Vlada RH donijela Strategiju razvoja ženskog poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2010. – 2013.

Hrvatska je Vlada danas podržala Strategiju razvoja ženskog poduzetništva 2010.-2013. godine kojoj je cilj značajno povećanje broja žena koje pokreću poslovne pothvate i podizanje razine poduzetničke aktivnosti žena.

U Hrvatskoj trenutno na jedan poduzetnički pothvat žena dolaze dva do 2,5 pothvata koje pokreću muškarci, dok je u Americi taj odnos 1:1,5, kazao je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač. I u Strategiji se stoga kao srednjoročni cilj do 2013. navodi značajno povećanje broja žena koje pokreću poslovni pothvat kako bi se ostvarila razina poduzetničke aktivnosti žena na razini SAD-a. Popijač je kao cilj istaknuo i podizanje razine sudjelovanja žena u potporama Vlade.

Žene sa 16 posto sudjeluju u potporama Vlade za poduzetnike, a cilj je taj udio povećati na 40 posto do 2013. godine, s oko 30 milijuna kuna na oko 80 milijuna kuna, kazao je Popijač. Ističe i kako mnogo više poduzetničkih aktivnosti koje pokreću žene posluje uspješnije i puno manje propadaju.

Premijerka Jadranka Kosor ističe kako je nužno zadati si cilj da žene poduzetnice participiraju s najmanje 40 posto u programima poticanja poduzetništva, ali i da želja mora biti udio od 50 posto pa i više. Naglasila je i kako su mjere iz strategije značajne u vrijeme krize s obzirom da žene u broju nezaposlenih imaju udio od 60 posto, a žene koje izgube posao, posebno one iznad 45 godina, izuzetno teško nalaze posao.

Poslodavce je premijerka pozvala da ne diskriminiraju žene na tržištu rada, istaknula je kako treba obratiti pozornost i na programe samozapošljavanja samohranih majki i na žene žrtve nasilja.

Strategiju razvoja ženskog poduzetništva 2010.-2013. možete pogledati ovdje.

Žene: društvene uloge i statusi

U okviru Multimedijske manifestacije Dani žena u Zlatnim vratima, u srijedu 10. ožujka promovirana je znanstvena knjiga “Žene: društvene uloge i statusi” autorica Anči Leburić, Mirjane Kučer i Nikoline Raić.

Nastala na osnovi pravno-sociološkog istraživanja u okviru jednogodišnjeg projekta “Stvaranje novih modela za unaprjeđenje i integraciju rodnih politika u lokalne javne politike u Gradu Splitu” u partnerstvu Udruge za promicanje prava žena i razvoj civilnog društva “Domine” i prof.dr. Anči Leburić  s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu, knjiga predstavlja značajan doprinos kao relevantan znanstveni sadržaj za razumijevanje rodne politike i sociologije roda.

Recezentice Rada Borić i Sandi Mršić – Basta ističu važnost knjige po načinu i cjelovitosti prikaza hrvatskog zakonodavstva u domeni zaštite prava žena i reguliranju specifičnih “rodnih” odnosa, te pruženom uvidu u svakodnevnicu života žena, njihove rodne društvene uloge i položaj na temelju kvalitativne interpretacije empirijsko-sociološkog istraživanja provedenog na uzorku od 982 žene s područja Grada Splita u dobi od 18-69 godina.

“Ovo je prvo empirijsko istraživanje koje se na cjelovit način bavi ženama u Splitu na kraju prvog desetljeća dvadeset i prvog stoljeća. Nadamo se da smo uspjele dobiti vrijedne i važne rezultate koji će nam poslužiti za daljnju analizu položaja žena, rodnih odnosa, te za razvijanje rodnih politika. Sve to u konačnici ima za cilj doprinos razvoju Splita kao grada po mjeri njegovih građanki i građana, koji u sinergiji lokalnih vlasti i administracije, civilnog društva, znanosti, politike i poslovnog sektora svjesno i odgovorno rade na održivom razvoju zajednice.”, izjavljuje jedna od autorica,  Mirjana Kučer iz udruge “Domine”.

Publikaciju možete preuzeti ovdje.

Edukacijski seminar “Mediji u lokalnoj zajednici”

Edukacijski seminari – od medijske pismenosti do stvaranja medija koje građani rade za svoje sugrađane u Centru za kulturu Trešnjevka vodi Vesna Kesić.

