Ustav po mjeri civilnog društva

Dogodi li se da sve civilne inicijative prođu, Hrvatska bi postala ustavno definirana kao zemlja izgradnje mira i održiva razvoja, u kojoj najviši državni propis štiti istospolne zajednice i zabranjuje diskriminaciju po spolnoj orijentaciji, ali ne štiti saborske zastupnike od progona za kaznena djela. Ustav bi omogućavao jednostavno iniciranje referenduma, štitio bi pravo svih građana na pristup informacijama, i omogućio bi izručenje hrvatskih građana drugim zemljama, ako su u njima optuženi za ratni zločin.

Koalicija sastavljena od desetak udruga civilnog društva odlučila je iskoristiti najavljene izmjene Ustava koje su neophodne kako bi se otvorila šansa da građani na referendumu odobre ulazak Hrvatske u EU, i predložile izmjene ili dopune još jedanaest članaka Ustava koji se tiču područja ljudskih prava i temeljnih sloboda, vladavine prava, funkcioniranja pravne države i demokratskog društvenog uređenja.

Vesna Kesić, koordinatorica koalicije koju sačinjavaju udruge Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, Centar za mirovne studije, CESI-Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Documenta, GONG, Građanski odbor za ljudska prava, Iskorak, Kontra, Zelena akcija i NATO na referendum, objašnjava da je svaka od organizacija sastavila prijedloge amandmana iz svog područja, koji su se potom usuglasili u listu koju svi smatraju značajnom. Lista se sastoji od prijedloga koji obuhvaćaju uvođenje pojmova poput održivog razvoja, prava na spolno usmjerenje, pravo na pristup informacijama, do ukidanja zastupničkog imuniteta za kaznena djela iznad pet godina.

Neki prijedlozi su već dugo tema civilnih inicijativa, poput zalaganja da se broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma s postojećih deset posto, od ukupnog broja birača smanji na pet posto do najnovijih da se u Ustav umjesto pojma mirotvorstvo uvrste dva nova pojma, izgradnja mira i nenasilje.

Izgradnja mira i nenasilje

Upravo na uvrštavanju izgradnje mira i nenasilja u 3.članak Ustava zapelo je prije nekoliko tjedana na raspravi saborskog Odbora za ustavne promjene na kojoj je profesor ustavnog prava Branko Smerdel prigovorio civilnjacima da su previše opterećeni anglizmima. Naime, Centar za mirovne studije prezentirao je prijedlog prema kojem bi umjesto pojma mirotvorstvo, kojeg smatraju zastarjelim, u Ustav trebao biti uvršten pojam izgradnje mira kao prijevod engleskog termina peace building. Uvođenjem pak termina nenasilja u Ustav, odaslala bi se poruka da smo se kao društvo obilježeno iskustvom nasilja iz recentnih ratnih sukoba odlučili za zagovaranje suprotnoga.

Argument da je mirotvorstvo zastarjeli pojam, Smerdel naziva smiješnim i grotesknim. Nikako se ne slaže ni sa uvođenjem nenasilja u Ustav, jer kako objašnjava, država je po definiciji organizacija sile koja ima monopol legitimnog nasilja na određenom teritoriju. Slaže se da se državna sila može koristiti za loše kao i za dobre svrhe, ali naglašava da bi u Ustavu nenasilje moglo dobiti svoje mjesto jedino ako  odlučimo zaboraviti što je država.  

U hrvatskome Ustavu ne postoji izričita odredba o pravu na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Iako postoji Zakon o pravu na pristup informacijama njegove odredbe nisu poslužile svrsi, a pravo na informacije ostalo je i dalje neostvareno za velik broj hrvatskih građana, pa je, naglašavaju iz civilne inicijative, potreba da bude zagarantirano Ustavom još je i veća. 

Pravo na pristup informacijama

Zbog svega navedenog GONG-ovog prijedlog ide u smjeru priznavanja prava na pristup informacijama kao univerzalnog ljudskog prava, i kao temelja za mnoga druga ljudska prava, kako bi se građanima omogućile osnove za procjenu kad su im neka od prava ugrožena i lakše utvrđivanje tko je odgovoran za njihovo kršenje.

