Pošto kila znanja?

 

 

Pošto kila znanja?-Dostupno visoko obrazovanje kao temelj održivog društva

 

Međunarodni dan mladih obilježava se od 1999. godine u cijelom svijetu, kada je usvojena rezolucija Ujedinjenih naroda proizašla iz preporuka Svjetske konferencije ministara za mlade. Svake godine dan se obilježava pod drugom temom, a ove godine je tema /na svjetskom nivou) bila “Održivi razvoj” te sve vezano uz njega.

Tu se ne misli samo na problematiku okoliša, već održivost kao širi pojam koji uključuje  i ekonomsku održivost, strategije smanjenja siromaštva, društveno odgovorno poslovanje, inovativnu upotrebu novih tehnologija…

 

Tema ovogodišnjeg obilježavanja dana mladih u hrvatskoj  je “Dostupno visoko obrazovanje kao preduvjet održivog društva”.

Pitanje  besplatnog i dostupnog obrazovanja bila je jedna od gorućih tema koju su ovog proljeća potaknuli studentski prosvjedi.

Iz Vlade i Ministarstva još uvijek nisu stigli nikakvi odgovori vezano uz financiranje visokog školstva,  tako da je trenutno “status quo”.

Stoga je Mreža mladih Hrvatske (organizacija koja okuplja preko 60 udruga mladih i za mlade iz cijele Hrvatske) ovom je akcijom  odlučila ponovo aktualizirati neriješeno pitanje dostupnog i besplatnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

 

 

Na tri postavljena štanda na Cvjetnom trgu, aktvistice i aktivisti su danas od 10-12h informirali građane/ke o dostupnosti visokog obrazovanja i cijenama istog.

{slika}

Na štandu se moglo glasovati na referendumsko pitanje “Želite li u potpunosti javno financirano visoko obrazovanje?”. Većina glasača je bila za, ali našlo se tu  komentara poput “Zašto bi mi financirali vječne studente?” i slično.

Često javne akcije i okupljanja služe da se građani/ke generalno potuže na sve što ih smeta, od Vlade, poreza, stanja u društvu općenito, te si tako bar na trenutak olakšaju dušuJ Stoga je na jednom od štandova bila postavljena kutija u koju se mogla ubaciti vaša poruka Vladi.

 {slika}

Na drugom štandu je bila postavljena vaga kao simulacija tržnice, prodaje znanja i komercijalizacije obrazovanja.

 Produkt te komercijalizacije je po riječima Emine Bužinkić, predsjednice MMH, situacija u kojoj je znanje u Hrvatskoj na cijeni ali se nažalost dovoljno ne cijeni.

MMH i dalje nastavlja sa akcijama kojima zahtijeva da visoko obrazovanje postane stvar javnog financiranja, te da obrazovanje ne bude dostupno samo onima koji ga materijalno mogu priuštiti.

 

 

 

Gdje je nestalo 1,8 milijuna kuna za Sigurnu kuću?

 

Dubrovački gradski proračun ovih dana “češljaju” interni revizori ne bi li ušli u trag gotovo dva milijuna kuna donacijskih sredstava namijenjenih realizaciji Sigurne kuće za žrtve nasilja u obitelji na području Dubrovačko-neretvanske županije, piše Globus. Nitko, naime, ne zna gdje su i na što već uplaćena sredstva potrošena, no sigurno je da su potrošena – nenamjenski.

Dubrovački gospodarstvenici dvije su godine za redom umjesto u organizaciju vlastitih božićnih domjenaka obilate donacije uplaćivali u gradski proračun za realizaciju projekta Sigurne kuće. Ideju o organiziranju jednog središnjeg božićno-nogovogodišnjeg domjenka predložila je svojednobno upravo bivša dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica, koja je danas i sama iznenađena (barem je tako reagirala) spoznajom da su sredstva “nestala”.

