujući i ZAMP, koji će donirati svoj dio prihoda. ‘Sretna sam i počašćena što sam dio ovoga projekta. Svizajedno smo tu da pomognemo, a nadam se da će oni koji mogu pomoći i materijalno jer ta je pomoć Autonomnoj ženskoj kući sada najpotrebnija’, istaknula je Gabi Novak. Akciji se rado odazvala i Vanna: ‘Tekst pjesme je iskren i neposredan, a sama akcija je započela baš onako kako treba te sam zbog toga vrlo sretna.’

 

Potaknut njihovom nesebičnošću, tportal akcijom ‘1 lajk – 1 glas protiv nasilja nad ženama’ osigurava dodatna financijska sredstva te omogućuje besplatno preuzimanje pjesme na svojoj službenoj fan stranici na Facebooku.

 

‘Budući da je nasilje nad ženama ozbiljan problem, svi se moramo truditi i stalno podizati svijest u društvu o toj problematici. Nadamo se da će našu inicijativu podržati posjetitelji tportala i korisnici Facebooka te se u što većem broju pridružiti našoj fan stranici, na kojoj mogu premijerno čuti dirljivu pjesmu Brune Kovačića, pronaći ekskluzivne materijale i svakodnevno pratiti tijek ove akcije’, istaknula je Alemka Lisinski, glavna urednica tportala.

 

Koordinatorica Autonomne ženske kuće Neva Tolle istaknula je da su se ove godine našli u problemima jer im nedostaje financijskih sredstava. Naime, zbog krize nadležne instituacije smanjiluje su iznose za pomoć Autonomnoj ženskoj kući Zagreb što ozbiljno ugrožava njezinu egzistenciju. Međutim, nade ipak ima i to zbog humanitarne akcije u koju su se uključili mnogi. ‘Iznimno sam zadovoljna zadovoljna suradnjom s glazbenicima i tportalom. Kada nam je jednog jutra na vrata zakucala Ivana i rekla kako nam njen suprug želi pokloniti svoju pjesmu, nismo ni sanjale da će se unutar nekoliko tjedana uključiti toliko prekrasnih ljudi te svojim radom i nesebičnošću pomoći Autonomnoj ženskoj kući. Posebno smo zahvalne tportalu koji se uključio u ovu akciju značajnim financijskim sredstvima.’

 

Ivana Plechinger, autorova supruga, kaže da takva pjesma jednostavno nije smjela ostati samo na papiru. ‘Poruka koju šalje je upravo borba protiv nasilja i logičan izbor nam je bio da ju poklonimo u plemenite svrhe. Sretni smo što možemo pomoći ovakvoj ustanovi jer, nažalost, to je problem pred kojim nikako ne smijemo zatvarati oči’, naglasila je Ivana Plechinger.

 

Autonomnoj ženskoj kući Zagreb nakon 20 godina rada prijeti zatvaranje i potrebna joj je značajna financijska pomoć kako bi i dalje nastavila misiju pomaganja ženama i djeci žrtvama nasilja. ‘Državi je kvalitetna socijalna politika jedna od primarnih zadaća te se nadamo da ako ima netko iznad nas u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj županiji te Vladi RH, da će čuti naš apel i osigurati nam osnovna sredstva za rad’, apelirala je Neva Tolle.

 

Osim građana koji uključivanjem u akciju ‘1 lajk – 1 glas protiv nasilja nad ženama’ preko tportalove fan stranice na Facebooku pomažu Autonomnoj ženskoj kući, i radio postaje diljem Hrvatske doprinose opstanku najvećeg hrvatskog skloništa svakodnevnim puštanjem pjesme ‘Ako ima nekog iznad nas’.

NUSPOJAVA: SMRT (ispovijedi farmaceutskog insidera)

U utorak, 07.12.2010. u Hrvatskoj gostuje dr. John Virapen, autor knjige “Nuspojava: smrt (ispovijedi farmaceutskog insidera)”. Dr. Virapen će iznjeti svoja iskustva o radu farmaceutske kompanije iznutra i predstaviti svoju knjigu. Radi se o bivšem visokopozicioniranom rukovoditelju više farmaceutskih tvrtki u Švedskoj, koji je prvi insider koji je progovorio o načinu rada tzv. Big Pharme. Knjiga je istinita ispovijed u kojoj se John Virapen iskreno kaje što je sudjelovao u suptilnim igrama i podmićivanju za račun farmaceutske kompanije. Autor poručuje kako glad za profitom dovodi do apsurda u kojem je interes kapitala iznad osnovnih ljudskih interesa.