U članku 38. čiju izmjenu traži GONG, izdvojeni su novinari kao profesionalna grupa koja ima pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji. Iako se radi o udrugama novinara, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i Hrvatsko novinarsko društvo traže izjednačavanje svih građana RH bez izdvajanja novinara kao ekskluzivne profesionalne grupa kojoj Ustav jedinoj jamči pravo na pristup informaciji. Premda su upravo novinari skupina koja posredovanjem i komentiranjem vijesti omogućava pravo javnosti da bude informirana, pravo na pristup informaciji opće je građansko pravo i ne može ograničiti samo na novinare, već bi ono trebalo biti ustavno definirano kao opće građansko pravo, stoji u prijedlogu UNMK-a i HND-a koji su te dvije udruge uputile Saboru. One također traže da pravo građana na informaciju bude uvršteno u članak 3. među temeljne vrijednosti pravnog poretka Hrvatske.  

Održivi razvoj

Prijedlog je Zelene akcije da se u isti 3. članak, kao i u članak 49, uvrsti pojam održivog razvoja. “Dosad smo imali prilike gledati kako se kod nas vodi računa samo o gospodarskom razvoju koji se svodi na betonizaciju svega i svačega”, kaže Željka Leljak Gracin  iz Zelene akcije, koja ustavne promjene vidi kao pravi trenutak da se napokon počne voditi računa o održivom razvoju koji u sebi ima i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša, ali i socijalnu komponentu vođenja računa o ljudima koji žive na nekom određenom području.

“Želimo da se Hrvatska razvija, ali održivo, a ne više isključivo kroz planove građenja koji se donose na načine o kojem nitko ništa ne zna”, kaže Leljak Gracin. Moguće usvajanje ovog prijedloga ona vidi kao veliki uspjeh, jer kad je nešto definirano kao ustavno načelo, jednostavno se više ne može ignorirati.

(Ne)izručivanje hrvatskih državljana/ki

Civilna inicijativa predlaže značajniju intervencija u članak 9., koji govori o nemogućnosti oduzimanja državljanstva i neizručivanju hrvatskih državljana drugim državama. Stav je Documente, Centra za mir i Građanskog odbora za ljudska prava da se kod međunarodnih ugovora koje Hrvatska sklapa kao iznimka od načela neizručivanja treba uključiti osobe koje su počinile ratne zločine. 

Predložena izmjena omogućila bi izručenje državljana Republike Hrvatske i odnosila bi se na osobe s dvojnim državljanstvom pravomoćno osuđene za najteža kaznena djela u jednoj od država čiji su državljani. Ovdje se prvenstveno misli na države nastale raspadom Jugoslavije i posebno treba obuhvatiti najteža kaznena djela poput organiziranog kriminala i ratnih zločina.

Tino Bego iz Documente objašnjava da se uporište za ovakve izmjene nalazi u pravnim sustavima nekih država članica Europske unije koje imaju slična rješenja. Navodi primjer ustava Njemačke, kojim je propisano da niti jedan Nijemac ne smije biti izručen u inozemstvo, ali su zakonom regulirana odstupanja za slučajeve u kojima može doći do izručenja jednoj državi Europske Unije ili nekom međunarodnom sudu ukoliko su zajamčena načela poštivanja vladavine prava. Slično rješenje ima i Italija, čiji Ustav dopušta mogućnost izručivanja talijanskih državljana kad je to predviđeno međunarodnim konvencijama.

Izmjene tog članka podržava i Branko Smerdel. Sadašnje rješenje on vidi kao veliko odstupanje od temeljnih načela kaznenog prava i situaciju u kojoj se imovinsko kazneno djelo izjednačava sa ratnim zločinom. Ukoliko bi se stvarno i krenulo u izmjenu ovog članka, Smerdel se zalaže za veliki zahvat pisanja dugačkog članka kojim bi se detaljno regulirali svi izuzeci kako se ništa ne bi moglo naknadno krivo protumačiti.