Prazan račun namjenski prikupljenih sredstava konstatirao je i gradski pročelnik za financije Niko Pavlović pa je gradonačelniku Andri Vlahušiću, koji krpa gradski proračunski minus od gotovo 53 milijuna kuna, ostala jedina opcija – osnovati posebnu komisiju koja će ući u trag sredstvima namijenjenim izgradnji Sigurne kuće.

Pandorinu kutiju o “nestanku” 1,8 milijuna kuna nenamjerno je otvorila oporbena vijćnica Dubravka Marunčić (HDZ) kritizirajući Vlahušića što je rebalansom gradskog proračuna projektu Sigurne kuće uskratio milijun kuna. No, nije očekivala Vlahušićev šokantan odgovor: – Ja taj novac nisam zatekao u gradskom proračunu! Mogu samo pretpostaviti da je taj novac nenamjenski potrošen, no ne za sklonište za žrtve nasilja, za što je isključivo i prikupljan – bio je izravan gradonačelnik.

Na pitanje zna li gdje je završio novac kazao je: – Novac je nestao u bezdanu! Posebna komisija uskoro će do zadnjeg detalja ustanoviti gdje je taj novac “utopljen”. Svakako, gospodarstvenici su novac uplatili, no on je nestao u proračunskoj rupi.

Zanimljivo je da je “Studija o potrebi otvaranja sigurne kuće za žrtve nasilja u obitelji na području Dubrobačko-neretvanske županije” predstavljena još 2005. Pokazivala je alarmantne brojke i situacije te nužnost formiranja takve ustanove. Gradske su vlasti zaključile: Sigurna kuća uskoro će biti otvorena. Četiri godine poslije ne zna se ni gdje su namjenska sredstva, a kamoli da se nazire njezino otvaranje, piše Globus.

Reakcije na presudu Suu Kyi

VIJEĆE sigurnosti UN-a neće zbog Kine i Rusije moći osuditi jučerašnju osudu liderice prodemokratskih mianmarskih snaga Suu Kyi na još 18 mjeseci kućnoga pritvora. Nakon presude, Američki predsjednik Barack Obama je zatražio puštanje svih političkih zatvorenika u državi. “Pridružujem se međunarodnim grupama u pozivu da se Aung San Suu Kyi odmah i bezuvjetno pusti na slobodu”, rekao je Obama i naglasio da mianmarska vojna hunta i dalje zanemaruje izjave Vijeća sigurnosti.

SAD traži od vijeća donošenje rezolucije kojom bi se osudila presuda i izrazila duboka zabrinutost radi političkog učinka kojega će presuda imati na predstojeće izbore u Mianmaru. Naime, izbori su na rasporedu za 2010. godinu, a vojna hunta je odlučila da Suu Kyi nema pravo sudjelovanja u njima jer se udala za, sad već preminulog, britanskog državljanina, prenosi BBC.

 

UN traži puštanje, Velika Britanija embargo

Američka veleposlanica pri vijeću sigurnosti Susan Rice je najavila da će neke članice Vijeća sigurnosti imati drugačije mišljenje o jučerašnjim događajima u ovoj azijskoj državi. Imala je pritom na umu Kinu i Rusiju koje će se teško složiti s uvođenjem sankcija svojem trgovinskom partneru Mianmaru. Britanski veleposlanik pri UN John Sawers je izjavio da donošenje rezolucije ima potporu, ali da su neke članice poslale rezoluciju prvo na potpis u svoje prijestolnice, zbog čega će se rasprava o njoj nastaviti i danas.

Europska unija je zaprijetila novima sankcijama protiv Mianmara, a britanski premijer Gordon Brown je zatražio od Vijeća sigurnosti podizanje embarga na oružje za nekadašnju britansku koloniju. Generalni tajnik UN-a Ban Ki Moon je zatražio još prošli tjedan od mianmarskih vlasti puštanje Suu Kyi na slobodu.

 

 Hrvatska se pridružila osudama 

Hrvatska osuđuje nepoštenu i neutemeljenu presudu čelnici mianmarske Nacionalne lige za demokraciju i dobitnici Nobelove nagrade za mir Daw Aung San Suu Kyi, priopćilo je u utorak Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI).