Mediji u zajednici su oni mediji u kojima građani sami kreiraju sadržaje i tako ostvaruju svoje temeljno pravo da budu informirani i da informiraju, te da informirani sudjeluju u životu svoje lokalne ili interesne zajednice, grade njenu koheziju i utječu na odluke svoje, a time i šire zajednice. Europski parlament podržava stvaranje i jačanje lokalnih medija i medija u zajednici koji ne rade pod pritiskom profita i politike, u kojima građani imaju glavnu riječ.

Ako i sami već imate ili želite razviti svoj lokalni medij – mrežnu stranicu, tiskani, radijski ili video medij, na edukacijskim seminarima ćete saznati kako se to radi u svijetu i kako neki uspješni mediji u zajednici funkcioniraju kod nas.

Raspored odvijanja seminara:
utorak, 16.  i utorak, 23. ožujka u Centru za kulturu Trešnjevka od 10.00 do 15.00 sati

Program rada:
– Internetsko novinarstvo vs. klasični mediji, elektronski i tiskani
– Potrebe organizacija civilnog društva za komunikacijom s javnošću
– Upoznavanje s dnevnim ritmom rada redakcija, osnovni pojmovi, tajming itd.
– Stvaranje medijske strategije
– Vježba: Priprema medijskih materijala za komunikaciju s javnošću
– Vježba: priprema internih materijala za komunikaciju unutar zajednice

Svi zainteresirani trebaju prijaviti svoje sudjelovanje najkasnije do 15. ožujka na mail: leutar@cekate.hr

Sudjelovanje je besplatno, Centar osigurava sve potrebne radne materijale i alate. Radi što efikasnijeg rada broj sudionika je ograničen.

Cenzura o nezaposlenosti

Momentalno u Splitsko-dalmatinskoj županiji ima 40 tisuća nezaposlenih i ta brojka svakim danom raste. Samo se u našoj Županiji 15-tak proizvodnih tvrtki nalazi  pred stečajem i likvidacijama, radi se o tisućama radnika i kooperanata.

Četrdeset tisuća radnika hrvatskih brodogradilišta, ne znaju koliko će dugo zadržati svoje radno mjesto. Svaka je privatizacija, iz dosadašnjeg iskustva, pljačka radnika i naroda koji su to stvorili.

Je li dozlogrdilo  seljacima, radnicima u škverovima, željezarama, građevinskim poduzećima …., u večerašnjoj Cenzuri, razgovaramo sa Ozrenom Matijaševićem -predsjednikom HUS-a i novinarom Jakovom Žarkom.

Emisija se realizira u produkciji Udruge za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda “CENZURA PLUS”, a emitira se u petak u 21:00h (reprizno u subotu), na TV Jadranu. Emisiju Cenzura možete pratiti i na Max TV-u i B Net-u, a idućeg tjedna na internet televiziji Smart TV (http://www.smarttv.com.hr/). te na drugim lokalnim televizijama u Hrvatskoj.

Nasilniku samo prekršajna kazna, supruzi 40 dana zatvora

Sudska presuda protiv muža-zlostavljača, kojem je za prijetnju ubojstvom zagrebački prekršajni sud “odrezao” kaznu od 1.000 kuna, dok je 6.000 kuna kazne morala platiti zlostavljana žena jer je nasilnika nazvala senilnim, rječito pokazuju koliko apsurdna može biti reakcija pravosuđa na nasilje u obitelji i na kakvu zaštitu sustava mogu računati žrtve obiteljskih nasilnika.

Spomenuti slučaj, samo jedan od mnogih koji završe na štetu zlostavljanih žena, dogodio se nakon što je žrtva obiteljskog nasilja svog nasilnog partnera višekratno prijavljivala policiji i tražila pomoć. Policijsku zaštitu nije dobila, ali je policija na kraju ipak intervenirala i protiv nasilnika podnijela optužni prijedlog Prekršajnom sudu u Zagrebu zbog višekratnih prijetnji ubojstvom. Prema policijskom zapisniku, zlostavljač je ženi, zaključanoj u kupaonici, tom prilikom udarao šakama po vratima i prijetio da će “biti krvi do koljena”, a ona ga je izvrijeđala nazivajući ga senilnim starcem kojem treba liječenje. Policija je sudu za nasilnika predložila novčanu kaznu u visini od 1.000 kuna, ali je smatrala potrebnim i ženu žrtvu nasilja prijaviti sudu zbog verbalnih uvreda. Za nju je, zanimljivo, predložila i šesterostruko veću kaznu, od 6.000 kuna.