Zastupnički imunitet

Udruge su se odlučile uhvatiti u koštac i sa imunitetetom neodgovornosti, odnosno člankom 75 kojim se zastupnici u Saboru štite od prekršajnog i kaznenog progona kako bi se omogućilo njihovo slobodno izražavanje mišljenja tijekom odrađivanja mandata. One smatraju da zastupnički imunitet ne smije biti paravan iza kojega će se skrivati počinitelji teških kaznenih djela i stoga predlažu da se imunitet nepovredivosti ukine za kaznena djela za koja je propisana kazna zakona duža od pet godina. Prijedlog je prije svega “inspiriran” poznatim slučajem Branimira Glavaša kada mu je Sabor jednom oduzeo imunitet radi pokretanja kaznenog postupka, a drugi put nije dozvolio skidanje imuniteta za mjeru pritvora. Takva mogućnost de facto narušava neovisnost sudstva, te prijedlog udruga ide u smjeru da, kada Sabor jednom skine imunitet, zastupnik mora trpjeti sve pravne posljedice i mjere proizašle iz kaznenog postupka.

Kriteriji za raspisivanje referenduma

Aleksandar Hatzivelkos je ispred Inicijative NATO na referendum izložio prijedlog da se broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma s postojećih deset posto od ukupnog broja birača smanji na pet posto, kako bi se referendum učinilo stvarno upotrebljivim mehanizmom odlučivanja građana te dugoročno povećalo odgovornost političkih stranaka prema javnosti.

“Vjerujem kako Ustav, kao temeljni zakonski akt države, treba propisivati ispunjive kriterije, budući bi osnovna svrha Ustava i zakona trebala biti provođenje i afirmacija pravnog sustava, a ne njegova destrukcija i negacija”, kaže Hatzivelkos i upozorava da ovakav propis, koji je u praksi neprovediv, negira osnove demokratskog uređenja i pravne države.

“U situaciji kada je kriterij za raspisivanje referenduma realno ispunjiv, mijenja se način na koji građani percipiraju i sudjeluju u političkom životu zemlje. Neposredna posljedica je povećana participacija u svim demokratskim procesima, od javne rasprave do sudjelovanja na izborima. A baš je na tom području Hrvatska slaba. Ankete pokazuju sve veći stupanj nepovjerenja građana u institucije sustava i politiku općenito. Sve manja izlaznost na izbore samo potvrđuje takve zaključke. Kratkoročno gledano, podizanje stupnja participacije javnosti u političkim procesima nije poželjno političkim elitama – manjom grupom ljudi lakše se manipulira, a vlast i ovlasti su bez obzira na izlaznost – apsolutne”, smatra Hatzivelkos.

Na spomenutoj saborskoj raspravi, profesor Smerdel je upozorio da referendum po svojoj definiciji nije demokratičan ni nedemokratičan, i može se iskoristiti za različite svrhe, argumentirajući svoj stav primjerom Švicarske u kojoj je institut referenduma iskorišten za donošenje vjerski netolerantnog zakona.

Hatzivelkosa čudi takav način razmišljanja za koji kaže da u temelju ima strah od javnosti. Uspoređuje mogućnost donošenja loše populističke odluke na referendumu sa mogućnosti donošenja isto tako loše populističke odluke na izborima. “Rekao bih da do toga često i dolazi. I što sad? Ako ćemo se držati principa da to građanima treba onemogućiti, komotno možemo ukinuti i izbore i uvesti prosvijećeni apsolutizam”, kaže Hatzivelkos.

Zaštita istospolnih zajednica

Prijedlog koji bi mogao izazvati najviše gunđanja u redovima vladajuće koalicije svakako je onaj udruge Kontra, kojim se traži da se spolna orijentacija navede kao jedan od antidiskriminacijskih razloga, uz već postojeće poput rase, boje kože ili političkog uvjerenja, jer je homofobija jedan od temeljnih razloga diskriminacije i neravnopravnosti u našem društvu.