Hrvatska se tako pridružila izjavi švedskog predsjedništva EU-a i osudi koju je taj potez vojne hunte u Mianmaru izazvao u članicama EU-a.

U MVPEI-u ističu da se vojni režim oglušio na dosadašnje prosvjede zbog zatvaranja oporbene čelnice te je ignorirao zahtjeve UN-a, EU-a i nekih članica ASEAN-a za njezino puštanje na slobodu. 

Na Zrinjevcu smatraju da će presuda kojom se Daw Aung San Suu Kyi osuđuje na osamnaest mjeseci kućnog pritvora onemogućiti njezino sudjelovanje na izborima 2010. godine, čime bi nedvojbeno bila ugrožena njihova legitimnost.

EU je najavila zaoštravanje već postojećih sankcija protiv mianmarskog vojnog režima, ali i intenzivniji angažman i suradnju s azijskim partnerima u pokušaju oslobađanja Suu Kyi i ostalih političkih zatvorenika u Mianmaru, stoji u priopćenju MVPEI-a.

Osamnaest mjeseci kućnog pritvora za Suu Kyi

Mianmarska oporbena čelnica Aung San Suu Kyi osuđena je u utorak na tri godine zatvora i prisilnog rada zbog nepoštivanja pravila kućnog pritvora koji joj je određen, ali šef hunte Than Shwe je ublažio kaznu pretvorivši je u 18 mjeseci kućnog pritvora, rekao je jedan mianmarski ministar. 
Sud koji se sastao u zatvoru Insein smatra Suu Kyu odgovornom za nepoštovanje pravila pod kojima joj je od 2003. određen kućni pritvor.

Optužena je da je pružila utočište nepozvanu američkom turistu Johnu Yettawu, koji je preplivao jezero kako bi došao do njezine kuće u Jangonu i u njoj ostao dva dana.

Suu Kyi je određena kazna od tri godine zatvora i prisilnog rada, ali ministar vanjskih poslova, general Maung Oo rekao je da je vođa mianmarske hunte Than Shwe potpisao posebni nalog kojim se kazna ublažuje na 18 mjeseci kućnog pritvora.

Burmanska oporbena čelnica provela je u zatvoru ili kućnom pritvoru 14 od posljednjih 20 godina.

Amerikancu Johnu Yettawu određena je kazna od sedam godina zatvora i prisilnog rada: tri godine zbog kršenja zakona o sigurnosti, tri godine zbog kršenja zakona o imigraciji i jednu godinu zbog nedopuštenog plivanja u jezeru Jangona.

Malezijski ministar vanjskih poslova pozvao je u utorak na održavanje hitnog sastanka Aseana (Udruženja jugoistočne Azije) nakon izricanja presude Aung San Suu Kyi.

Oteta nevladina aktivistica pronađena mrtva

Čelnica jedne nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava i njezin suprug, oteti u ponedjeljak, pronađeni su mrtvi u Groznom u utorak, objavila je ruska agencija Interfax pozivajući se na informacije jedne druge ruske nevladine organizacije.

 
‘Jutros smo pronašli tijela Zareme Sadulajeve i njezinog muža. Oteti su u ponedjeljak iz ureda’, rekao je jedan član organizacije Memorial. Zarema Sadulajeva vodila je rusku nevladinu organizaciju ‘Spasimo generaciju’. Njihovu su otmicu kolege odmah prijavili. Mjesne vlasti su potvrdile da su pronađena njihova tijela, izvijestila je agencija Interfax.

Jedan predstavnik čečenskog ministarstva unutrašnjih poslova rekao je da su pronađeni u prtljažniku njihovog automobila s ozljedama od vatrenog oružja, prenosi Interfax. Nevladina organizacija ‘Spasimo generaciju’ pomaže mladima koji žive u Čečeniji da se uključe u društvo i ne pridruže se oružanim skupinama te republike. Ovaj zločin je uslijedio manje od mjesec dana nakon otmice i ubojstva aktivistice za ljudska prava Natalije Estemirove (50) koja je radila za Memorial. (Hina)

Predstavljamo: Predsjednica Litve Dalia Grybauskaitè

 

  “Okus pobjede je teret odgovornosti.”