 

U interesu je kapitala da ljudi budu sve više bolesni i da ostanu što dulje bolesni, jer se samo na taj način može povećati prodaja supstanci sumnjivog djelovanja. Usputne žrtve tih supstanci nisu bitne, sve dok ostvareni profit višestruko nadmašuje visinu sudskih nagodbi i odšteta. Dr. John Virapen se posebno užasava jer se Big Pharma sve više orijentira na djecu, kao novo tržište svojih patentiranih lijekova.

 

Recenziju knjige napisala je dr. Lidija Gajski rekavši: “O golemom i neprimjerenom utjecaju industrije lijekova na medicinu i zdravstvene sustave, te o njezinoj sprezi s medicinskim stručnjacima i političarima, kritički pišu i govore znanstvenici, liječnici i istraživački novinari. Rjeđe se na to odlučuju zaposlenici farmaceutskih tvrtki, obzirom da ih obvezuje ugovor o šutnji, a vlastitim svjedočenjem riskiraju moralnu osudu, pa i krivični progon. Stoga, a i zbog činjenice da upravo iskazi insidera najizravnije i najvjerodostojnije demonstriraju što se u farmaceutskim “radionicama” doista događa, oni imaju posebnu vrijednost.”

 

Knjiga je izdana u Hrvatskoj u izdanju nakladničke kuće Omega lan d.o.o. Koliko je tema “vruća” govori podatak kako je knjiga izdana u više država svijeta kao što su: SAD, Velika Britanija, Njemačka, Nizozemska, Švedska, Slovačka, Norveška; a uskoro slijede izdanja u Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Italiji i Francuskoj.

 

Predstavljanje knjige održat će se 7.12.2010. u 18 h, u Hotel Palace, dvorana Zrinski, Strossmayerov trg 10, Zagreb. Uz autora knjige dr. Johna Virapena, o knjizi će govoriti dr. Lidija Gajski, autorica knjige “Lijekovi ili priča o obmani”. Predavanje će biti na engleskom jeziku uz prijevod, a ulaz je slobodan.

Borba protiv kriminala ili kršenje ljudskih prava?

Posljednjih se dana u Švicarskoj o ničemu toliko ne govori i piše koliko o novoj inicijativi pokrenutoj od strane švicarske vodeće stranke SVP. Godinu dana nakon inicijative koju je SVP pokrenuo protiv izgradnje minareta u Švicarskoj, ova stranka donosi novi prijedlog: automatska deportacija nakon počinjenja kaznenog djela za sve one koji u Švicarskoj žive, ali koji se od svojih susjeda pa i sustanara razlikuju po tome što ne posjeduju švicarsku putovnicu. Inicijativa o deportaciji bila je jedna od glavnih točaka za koje se SVP zalagao prilikom izbora 2007. godine. “Tko se ne pridržava naših pravila, mora napustiti Švicarsku!” jasno je iznijela navedena stranka. Strancima se kod ugrožavanja vanjske ili unutarnje sigurnosti do sada izricao određeni rok. Ukoliko bi osoba unutar zadanog razdoblja prekršila zakon, bila bi deportirana. Treba naglasiti da Švicarska već sad ima jedan od najstrožih zakona o strancima u Europi.

 

Deportacija slijedi nakon što osoba počini jedno od sljedećih kaznenih djela: ubojstvo s predumišljajem, silovanje i ostali seksualni delikti, pljačka, trgovina ljudima i drogom, provala te zlouporaba socijalne pomoći. Osoba će biti deportirana neovisno o stupnju počinjenog kaznenog djela.

 

Parlament je predložio protuprijedlog koji je nešto blaži, posebno prema EU državljanima. Udruge za ljudska prava i pojedine stranke ne slažu se ni s ovim prijedlogom smatrajući da se on ne razlikuje znatno od prijedloga same inicijative, osim po tome što je formalno prekrojen kako bi bio u skladu s međunarodnim pravom, a prema tome i u skladu s Europskim Ugovorom o slobodi kretanja. Posljedica prihvaćanja protuprijedloga, smatraju oni, bit će izgradnja troklasnog pravnog sustava.