U članku koji se odnosi na zaštitu obitelji, Kontra traži da se Ustavom zaštiti i istospolna zajednica. Time bi se stvorila ustavna osnova za zakonsko reguliranje nasljeđivanja partnera u istospolnoj zajednici, koja nije regulirana Zakonom o istospolnoj zajednici.

Time žele stvoriti i pravni temelj za proširenje izvanbračne zajednice i na osobe istoga spola u Obiteljskom zakonu.

Tijekom konzultacija sa strankama postalo je jasno da HDZ ne podržava većinu prijedloga, dok potrebu da se pravo na pristup informacijama uvrsti kao temeljno ustavno pravo tek “načelno razumije”. Malo je bolja situacija sa SDP-om, čiji je predsjednik Zoran Milanović već odavno izrazio pozitivno mišljenje o cijeloj inicijativi. Ipak, kako kaže Vesna Kesić, zanimljivo je da gotovo postoji konsenzus među strankama da treba zadržati zastupnički imunitet čak i kad su u pitanju teška kaznena djela za koja je predviđena kazna veća od pet godina zatvora. Zanimljive su i dileme oko cenzusa za pokretanje referenduma, kao da vlada strah od nedemokratskih inicijativa koje bi se mogle pojaviti.

Vesna Kesić: Nema javne rasprave o Ustavu

Temeljna odgovornost za transparentnost i legitimitet demokratskih institucija, njihovo funkcioniranje i informiranje građana leži na tijelima državne vlasti koja trebaju osigurati provodljiv pravni, proceduralni i administrativni okvir za kolanje informacija, njihovo razumijevanje i sudjelovanje građanstva. Smatramo da to ovom prigodom nije urađeno, stoga smo, kao organizacije civilnog društva odlučili da interveniramo i kreiramo prostor javne rasprave kao nužnog dijela funkcionirajuće demokracije. Nažalost, čini se da je sve završilo na simuliranju javne rasprave s naše strane, jer niti politika, niti mediji nisu pokazali preveliki interes. To što građani uopće nisu imali prilike sudjelovati u javnoj raspravi o promjenama Ustava veliki je hendikep za učvršćivanje demokratskih procesa i razvoj participativne demokracije.

Žene trebaju pet puta više energije i živaca da uspiju

Blanka Vlašić ponovno je kročila u hrvatski salon slavnih u Zračnoj luci Zagreb. U VIP salon ovaj je put došla okićena svjetskim dvoranskim zlatom.

– Koliko je teško ostati na vrhu, vidite tek po neuspjehu veličine poput Isinbajeve – ustvrdio je predsjednik HOO-a Zlatko Mateša.

Na scenu stupa odvjetnik

Osim činjenice da je Blanki ovo deseta medalja s velikih svjetskih natjecanja, strateg Blankine karijere, njezin otac Joško govorio je i o tome kako ženama u Hrvatskoj nije lako.

– Za mene je Blanka još veća jer sve ovo postigla u šovinističkom muškom svijetu. Vidjeli ste na Blankinu primjeru koliko su žene izložene, trebaju pet puta više energije i živaca da uspiju.

Joško je ovim natuknuo temu o kojoj je poslije dočeka razgovarao s novinarima.

– Splitski odvjetnik Franceschi ima mandat da podigne tužbe protiv svih onih koji su ishitreno i nepromišljeno objavili da je Blanka na tom montiranom pornouratku koji se vrtio internetom.

Posebno je Joško ljutit na Index koji je cijelu priču pokrenuo.

– Mogao je netko nazvati mene, reći imamo to, recite je li to Blanka ili nije. I da je to bila ona, ja bih opet stao iza svoje kćeri jer ona nije radila ništa što bilo koja druga žena ne radi. Jedino što bi mi bilo krivo je da je taj netko zloporabio to što je napravio. No, sve skupa se to teško može dogoditi jer se Blanka ne voli snimati, to ne dopušta niti meni na treninzima.

