Ne funkcionira besplatna pravna pomoć za žrtve obiteljskog nasilja

Najviše pozitivnih tonova, i to od strane Gordane Lukač Koritnik, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, na okruglom stolu “Zaštita žrtava obiteljskog nasilja – uloga i zadaci institucija, ustanova i civilnog društva” čulo se o radu Policije u zadnje vrijeme, štoviše “unatoč i svim manjkavostima” Ured smatra, naglasila je pravobraniteljica, da je Policija najjača karika u lancu borbe protiv nasilja.

 

Skup je održan u dvorani Transadrije, a organizirali su ga Centar za participaciju žena u društvenom životu – Centar za pravnu pomoć ženama žrtvama obiteljskog nasilja, Primorsko-goranska županija i Obiteljski centar PGŽ-a, u sklopu kampanje koju Centar za participaciju žena u društvenom životu vodi pod naslovom “Pravo na život bez nasilja u vlastitom domu”.

 

Najviše primjedbi upućeno je na adresu instituta besplatne pravne pomoći za koju je pravobraniteljica konstatirala da ne funkcionira i da ju odvjetnici uglavnom bojkotiraju – kritike su upućene Ministarstvu pravosuđa koje još nije pojednostavilo “papirologiju” dobivanja te pomoći te odvjetnicima koji odbijaju građanima pružiti besplatnu pravnu pomoć temeljem uputnica Državne uprave i uz veoma male naknade.

Jasna Butorac, načelnica Odjela za besplatnu pravnu pomoć u Ministarstvu pravosuđa na te je primjedbe odgovorila rekavši da se radi na pojednostavljivanju postupka za dobivanje te pomoći, kao i na tome da se povećaju odvjetničke tarife za besplatnu pravnu pomoć.

 

Opetovane su kritike i na račun sudstva, opet iz poznatih razloga njihove sporosti u rješavanju sporova proisteklih iz obiteljskog nasilja, najviše oko uređivanja alimentacije i primjene zaštitnih mjera. Skup je okupio većinu relevantnih ustanova i civilnih udruga koje se problematikom obiteljskog nasilja u PGŽ bave, i kako je primijetila Lukač-Koritnik u PGŽ se ovom problemu posvećuje dosta pažnje, ali su problemi jednako prisutni kao i u drugim krajevima Hrvatske.

 

“Imamo niz zakona i nacionalnu strategiju borbe protiv nasilja, imamo i zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, no uviđamo da mnogo toga ne funkcionira kako bi trebalo. Isto tako, znamo da je obitelj temelj zdravog društva i da se obiteljsko nasilje generacijski skoro redovito prenosi. Znamo da je u Hrvatskoj svaka četvrta žena žrtva nekog oblika obiteljskog nasilja, da je u Hrvatskoj dvije trećine žena nezaposleno, da se svaki četvrti brak razvodi i da se većina žena žrtava nasilja, nemajući drugog rješenja, nasilniku vraća”, rekla je Antonija Pintar, voditeljica Centra za participaciju žena u društvenom životu. Ponovo je naglasila i potrebu bolje suradnje i dijaloga svih koji se problematikom obiteljskog nasilja bave, a isto to je Lukač-Koritnik izjavila i za razinu ministarstava.

Zaklada nagradila škole i lokalnu samoupravu

Nacionalna zaklada održala je svečanu dodjelu godišnjih nagrada za volonterstvo osnovnim i srednjim školama te godišnje nagrade za sudioničku demokraciju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nagrade “Škola prijatelj zajednice” nagrađenima je uručila predsjednica Vlade Jadranka Kosor, a nagradu “Zajedno za bolje” uručio je predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić. Prema riječima upraviteljice Nacionalne zaklade Cvjetane Plavša- Matić, Nacionalna zaklada dodjeljuje godišnje nagrade za volonterske inicijative i nagrade za sudioničku demokraciju kako bi nagradama istakla sve vrijedne filantropske inicijative kojima se obogaćuje život u lokalnoj zajednici, a sama lokalna zajednica čini transparentnijim i boljim mjestom za život na temeljima pravih društvenih i ljudskih vrijednosti.