Izjednačavanje žrtve i zlostavljača

Ovakav tretman žrtava obiteljskog nasilja, nažalost, nije usamljen. Drastičan je i slučaj žene protiv koje je muž tijekom brakorazvodne parnice podnio privatnu kaznenu prijavu jer ga je u samoobrani, dok ju je gušio, ugrizla za palac. Sudac Općinskog suda u Zagrebu, Mladen Žeravica, ocijenio je da je kriva ona, jer da mu je “prilikom prepirke” nanijela tjelesnu ozljedu i odredio joj je uvjetnu kaznu od 40 dana zatvora. Žena je morala podmiriti i troškove suđenja od 1.000 kuna. Iako je pred sudom ispričala kako je muža ugrizla nakon što ju je ovaj srušio na pod, udarao šakom u glavu i davio dok je ležala dolje s djetetom u naručju, sudac je ipak povjerovao muževljevoj verziji, po kojoj je on držao dijete da ga spasi od nasilne majke, ona ga je ničim izazvana ugrizla svom snagom za palac, pa se morao braniti udarajući je po glavi…

U obrazloženju odluke suda, navodi se kako bi udarci o kojima ona govori ostavili vidljive ozljede. Vještakinja je, međutim, utvrdila kako su “krvni podljev oko lijeve očne jabučice, kontuzijsko žarište iza lijevog uha te ogrebotina desnog obraza mogle nastati samo jednim udarcem otvorenim dlanom, silom slabog do srednjeg intenziteta”. Osim toga, ističe se u presudi, supruga nije ugrizla dok je trajao njegov napad, nego, kako je sama izjavila, kad joj je htio uzeti dijete iz naručja. Temeljem toga, sud je zaključio da je njena izjava “usmjerena na izbjegavanje kaznene odgovornosti”, i odredio joj zatvorsku kaznu. Suprug je za isti slučaj odgovarao prekršajno.

U Autonomnoj ženskoj kući Zagreb, koja se svakodnevno susreće s ovakvim primjerima zlostavljanih žena koje ne mogu računati na stvarnu zaštitu od strane nadležnih institucija, ističu kako se radi o strukturalnom nasilju nad zlostavljanim ženama.

Dvostruka viktimizacija žena

– Mnoge žene koje su preživjele nasilje od strane partnera, dodatno su izložene strukturalnom nasilju, odnosno nasilju od strane državnih institucija i njihovih djelatnica i djelatnika, čije je postupanje prepuno ozbiljnih propusta, trivijaliziranja nasilja, izjednačavanjem žrtve i nasilnika. Takvim pristupom žene bivaju dvostruko viktimizirane: prvo, od strane partnera, pa nanovo od strane državnih službenika i službenica koji bi im trebali pružiti podršku i pomoć, upozorava Neva Tolle, koordinatorica Autonomne ženske kuće.

Nasilje nad ženama nerijetko završava i smrću, pa su tako od 2006. godine do danas obiteljski nasilnici ubili više od 30 žena. Službena policijska statistika ne navodi žene koje su ubili bivši partneri ili partneri u intimnim vezama, što znači da je stvaran broj ubijenih žena puno veći.

Iz arhiva HTV-a: Pet žena

U suradnji s HRT-om u dvorani Gorgona  u Muzejju suvremene umjetnosti u Zagrebu nastavlja se ciklus Iz arhiva HTV-a

Ovoga četvrtka, 11. ožujka s početkom u 19.30 sati, govorit će se o umjetnicama, njihovom stvaranju i specifičnim usmjerenjima i istraživanjima. 
Na početku će, kao tematski poticaj biti prikazana dvominutna reportaža s izložbe Marije Ujević Sve što sam saznala o Evi, a potom emisija Transfer iz 1999. pod naslovom Pet žena (Ivana Keser, Vlasta Delimar, Dubravka Rakoci, Ksenija Turčić, Sanja Iveković). Slijedi razgovor u kojem će  sudjelovati Vesna Klarić, povjesničarka umjetnosti i  urednica  na HTV-u, koja se sustavno bavi prezentiranjem umjetnika, njihovih izložbi i radova, te umjetnice Dubravka Rakoci i Ksenija Turčić
Kao posebni ‘hommage’, bit će premijerno prikazan destminutni film iz 2010. o radu Branke Kaminski, arhitektice koja je preminula prošle godine. Bila je virtuozna crtačica, a kolege arhitekti osobito su cijenili njezine radove arhitektonskih projekcija i vizura.

Razgovor će moderirati Seadeta Midžić. Ulaz je besplatan.