Premda su mu se novinari jednog portala ispričavali, on je ustrajan.

– Oni su napisali: “Sorry, Blanka, imamo tvoj pornouradak”. Mi im odgovaramo: “Sorry, morat ćete platiti tu ishitrenost”. Svatko mora snositi posljedice. Bez njih nema poruke drugima. Želim tome koji je sve pokrenuo da mu se isto dogodi s njegovom kćeri pa neka se sjeti Joška i njegove supruge koja je zbog toga povraćala tri dana.

Osim pornića za Blanku postoji još jedna neželjena tema razgovora.

– Više neću odgovarati na pitanja o svjetskom rekordu jer ispada da je neuspjeh svaki nastup koji nije završio rekordom.

Nenavikla na ljenčarenje

Blanka se raduje trotjednom aktivnom odmoru pri čemu će se pokušati prisiliti i na potpuno ljenčarenje.

– Aktivni odmor obuhvaća lagane treninge, sponzorske obveze i ljenčarenje. No, ti se odmori meni pretvore da svaki dan idem na trening jer sam ovisnik o tome i dan bez treninga mi je skroz čudan. Svaki put odlučim da ću pustiti mozak na pašu, potpuno, no negdje je on uključen uvijek, barem minimalno. No, meni je odmor i sama spoznaja da mogu raditi što hoću.

Tri dana snimat će reklamni spot s Oliverom Dragojevićem, kojem je zahvalila na pozivu na njegov koncert u Londonu.

– Sljedeća tri tjedna ne želim letjeti avionom – kaže Blanka.

Aktivisti/ce za prava žena nezadovoljni provedbom ciljeva za postizanje rodne jednakosti

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena 8. ožujka, brojne nevladine organizacije koje se bore za ravnopravnost žena uputile su poziv europskim i svjetskim čelnicima u kojem pozivaju na veće zalaganje za ostvarivanje ciljeva za postizanje jednakosti žena, koje je 189 zemalja usvojilo na povijesnoj UN-ovoj konferenciji u Pekingu 1995. godine.

Nevladina organizacija European Women’s Lobby (EWL) pozvala je svom izvješću naslovljenom ‘Beijing+15’ Europsku uniju na hitnu i učinkovitu akciju kako bi se u potpunosti implementirali ciljevi zadani prije 15 godina u Pekingu.

EWL je od 27. veljače aktivan na forumu organizacija civilnog društva na kojem se sagledavaju rezultati Pekinške platforme za akciju na marginama dvotjedne konferencije UN-ove Komisije za status žena u New Yorku.

Na ovoj konferenciji se razmatra napredak u provedbi ciljeva za postizanje jednakosti žena, usvojenih na konferenciji u Pekingu 1995., a koja je pozvala na ukidanje zakona koji diskriminiraju na temelju spola.

Nezadovoljstvo radom UN-ove Komisije za status žena

Nevladina organizacija Women In Development Europe (WIDE) izrazila je nezadovoljstvo radom UN-ove Komisije za status žena (Commission on the Status of Women – CSW).

WIDE ističe kako Komisija nije uspjela sagledati napredak i promovirati implementaciju Pekinške platforme za akciju. WIDE upozorava kako Komisija ignorira sporost i parcijalnost implementacije, te oblike i stupanj problema s kojima se žene suočavaju diljem svijeta, uključujući sve oblike nasilja.

Žrtvama silovanja i seksualnog nasilja uskraćen pristup pravdi

Amnesty International je povodom Međunarodnog dana žena objavio dva izvješća u kojim se upozorava kako je žrtvama silovanja i seksualnog nasilja uskraćen pristup pravdi zbog rodne diskriminacije i pretpostavki o seksualnom ponašanju žrtava silovanja. AI-ova izvješća sagledavaju seksualno nasilje i lokacije diljem razvijenog svijeta i zemalja u razvoju, naročito u Kambodži te nordijskim zemljama, Danskoj, Finskoj, Norveškoj i Švedskoj.