Upravo tim je riječima Dalia Grybauskaitè popratila svoju uvjerljivu izbornu pobjedu na litavskim predsjedničkim izborima u svibnju ove godine. Čak 68% građana poklonilo joj je svoje povjerenje, čime je postala prvom ženom predsjednicom te bivše sovjetske republike od njezina osamostaljenja 1990. godine.

 

Dalia Grybauskaitè (Vilnius, 1956.) rođena je u radničkoj obitelji; majka je radila kao trgovkinja, a otac kao električar i vozač. Prisjećajući se školskih dana, sama kaže kako nije bila među najboljim učenicima – dobivala je uglavnom četvorke, a najdraži predmeti su joj bili povijest, geografija i fizika, što će utjecati na njezin kasniji odabir karijere.

U Sankt Peterburgu (tadašnjem Lenjingradu) studirala je političku ekonomiju, a za vrijeme studiranja je radila u lokalnoj tvornici. 1983. godine je diplomirala i vratila se u rodni Vilnius.

Nakon studija zapošljava se kao tajnica na Akademiji znanosti u Vilniusu, no, nezadovoljna tim mjestom, ubrzo prelazi u jednu srednju školu gdje predaje političke i ekonomske predmete.

 

1988. godine na moskovskoj Akademiji stječe titulu doktorice filozofije, a 1990. nastavlja svoje obrazovanje na području međunarodnih odnosa u Sjedinjenim Državama.

 

U svojoj bogatoj političkoj i diplomatskoj karijeri koja je uslijedila, Grybauskaitè je obnašala brojne odgovorne funkcije, uglavnom u domeni gospodarstva i međunarodnih odnosa (posebice u odnosu Litve prema Europskoj Uniji). Između ostaloga, bila je litavska veleposlanica u SAD-u, zatim je kao ministrica financija Litve vodila litavske pregovore sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom, a 2001. godine postaje ministricom vanjskih poslova.

Litva postaje članicom EU 1. svibnja 2004., a istoga je dana Dalia Grybauskaitè imenovana povjerenicom za obrazovanje i kulturu u Europskoj komisiji. Krajem iste godine preuzima resor financijskog planiranja i proračuna. Oštro je kritizirala europski proračun, tvrdeći da “…to nije proračun za 21. stoljeće.” Da je njezin rad u Europskoj komisiji cijenjen, pokazalo je 2005. imenovanje Grybauskaitè za “Povjerenicu godine“, čime je nagrađeno njezino zalaganje za preusmjeravanje europskog proračuna ka područjima istraživanja i razvoja.

 

U predsjedničku utrku ulazi u veljači ove godine kao neovisna kandidatkinja, a njezinu kandidaturu je poduprla vladajuća stranka s konzervativnim predznakom, Domovinska unija – Litavski kršćanski demokrati, kao i nevladine organizacije. Budući da nije povezana niti s političkim strankama niti s financijskim interesnim skupinama, u svojoj je kampanji najavila oštru borbu protiv korupcije, rješavanje problema nereguliranih monopola u industriji te promjenu ekonomske politike. Iako joj političko uređenje Litve (parlamentarna demokracija s elementima polupredsjedničkog sustava) kao predsjednici daje određeni utjecaj i moć, ipak će za svoje odluke morati osigurati potporu parlamenta.

 

Predsjednicom države postaje u izuzetno teškom gospodarskom trenutku – Litva pripada zemljama koje su najteže pogođene svjetskom financijskom krizom, i ove godine bilježi pad po stopi višoj od 15%. Analitičari, a očito i birači, vjeruju da bi njezino iskustvo u Europskoj komisiji moglo pridonijeti prevladavanju ovakvog teškog ekonomskog stanja.