5 nagrada za najinovativnije volonterske inicijative učenika i učenica u osnovnim školama i 5 nagrada za najinovativnije modele volontiranja mladih u srednjim školama dobile su:

  • Osnovna škola “Vojnić” iz Vojnića
  • Osnovna škola Ante Starčevića iz Viljeva
  • Osnovna škola “Donji Kraljevec” iz Donjeg Kraljevca
  • Osnovna škola “Belvedere” iz Rijeke
  • Osnovna škola “Đuro Pilar” iz Slavonskog Broda
  • Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću iz Zaboka
  • Prva riječka hrvatska gimnazija iz Rijeke
  • X. Gimnazija “Ivan Supek” iz Zagreba
  • Gimnazija Karlovac iz Karlovca
  • Obrtnička škola iz Koprivnice

3 nagrade za najuspješnije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za njihov doprinos razvoju sudioničke demokracije i uključivanja građana i organizacija civilnoga društva u procese razvoja lokalnih zajednica. Nagrađene jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave:

  • Vukovarsko-srijemska županija
  • Grad Koprivnica
  • Općina Belica

OKRUGLI STOL O USTAVNIM PROMJENAMA

 Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Centar za mirovne studije, CESI, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, GONG, Građanski odbor za ljudska prava, Iskorak i  Zelena akcija organiziraju okrugli stol čija je svrha ukazati na izostanak mehanizma javne rasprave koja može imati utjecaj na izmjene Ustava Republike Hrvatske te pokretanje takve rasprave u odnosu na prijedloge izmjena ili dopuna Ustava Republike Hrvatske koju predlažu pojedine organizacije civilnoga društva i/ili građani/ke.

Molimo vas da svoj dolazak potvrdite na telefon Documente 01 457 2398,   faks: 01 549 9744 ili e-mail: tino.bego@documenta.hr

 

OKRUGLI STOL O USTAVNIM PROMJENAMA

Hrvatski sabor, Mala vijećnica, 23. studenog 2009., 10.00 – 13.30

 

 PROGRAM

10.00 – 10.15 Uvodne riječi, predstavljanje inicijative i predstavljanje sudionica i sudionika 

Vesna Kesić

 

10.15 – 12.00 Uvodna izlaganja

 

Prof. dr. Siniša Rodin, Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Agata Račan, bivša sutkinja Ustavnog suda

 

Predstavnik  GONG-a

Govorit će o pravu na pristup informacijama

 

Vesna Teršelič, Documenta

Govorit će o prijedlogu Centra za mir, Documente i Građanskog odbora za ljudska prava u vezi čl. 9. Ustava RH o izuzecima od načela neizručivanja državljana Republike Hrvatske drugim državama

 

Marko Sjekavica, Građanski odbor za ljudska prava

Govorit će o prijedlogu Centra za mir, Documente i Građanskog odbora za ljudska prava u vezi čl. 75. Ustava RH o imunitetu  zastupnika Hrvatskog sabora

 

Gordan Bosanac, Centar za mirovne studije

Govorit će o dodavanju vrijednosti nenasilja i izgradnja mira u čl. 3 Ustava RH

 

Aleksandar Hadživelkos, Inicijativa “NATO na referendum”

Govorit će o smanjivanju broja potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma

 

Hrvoje Fuček, Iskorak

Govorit će o dodavanju spolne orijentacije kao jednog od temeljnih razloga diskriminacije i neravnopravnosti  u čl. 14 i 17. Ustava RH

 

Diskusija

Stanka za kavu

Nastavak diskusije

Zaključci i preporuke

ŽENSKO PODUZETNIŠTVO – NEISKORIŠTEN EKONOMSKI POTENCIJAL

 

