Europska komisija objavila izvješće o jednakosti spolova

 Zakonodavstvo Europske unije treba zaštititi radnika od diskriminacije na temelju spola i jasnije definirati diskriminaciju, navodi se u izvješću Europske komisije koje je usvojeno 29. srpnja 2009.

Implementacija Direktive 2002/73/EC je općenito bila zadovoljavajuća, iako sve zemlje nisu još donijele svoja pravila u skladu sa zahtjevima Europske unije. Izvještaj identificira glavne probleme i dobre prakse u provedbi Direktive, koji ima za cilj promovirati jednak odnos prema muškarcima i ženama prilikom zapošljavanja, strukovnu izobrazbu i radne uvjete.

Vladimír Špidla, povjerenik EK-a za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti izjavio je kako je sudjelovanje svih zainteresiranih strana vlasti – socijalnih partnera, nevladinih organizacija, tijela i društva u širem smislu -neophodno za iskorjenjivanje diskriminacije predviđeno ovom Direktivom.

Izvještaj ima cilj praćenje kako države članice implementiraju ključne odredbe Direktive 2002/73/EC, s ciljem identificiranja glavnih problema i dobrih praksi. Napredak u provedbi smjernica opisan je kao zadovoljavajući, ali isto tako privlači pažnju na činjenicu da je Komisija morala poduzeti akcije protiv nekih nacionalnih vlada koje još nisu donijele svoje zakone i procedure u skladu s Direktivom. U izvještaju se također fokusiralo na izvršenje obveza iz Direktive, ukazujući na činjenicu da se žrtve diskriminacije rijetko koriste tradicionalnim parnicama.

Nacionalna tijela imaju ključnu ulogu u ravnopravnosti, navodi se u izvješću, osobito u pružanju pomoći žrtvama diskriminacije, a pretpostavlja se da će žrtve postati dio te organizacije prije nego što će se upustiti u sudski proces.
Direktive 2002/73/EC je nadopunjena direktiva koja datira iz 1976 (76/207/EEC) a stupila je na snagu 5. listopad 2002. Države članice su je do 5. listopada 2005. trebale uvesti u svoj nacionalni pravni sustav.

Direktiva 2002/73/EC EC modernizira zakon o ravnopravnosti spolova na nekoliko načina: ona širi opseg zaštite koju zabranjuju diskriminaciju u pristupu zapošljavanja i članstva u profesionalnim organizacijama, jasnije definira razne vrste diskriminacije (izravne i neizravne diskriminaciju, uznemiravanje i seksualno uznemiravanje) i odstupanja od principa jednakog tretmana.
Direktiva također štiti radnice koji su trudne ili su na porodiljskom dopustu – žene imaju pravo povratka na poslove prije korištenja toga prava, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.
Osim toga, Direktive potiče socijalni dijalog i dijalog sa nevladinim organizacijama o pitanjima jednakog tretmana.

Više o tome:
Europska komisija: EU gender legislation has helped tackle workplace discrimination – new report
Europska komisija: Report – On the implementation of the principle of equal treatment for men and women
Europska komisija: Directive on equal treatment for men and women in employment

Prednjače pritužbe na nacionalne i rasne uvrede

Od početka godine kada je počela primjena Zakona o suzbijanju diskriminacije pa do početka svibnja, Ured pučkoga pravobranitelja zaprimio je 81 pritužbu građana koje se odnose na diskriminaciju po različitim osnovama. 
   
Od navedenog broja pritužbi, 21 uputile su žene, dok njih 53 potpisuju muškarci. Dvije su bile anonimne, a bilo je i pritužbi koje su uputile organizacije civilnog društva, stoji u izvješću o učincima primjene ovog zakona koje je danas izneseno u Vladi. 

Najviše pritužbi, kada je diskriminacija u pitanju, ima u području rada i radnih uvjeta te na uvrede zbog rasne ili etničke pripadnosti, odnosno boje kože te nacionalnom podrijetlu.  
   
Da se uvrede i diskriminacije nižu i na temelju spola svjedoči i 11 zaprimljenih predmeta. Pritužbi na diskriminaciju bilo je i u području vjeroispovijesti, članstva u sindikatu, obrazovanju te glede društvenog položaja ili socijalnog podrijetla.  

Ured pravobranitelja zaprimio je i pritužbe na vrijeđanje invalida, kao i osoba zbog  njihova zdravstvenog stanja ili spolne orijentacije. 
   
Kako je većina predmeta odbačena jer diskriminacija u njima nije bila kvalitetno dokazana, pučki pravobranitelj od početka primjene zakona do danas nije podnio državnom odvjetništvu niti jednu kaznenu prijavu. Kako osim pučkog pravobranitelja, predmete vezane uz diskriminaciju zaprimaju i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, za osobe s invaliditetom te djece, izvješće je obuhvatilo provedbu zakona i u njihovim uredima. Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova većina predmeta prijavljena je zbog nasilja u obitelji.  
   
No, rok koji je dan za prvo izvješće o provedbi zakona prekratak je za uočavanje bitnih pojava, pa je zatraženo njegovo podnošenje na godišnjoj osnovi.

Prva iranska ministrica

IRANSKI parlament podržao je prijedlog za imenovanje prve žene na mjestu ministrice u 30-godišnjoj povijesti Islamske republike. Marzieh Vahid Dastjerdi je bila jedna od triju nominiranih žena za ministarska mjesta, ali je samo ona i potvrđena kao ministrica zdravstva. Druge dvije kandidatkinje su odbijene.