Tako se ističe kako u nordijskim zemljama upotreba nasilja ili prijetnje nasiljem određuju ozbiljnost silovanja, prije nego povredu ženine seksualne autonomije. Izvješće naslovljeno ‘Zatvoren slučaj: silovanje i ljudska prava u nordijskim zemljama’, donosi slučaj iz Finske gdje je muškarac prisilio jednu ženu na seksualni odnos udaranjem glave o zid i zavrtanjem ruke iza leđa. Prema mišljenu tužitelja, ovo nije bilo silovanje, budući da je upotrebljeno nasilje bilo nižeg stupnja, pa je muškarac završio samo sa uvjetnom kaznom.

Drugo AI-ovo izvješće pod nazivom ‘Razbijanje šutnje: seksualno nasilje u Kambodži’, dokumentira izvan sudske odštete, u kojima se policijski službenici postavljaju kao arbitri između obitelji žrtava silovanja i počinitelja zločina, kako bi se osigurao financijski sporazum pod uvjetom da žrtva povuče optužbu, pri čemu dio ugovorene sume pripada policijskom medijatoru.

Državno nasilje u Iranu

Organizacija Human Rights Watch je pozvala Iran na puno poštivanje prava žena. Kampanja nazvana ‘Poziv na solidarnost: sloboda i rodna jednakost u Iranu’, traži da se zaustavi državno nasilje i svi oblici represije nad muškarcima i ženama u ovoj zemlji.
U siječnju ove godine, više od 39 žena, koje su tražile informacije o svojim sinovima i kćerima uhićenim tijekom prosvjeda nakon predsjedničkih izbora 2009., pretučeno je tijekom tjednog bdijenja u Teheranu.

Poziv na upis u prvu godinu-Studiji o mladima za mlade

 

Drage mlade, dragi mladi,

Veliko nam je zadovoljstvo objaviti upis u prvu godinu Studija o mladima za mlade koji će Mreža mladih Hrvatske provoditi ove godine. Uz podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, spomenute studije provodimo u okviru projekta ‘fokus:mladi – studiji o mladima za mlade’. Youth studies, engleska inačica, provode se širom svijeta kao akademski ili programi neformalnog obrazovanja. U Hrvatskoj studije započinjemo kao kraći program neformalnog obrazovanja kroz studijske seminare i praktični rad s ambicijom izgradnje prepoznatog i vrijednog neformalnog i akademskog programa.

U programu studija sudjelovat će 20 mladih osoba iz različitih sfera djelovanja. Pozivamo sve zainteresirane mlade od 15 do 30 godina angažirane u javnom, civilnom i poslovnom sektoru da se prijave. Zainteresirani smo podržati motivirane osobe iz polja organizacija civilnog društva, medija, državne uprave, regionalne i područne samouprave, znanosti, poslovnog sektora i drugih područja

Rok za prijavu na studije je 11. travnja 2010. godine. Detalji su u prilogu.


Emina Bužinkić
Secretary General/Generalna tajnica

Mreža mladih Hrvatske
Croatian Youth Network
Trg žrtava fašizma 13
10 000 Zagreb
www.mmh.hr, info@mmh.hr

tel/fax: + 385 (0)1 4573 937
mob/cell: + 385 (0)99 6655 446

Konferencija za medije povodom 15. obljetnice Pekinške deklaracije

Povodom održavanja 54. sjednice UN Komisije o statusu žena New York (od 01. do 12. 03. 2010.), posvećene 15 obljetnici donošenja i globalnom pregledu provedbe Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje (donesene na 4. svjetskoj UN konferenciji o ženama, 1995. godine u Pekingu)

                       Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH i udruga B.a.B.e. pozivaju vas na  konferenciju za medije, koja će se održati:

 

u ponedjeljak, 15. ožujka 2010. godine s početkom u 11 sati u

Kući ljudskih prava, Selska cesta 112 c.