POZIV NA OKRUGLI STOL:

“ŽENSKO PODUZETNIŠTVO – NEISKORIŠTEN EKONOMSKI POTENCIJAL”

 

Danas u svijetu žene obavljaju 67% svjetskog rada, a zarađuju 10% svjetskog dohotka. Vlasnice su 1% svjetskog imetka, a od 1.3 milijarde ljudi koji žive u potpunom siromaštvu 70% su žene. U Republici Hrvatskoj od ukupnog broja nezaposlenih žene čine preko 60%. Zaposlene žene u Hrvatskoj u prosjeku zarađuju 12,5% manje od muškaraca, a u rukovodećem kadru državnih i privatnih poduzeća žene participiraju 5%. Manje od 1% muškaraca uzima roditeljski dopust i bolovanje zbog djece, a 90% obiteljskih i kućnih poslova obavljaju žene. Zašto je tomu tako, te na koji način sustavno ekonomski osnaživati žene, te stvarati preduvjete za njihovu snažniju participaciju u poduzetništvu i ekonomskom stvaranju raspravljati ćemo na okruglom stolu pod nazivom 

 

“Žensko poduzetništvo – Neiskorišten ekonomski potencijal” 

Ovim putem, CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva, Vas poziva na sudjelovanje u okruglom stolu koji će se održati u ponedjeljak, 23. studenog 2009. godine u dvorani Ekonomskog instituta Zagreb, Trg. J.F. Kennedya 7 od 15:30 do 17:00 sati.

 

Dnevni red:

15:30 – 15:45  “Zašto je nužno govoriti o ženskom poduzetništvu, a ne samo o poduzetništvu?”, prof.dr. Slavica Singer, voditeljica poslijediplomskog studija iz poduzetništva na Sveučilištu J.J.Strossmayer iz Osijeka i voditeljica UNESCO katedre za poduzetništvo

 

15:45 – 16:00Ekonomsko osnaživanje žena kroz razvoj društvenog kapitala – Women into   the Network iz Velike Britanije kao primjer dobre prakse”, mr. Dinah Bennett, profesorica i direktorica Centra za poduzetničko učenje na Durham Sveučilištu.

 

16:00 – 17:00 Diskusija

 

 

NEŠTO VIŠE O ORGANIZATORU I GOVORNICAMA…….. 

CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva je prvi policy think-tank u Hrvatskoj koji se bavi problematikom poduzetništva, osnovan je 2001. godine od strane 10 institucionalnih osnivača – Ekonomski institut Zagreb, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Institut za međunarodne odnose Zagreb, Udruženja gospodarstvenika

Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Međimurski poduzetnički centar / Razvojna agencija Međimurje – REDEA Čakovec, Istarska razvojna agencija – IDA Pula, Centar za poduzetništvo Osijek, OstaliInstitut Otvoreno društvo – Hrvatska, te Udruga hrvatskih institucija za poticanje poduzetništva – UHIPP, Zagreb. 

 

CEPOR je snažan integrator regionalnih i globalnih mreža znanja i prakse poduzetništva sa ključnim utjecajem na razvoj politike prema malim i srednjim poduzećima i poduzetništvu u gospodarstvu i zajednici. Bavimo se istraživanjem, razvojem javnih politika, te zagovaranjem kroz okrugle stolove, radionice i fokusirane skupove. Pod vodstvom prof.dr. Slavice Singer CEPOR od 2002. godine provodi međunarodni projekt Global Entrepreneurship Monitor – najopsežnije longitudinalno istraživanje poduzetništva u Republici Hrvatskoj. Također, CEPOR je sudjelovao u izradi brojnih strateških i razvojnih dokumenata, uključujući i posljednji strateški plan rada Vlade RH “Strateški okvir za razvoj 2006 – 2013.”