Marzieh Vahid Dastjerdi (50) je ginekologinja i većinu karijere posvetila je zalaganju za zdravlje žena. Izabrana je za ministricu zdravstva kao konzervativka koja je u prošlosti zagovarala da u zdravstvenoj zaštiti moraju postojati odvojene ambulante. Ženski liječnici trebaju imati ženske pacijentice, a muškarce trebaju liječiti muški liječnici. Ideja je propala zbog značajnog manjka žena u određenim lječničkim specijalizacijama. Tijekom kampanje zagovarala je veću ulogu žena u odlučivanju te naglašavala da se “čuda” događaju kada muškarci i žene rade zajedno.

‘Možemo povećati broj djece rođene uz pomoć IVF’

                       Većoj uspješnosti metoda potpomognute oplodnje koje se primjenjuju u nekoliko hrvatskih klinika trebali bi pridonijeti nova oprema i daljnja edukacija stručnjaka koji se bave tim područjem medicine, u što će u narednom razdoblju biti uloženo milijun kuna iz proračuna Ministarstva zdravstva.

                       S obzirom da novi Zakon o medicinskoj oplodnji zabranjuje dosad korištenu metodu zamrzavanja zametaka, Šimunić kaže kako je svjestan da ta metoda daje bolje rezultate, ali drži da će i nova tehologija zamrzavanja jajnih stanica, ako je liječnici dobro svladaju, polučiti uspjeh. ‘Struka je svjesna da ćemo se morati više truditi, ali parovi neće biti zakinuti i ne trebaju se bojati katastrofe i odlaziti u inozemne centre’, kazao je Šimunić.

                       Predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju ističe kako je Hrvatska u počecima razvoja metoda medicinske oplodnje bila osma na svijetu. Tijekom godina, međutim, naše su klinike tehnološki zaostajale, iako liječnici poznaju sve metode koje se danas primjenjuju.

                       Prvo dijete koje je u Hrvatskoj rođeno zahvaljujući tzv. in vitro fertilizaciji danas ima 26 godina. U međuvremenu je zahvaljujući toj metodi rođeno 8000 djece, a primjenom drugih metoda medicinske oplodnje 20.000 djece. Pritom je, ističe Šimunić, u hrvatskim klinikama začeto i prvo poljsko i češko dijete, dok su se slovenski kolege, gdje danas mnoge žene iz Hrvatske odlaze za postupke, educirali u Hrvatskoj.

                       Izvantjelesna oplodnja kod mlađih žena može biti uspješna u 80 posto slučajeva, a za očekivati je da se kombinacijom različitih metoda u roku od 1-2 godine ostvari trudnoća. No, kako žene u prosjeku prvo dijete u nas rađaju sa 28,4 godine, uspjeh metoda medicinske oplodnje ipak je ograničen na 10-15 posto, jer ovisi o dobi žene, sposobnosti njezinih jajnih stanica te izvedbi postupka.

Predavanje Naomi Wolf

U programu 2. Zagreb! Festivala gostuje Naomi Wolf, američka aktivistica i autorica nekoliko knjiga koje se bave sociološko-političkim temama i kulturalnim studijima. U bestseleru “Mit o ljepoti” (1991) uspješno je dekonstruirala mit o ljepoti žene kao proizvodu korporacijsko-medijske mašinerije.

Autorica je filma “End of America” u kojem postavlja tezu o stvaranju novih fašistickih država u deset koraka i neprimjetnom pomaku prema totalitarnom društvu. Naomi Wolf je danas jedna od najžšćih kritičarki neoliberalizma i dominacije svjetonazora sklonog razaranju i vladanju po svaku cijenu. Više informacija o autorici: www.naomiwolf.org. Predavanje će biti održano 11.9.2009., u 21h u Klubu Močvara.

U Srbiji i žene bez partnera mogu na umjetnu oplodnju

                     Dok se u Hrvatskoj već mjesecima lome koplja oko spornog ultra-restriktivnog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, prema pisanju srbijanskih medija parlament te zemlje danas je odlučio da će se u našem susjedstvu ubuduće čak i žene koje žive same moći podvrgnuti tom postupku.

                     Prvobitnim prijedlogom srbijanskog zakona bilo je predviđeno da pravo na takvo liječenje imaju punoljetne i poslovno sposobne žene i muškarci koji vode zajednički život kao supružnici ili u izvanbračnoj zajednici, međutim, Vlada Srbije je konačno prihvatila amandman tri zastupnice koji utvrđuje da pravo na to liječenje imaju i žene koje žive same.

                    U srbijanskom su zakonu tako zadržana samo uobičajena ograničenja – umjetna oplodnja ostvaruje se u slučaju kada liječenje neplodnosti drugim postupcima nije moguće ili ima značajno manje mogućnosti za uspjeh; zabranjuje se uključivanje žena koje po godinama i općem zdravstvenom stanju nisu sposobne rađati; zabranjuje se darivanje jajašaca radi stjecanja imovinske ili neke druge koristi. 

                    S druge strane u hrvatskom zakonu, prema najavama iz Vlade, čak i nakon jesenskih izmjena koje bi ga trebale liberalizirati, medicinski potpomognuta oplodnja omogućavat će se samo heteroseksualnim parovima koji žive u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici. Ublažit će se doduše dokazivanje statusa izvanbračne zajednice te će se najvjerojatnije izbaciti sadašnja odredba o potrebne tri godine zajedničkog života, međutim, naš će zakon vjerojatno i dalje ostati jedan od restriktivnijih u Europi.