 

 

Svijet reklame u svijetu politike

Ulice po švicarskim gradovima preplavili su još jednom plakati s crnom ovcom koja biva izbačena iz bijelog stada smještenog na polju oslikanom švicarskom zastavom, kao i plakati sa slikom masivnog bradatog muškarca i natpisom “Ivan – Silovatelj. Uskoro Švicarac?” Organizacije i stranke koje se ne slažu s prijedlogom o deportaciji snažno su reagirale na sadržaj ovog plakata iznoseći da on ne samo da pogrešno navodi švicarsko stanovništvo na pomisao kako će prekršitelj zakona (kao nagradu za počinjeno kazneno djelo?)dobiti švicarsko državljanstvo, već i baca negativno svjetlo na čitavu populaciju sa stranim podrijetlom.

 

{slika} 

 

Situacija nakon mogućeg prihvaćanja prijedloga

U slučaju prihvaćanja navedene inicijative osobi stranog podrijetla, sudbeno procesuiranoj zbog djela kao što su preprodaja droge, provala ili zlouporaba socijalne pomoći, slijedi automatska deportacija. Navedena inicijativa zalaže se za zakon koji neće razmatrati svaki slučaj zasebno, već će ih sve trpati u isti koš provodeći deportaciju bez uvida u osobnu i obiteljsku situaciju te bez razmatranja opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.

 

Ima li osoba ikakvu vezu sa zemljom podrijetla? Pripada li ova osoba socijalnoj mreži koja bi joj omogućila integraciju unutar zemlje podrijetla? Ima li osoba obitelj u Švicarskoj? Je li osoba uopće rođena u državi podrijetla ili je pak rođena i odgojena u Švicarskoj? Niti jedno od ovih pitanja neće biti razmatrano ukoliko navedeni prijedlog stupi na snagu.

 

Glavni argument pokretača prijedloga jest snižavanje stope kriminala i stvaranje sigurnije životne okoline za poštene građane kao i odvajanje kriminalnih stranaca od onih poštenih, što bi pak pridonijelo poboljšanju njihova ugleda u švicarskom društvu. Međutim, tvrdnja da će se Švicarska donošenjem novog zakona uhvatiti u koštac s kriminalom, tvrde protivnici inicijative, ne drži vodu. Pitanje koje se ovdje nameće jest: kakav će utjecaj ova inicijativa imati na već od prije zategnute odnose između “stranaca” i “pravih Švicaraca”? Kakav god taj utjecaj bio, jedno je sigurno: ova inicijativa i njezino prihvaćanje sigurno neće pomoći u uspostavljanju boljeg dijaloga između navedene dvije skupine, niti će pridonijeti boljoj integraciji stranaca u švicarsko društvo.

 

“Zašto ne bi bili deportirani oni stranci koji ne poštuju švicarske zakone?”, jest nešto što se često može čuti u raspravama o navedenoj inicijativi. Međutim, pri traženju odgovora treba prvo odgovoriti na pitanje: je li određeno kazneno djelo ima veću težinu onda kada ga počini stranac, no onda kada ga počini Švicarac?

 

Izjave poput “Oni su gosti u našoj državi, pa nek se tako i ponašaju.” Amnesty International strogo osuđuje odgovarajući pritom da stranci u Švicarskoj nisu gosti. “Gosti bivaju posluživani. Stranci imaju sreće kada smiju raditi. Oni su dio našeg društva toliko koliko i same Švicarke i Švicarci”, iznosi Amnesty International, “te imaju jednako pravo na to da budu kažnjeni za ono što su počinili, a ne za ono što jesu.”

 

28. studenog – dan odluke

Referendum o navedenoj inicijativi i protuprijedlogu održat će se u nedjelju 28. studenog. Kakvo mišljenje o stanju stvari imaju švicarske državljanke i državljani biti će poznato nakon prebrojavanja glasova. Ono što sam sama naučila iz života u ovoj zemlji jest da odgovor na pitanje tko je manje ili više Švicarac nije tako jednostavan kao odgovor na pitanje ima li navedena osoba švicarsku putovnicu ili ne. Život piše daleko složenije priče od onih koje pretpostavljaju zakoni.