 

Na konferenciji za medije govorit će:

mr.sc. Helena Štimac Radin, predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH i članica izaslanstva RH  na 54. sjednici UN Komisije o statusu žena

dr.sc. Dubravka Šimonović, načelnica Odjela za međugeneracijske organizacije i ljudska prava MVPEI i članica izaslanstva RH na 54. sjednici UN Komisije o statusu žena, i

mr.sc. Suzana Kunac, B.a.B.e. – predstavnica civilnog društva na 54. sjednici Komisije o statusu žena

Na konferenciji za medije bit će riječi o tijeku rada i zaključcima UN Komisije uz predstavljanje usvojene Deklaracije, postignućima Hrvatske u provedbi Pekinške platforme za djelovanje te povezanosti Pekinške platforme i UN Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena.

 

Veselimo se vašem dolasku,

Helena Štimac Radin, Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH

Suzana Kunac, B.a.B.e.

O stanju ljudskih prava u svijetu

Američki State Department objavio je godišnje izvješće o stanju ljudskih prava. Ističe se da su vlade diljem svijeta u 2009. godini nastavile s teškim kršenjem ljudskih prava, posebno u 30-ak zemalja u kojima traju oružani sukobi kao što su Afganistan, Irak, Mianmar, DR Kongo, Nigerija i druge.

Na 16 stranica izvješća o Hrvatskoj općenito se iznose povoljne ocjene o stanju ljudskih prava, ali se bilježe i problemi kao što su zaostaci u pravosuđu, neučinkovito procesuiranje nekih domaćih ratnih zločina, spori povratak imovine vjerskih zajednica, osim Katoličke crkve, te teškoće s kojima se suočavaju srpski povratnici. Spominje se i diskriminacija etničkih manjina, posebno Srba i Roma, nasilje prema ženama, te izvješća o diskriminaciji prema homoseksualcima i oboljelima od HIV/AIDS-a.

State Department ističe napredak na mnogim područjima, poput nestajanja nasilja prema srpskim povratnicima u većini Hrvatske, osim zaleđa Zadra i Šibenika, dovršetak procesa vraćanja srpskih kuća i njihove obnove, a posebno ističe široki društveni angažman hrvatske vlade na suzbijanju korupcije.

{slika}


Najgore u Sjevernoj Koreji, Iranu, Mianmaru…

U izvješću se analizira stanje ljudskih prava u 194 zemlje, a po njihovu se kršenju posebno izdvajaju Sjeverna Koreja, Iran, Mianmar, Pakistan, Rusija zbog stanja u sjevernom Kavkazu, Šri Lanka, Sudan, Bjelorusija, Kina, Kolumbija, Venezuela, Kuba, Saudijska Arabija, Egipat i druge zemlje.

Također se ističe da su u više od 25 zemalja od 2008. uvedena nova, drakonska ograničenja za registraciju, djelovanje i finaciranje nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava.

U izvješću se ističe nastavak i pogoršanje trenda diskriminacije i progona pripadnika ranjivih skupina – često rasnih, vjerskih ili etničkih manjina, ali i žena, pripadnika autohtonih zajednica, djece, osoba s invaliditetom i drugih ranjivih skupina kojima nedostaje politička moć u obrani interesa.

Diskriminacija u Europi

Europske zemlje kritiziraju se zbog diskriminacije protiv muslimana, posebno Švicarska zbog zabrane gradnje minareta, te Francuska, Njemačka i Nizozemska zbog zabrane nošenja zarova i burki.

Zbog ubojstava i nasilnih incidenata prema Romima prozivaju se Italija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Češka.

Stanje ljudskih prava u SAD-u nije predmet izvješća, no ono se analizira u drugim vladinim izvještajima, izjavio je pomoćnik državne tajnice Michael Posner, dok je državna tajnica Hillary Clinton kazala da SAD ove godine sudjeluje u UN-ovoj periodičnoj reviziji stanja ljudskih prava.