 

Naša misija je ujecati na javno-političko okruženje naglašavajući ključnu ulogu poduzeništva, te malih i srednjih poduzeća u razvoju hrvatskog gospodarstva. CEPOR želi doprinijeti oblikovanju poduzetničke kulture, te stimulativnog institucionalnog i regulatornog okvira za poduzetničko djelovanje, radi ostvarivanja snažnog ekonomskog rasta temeljenog na međunarodnoj konkurentnosti.

Prof.dr. Slavica Singer voditeljica je poslijediplomskog studija iz poduzetništva na Sveučilištu J.J. Strossmayera iz Osijeka, te voditeljica UNESCO katedre za poduzetništvo. Prof. Singer dugogodišnja je istaknuta članica Nacionalnog vijeća za konkurentnost, a od 2002. godine sa svojim timom istraživača i suradnika provodi projekt Global Entrepreneurship Monitor- najopsežnije longitudinalno istraživanje o poduzetništvu u RH. Prof. Singer autorica je brojnih studija, članaka i dokumenata na temu poduzetništva, poduzetničkog učenja i ekonomskog razvoja. Od 2002. godine prof. Singer obnaša dužnost Predsjednice Upravnog vijeća CEPOR-a.

Mr. Dinah Bennett je profesorica i direktorica Centra za poduzetničko učenje pri Sveučilištu Durham u Velikoj Britaniji. 1999. godine pokrenula je projekt “Women into the Network” – WIN čiji je osnovni cilj pokretanje i podrška ženskim poslovnim inicijativama na način da ih se integrira u postojeće poslovne mreže. Kroz WIN projekt kreirane su stotine novih radnih mjesta, te ga je Europska unija prepoznala kao jednu od najboljih praksi u promociji ženskog poduzetništva. 2005. godine Dinah Bennett primila je individualnu Kraljičinu nagradu za promociju poduzeća kao priznanje za svoj dugogodišnji rad na promociji poduzetništva, a 2006. godine dodijeljena joj je nagrada “Prva Žena” britanske industrijske konfederacije za doprinos u promociji i podršci ženskom poduzetništvu.

 

Za sve dodatne informacije, te potvrdu sudjelovanja molimo da se javite koordinatorici Danici Eterović na deterovic@cepor.hr ili na broj telefona 01/2305-363 ili mob.098 9815173.

Bisere pred svinje

 Prevela Maja Hrgović

Ovo sam proljeće i ljeto provela kolutajući očima na svaku vijest o svinjskoj gripi. Gotovo su svakoga dana lokalni reporteri histerizirali zbog pet ili deset ili dvadeset potvrđenih slučajeva. Čitave su se škole zatvarale zbog nekoliko klinaca s povišenom temperaturom – i kao da nema ni rata u Afganistanu ni ekonomske krize ni drugih epidemija koje odnose deset puta više života – novinski su izvjestitelji satima govorili o H1N1.

 

Diplomirala sam javno zdravstvo i radim na prevenciji silovanja i drugih oblika nasilja te na pružanju podrške preživjelima od zlostavljanja. Kad vidim svu tu pažnju koja se posvećuje svinjskoj gripi, postanem ljubomorna. Osim povremenih vijesti o kakvom seksualnom prijestupniku puštenom na slobodu, i rasprave o tome zašto žene koje optužuju vrhunske sportaše za silovanje lažu, seksualno nasilje rijetko biva šire popraćeno u medijima. Jednako tako, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država ga ne proglašava izvanrednim stanjem.

 

Ne želim omalovažiti tugu onih kojima je H1N1 uzeo njihove najmilije. Ne želim ni propitivati znanstvenu utemeljenost odluke Centra za kontrolu zaraznih bolesti (American Centre for Disease Control, CDC) da svinjsku gripu proglasi pandemijom. Ali, činjenica je da je utjecaj H1N1 znatno manji od posljedica drugih kriza u javnome zdravstvu, koje dobivaju tek djelićak pažnje i sredstava. CDC je od travnja do srpnja ove godine zabilježio tek nešto više od 43.000 slučajeva H1N1 i procjenjuje da će virus zahvatiti milijun ljudi ili 0,3 posto od ukupnog broja stanovništva SAD-a. Usporedite ovo s 2,5 posto žena i 0,9 posto muškaraca koji su prošle godine bili silovani ili seksualno napadnuti. Najsvježiji CDC-ovi statistički podaci o silovanju su oni od prošle godine. A o svinjskoj gripi? Od prošlog tjedna.

 

Kako bi izgledali naši mediji, naš javni diskurs i reakcije naših institucija kad bi ljudi brinuli o silovanju koliko i o H1N1?

Zamišljam federalnu vladu kako pritišće koledže da zaustave epidemiju silovanja razrađivanjem protokola za karanteniranje studenata koji su pokušali uz pomoć droga ili alhohola iznuditi seks od žena. Ili čelnike sveučilišta koji studentima izdaju zabranu pristupa kampusu i javnim prostorima sve dok se ne otresu uvjerenja da imaju pravo na seks, s kime god požele, kad god požele, od nula do dvadesetčetiri. Zvuči prilično dobro, zar ne?

 

Sanjam o odjelima javnog zdravstva koji su toliko preplavljeni zahtjevima za edukativne programe o zdravim odnosima da se ne mogu nositi s pritiskom. Sanjam o bijesu javnosti zbog nedovoljnih doza samoobrambenih tečajeva kako bi se svi cijepili protiv silovanja, i o medicinskim stručnjacima koji moraju ići na televiziju uvjeravati ljude da upravo pristižu nove doze ovih samoobrambenih cjepiva.

 

A onda me u stvarnost vrati telefonski razgovor s ravnateljem koji tvrdi da u njegovoj školi nema nasilnih adolescentskih veza, i još jedan razgovor s učiteljicom koja očajnički želi omogućiti učenicima u višim razredima svoje gimnazije da pohađaju program prevencije silovanja, ali ne može jer je sav budžet za zdravstvenu edukaciju u njezinoj regiji ukinut. Toliko o snovima.

 

Ali ako na trenutak prestanem mrziti H1N1 zbog sve te pažnje koju prima, shvatim da je ono s čime ustvari imam problem – javno zdravstvo. Izvjesno je da da će koordinirana akcija vladinih mjera, medijske pozornosti, adekvatnog rada zdravstvenog sustava i zdravorazumskih mjera opreza uspjeti zaustaviti pandemiju. Vjerojatno nećemo 2009. godinu pamtiti kao godinu početka krize svinjske gripe koja je uništila naraštaj.

Ono što se čini kao histerija ili pretjerivanje ustvari je ono što bi prevencija i trebala biti. Trebala bi biti sveprisutna i koordinirana. Poruke o važnosti i ozbiljnosti prijetnje javnome zdravstvu trebale bi biti toliko prodorne da ih je gotovo nemoguće ignorirati. Toliko sam se navikla na brigu o krizama javnoga zdravstva koje ne dobivaju pažnju i sredstva koja zaslužuju pa skoro i ne prepoznajem sistem javnog zdravstva kad on doista radi.

 

Ovakva vrsta fukusirane pažnje je moj najluđi san o odgovoru našeg društva na HIV, silovanje, nasilje u obitelji, ovisnosti o drogama, rasnu diskriminaciju, korporativno onešišćenje okoliša zbog kojeg ljudi obolijevaju od raka, nepravednu distribuciju hrane i sva druga zanemarena područja javnog zdravstva.

Zašto onda javnozdravstvena infrastruktura tako dobro funkcionira u slučaju svinjske gripe? Zato jer nije potkopavana sramom, krivnjom, ljagom i poricanjem (onako, znate, kako silovanje i seksualno nasilje jest). Čak su i najdramatičnije večernje vijesti potpuno lišene okrivljavanja žrtava. Gripu šire osobni izbori i individualno ponašanje, ali naša vlada, naši zdravstveni djelatnici i naši mediji razumiju da je ova kriza preozbiljna da bi se vrijeme trošilo na prepucavanje o tome da li ljudi koji ne peru ruke i ne ostaju kod kuće odležati gripu propisanih šest dana, zaslužuju to što ih je snašlo.

 

Nezamislivo je da neka osoba ne potraži liječenje od svinjske gripe jer se boji da će, ako kaže svome liječniku za bolest, biti okrivljavana što je dirala nos i oči, ili da će je izbaciti iz stana zato jer nijedan roditelj ne želi odgajati djecu u četvrti u kojoj ljudi ne kišu u rukav.

Kao na završetku High School Musicala, kad je posrijedi H1N1, svi smo u tome zajedno. Svinjska gripa nije ograničena na dio populacije koji ljudi otprije mrze ili obezvrjeđuju, stoga gorljive debate o tome čiji je nemoralni životni stil prouzročio bolest ne priječe primjerenu reakciju sektora javnog zdravstva. (Čak i Fox News donosi priče u kojima se blagonaklono govori o ljudima bez plaćenog bolovanja i poteškoćama s kojima se suočavaju ako slijede upute o nužnom izostajanju s posla.) Ne bi li bilo lijepo kad bi se jednako tako pristupalo i drugim zdravstvenim krizama?

 

Promatrajući užurbanu mobilizaciju protiv ovoga virusa, spoznajem kako sustav javnoga zdravstva funkcionira kad ga naši mediji, naša vlada i naši medicinski stručnjaci potaknu na mobilizaciju. H1N1 ne prima ništa više pažnje nego što bi trebao – prima pažnju kakvu bi trebale primati sve krize u javnom zdravstvu.

Nevidljivi na radnom mjestu, nevidljivi u Zakonu

 Lezbijska grupa Kontra zajedno s Iskorakom – centrom za prava seksualnih i rodnih manjina i Ženskom mrežom Hrvatske uputila je apel nadležnim odborima Hrvatskog sabora, klubovima zastupnika te Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova da ulože amandmane kojima bi se odredbe članaka Prijedloga Zakona o radu izmijenile na način da ne budu diskriminativne prema radnicima/-cama koji žive u istospolnim zajednicama, te uskladile sa međunarodnim i domaćim zakonodavstvom. Savez samostalnih sindikata Hrvatske podržao je također inicijativu za usvajanje amandmana koji bi ukinuli ovu vrstu diskriminacije.

Kako navode, zabrinjavajuće je da je Prijedlog Zakona čiji je cilj upravo usklađivanje sa standardima Europske Unije, te je zbog toga i stavljen u hitni postupak, diskriminativan s obzirom na seksualnu orijentaciju, a time i protivan pozitivnom hrvatskom i međunarodnom zakonodavstvu.  

Primjerice članak 65. Prijedloga Zakona, koji govori o pravu na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u svezi s težom bolesti ili smrću člana uže obitelji, uključujujći bračnog ili izvanbračnog partnera, ne navodi istospolni/-a partner/-ica. Budući da se radi o pravu koje radnik/-ica koristi u svrhu skrbi za bolesnu osobu, odnosno zbog smrti bliske osobe, nezamislivo je da takvo pravo nije dostupno u slučaju smrti ili oboljenja istospolnog partnera/-ice. S duge strane, u članku 141. st. 2. koji propisuje ograničenje biračkog prava u radničkom vijeću za članove upravnih i nadzornih organa poslodavaca i članove njihovih obitelji, ne propisuje se isto ograničenje i za njihove istospolne partnere, što bi moglo dovesti do slučajeva sukoba interesa.

 

Iako je Zakon o istospolnim zajednicama usvjojem još 2003. godine predlagač zakona se ponaša kao da istospolne zajednice u hrvatskom društvu ne postoje.