sdadmin

Majke glavne u obitelji

Posted on by sdadmin

Časopis Reader’s Digest proveo je istraživanje u 17 svjetskih zemalja pitajući ispitanike tko je kod njih glava obitelji te se došlo do rezultata da je to u hrvatskom slučaju obično – mama. Ispitanicima je postavljeno pitanje tko je šef /icau vašoj obitelji: majka, otac, djeca ili možda djed i baka? Je li glava obitelji osoba koja se brine o djeci, budžetu domaćinstva, prehrani? Ili je to osoba koja donosi najviše novca u kuću? Jesu li to djeca?

Očevi su odnijeli pobjedu u 11 zemalja. Polovica zemalja s ocem na čelu obitelji pretežito je katolička, dok nacije u kojima više ‘šefuju’ djeca imaju niži natalitet. U hrvatskom uzorku čak 59 posto glasova, najviše na svijetu, išlo je majkama.

‘Svugdje u svijetu pokazalo se da više glasova muškaraca ide očevima, a više glasova žena majkama, pa bi i u hrvatskom, većinskom ženskom uzorku to moglo imati utjecaj’, kaže Goran Miletić, glavni urednik časopisa Reader’s Digest Hrvatska.

No ovakav stav naših građana mogao bi značiti i to da će lakše prihvatiti ženu na čelu vlade ili države. ‘Ono što majke moraju znati u svakodnevnom životu – biti timski igrači, podnositi stres, kontrolirati kaos, pouzdano organizirati stvari, pametno gospodariti budžetom – može donijeti samo dobro’, dodao je Miletić.

Saborska većina kršenja ljudskih prava primila na znanje

Posted on by sdadmin

Saborski Klub HDZ-a ‘primio je na znanje’ izvješće pučkog pravobranitelja, a oporbeni su klubovi izvješće podržali naglašavajući potrebu zaštite ljudskih prava, te ocijenili kako je stajalište HDZ-a neprimjereno važnosti institucije pučkog pravobranitelja.

U raspravi je rečeno kako je dugotrajnost postupka pred upravnim tijelima jedno od glavnih zamjerki građana.

Zamjenik pučkog pravobranitelja Dejan Palić izvijestio je kako je pučki pravobranitelj u prošloj godini zaprimio 1563 nove pritužbe, te naglasio potrebu daljnjeg jačanja institucije pučkog pravobranitelja.

Budući da izvješće obrađuje prvenstveno pritužbe građana ‘ne može se smatrati cjelovitom slikom o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, već uzorkom ‘tamne strane’ funkcioniranja upravnih i javnih tijela u odnosu s građanima’, rekao je Palić. Ustvrdio je kako je stvaran broj pritužbi veći zbog toga što se zajednička pritužba, koju podnese više građana, evidentira kao jedna.

Tijekom prošle godine u radu je bilo 2119 slučajeva, a ukupno je dovršeno 1768 predmeta iz prošle i ranijih godina.

Znatan dio pritužbi i dalje se odnosio na postupanje Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva – Uprave za područja posebne državne skrbi i Uprave za obnovu obiteljskih kuća, naveo je. Riječ je o pritužbama koje se odnose na obnovu obiteljskih kuća, stambeno zbrinjavanje i povrat privremeno oduzete imovine.

‘Efikasnost u pružanju zaštite građanima nije bila bitno različita u odnosu na prijašnje godine. I dalje bilježimo dugotrajnost prije svega postupka u žalbenim predmetima obnove ratom oštećenih kuća i predmetima po zahtjevima za povrat imovine, sukladno zakonu o povratu imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine’, rekao je zamjenik pučkog pravobranitelja Dejan Palić.

Dodao je kako bi pučki pravobranitelj, kao središnje tijelo za zaštitu ljudskih prava trebao biti dostupan građanima i u mjestima diljem Hrvatske, za što je potrebno odvojiti dodatna sredstva. ‘Taj problem ostaje neriješen i valja ga imati na umu kao ozbiljnu poteškoću u daljnjem jačanju institucije’, naglasio je Palić.

Pohvalivši prošlogodišnji rad pučkog pravobranitelja, klubovi HNS-a, SDP-a i IDS-a navode da se neprihvatljivo stanje glede pitanja ljudskih prava ne smije tolerirati.

‘Slično izvješće imali smo i ranije u Saboru, i čini se da se u međuvremenu ništa nije dogodilo’, rekla je Vesna Pusić (HNS), ustvrdivši da je više od tri četvrtine pritužbi bilo opravdano. Primijenivši izreku ‘psi laju, a karavana prolazi’ na izvješće, Pusić je ocijenila kako ‘pučki pravobranitelj upozorava, a vlade prolaze’.

Damir Kajin (IDS) ne vidi razloga za zakulisane igre zbog kojih saborska većina izvješće samo prima na znanje.

Goran Heffer (SDP) drži da je ‘primanje na znanje izvješća’ maćehinski i ponižavajući odnos prema pučkom pravobranitelju te da je takav stav ‘neprimjeren važnosti institucije pučkog pravobranitelja’.

Smatra da bi pravobranitelj obrađivao i veći broj predmeta kada bi mu se osigurala sredstva, odnosno uvjeti za rad i susrete s ljudima. Nada se da će ažurnosti rada državne uprave pridonijeti i novo Ministarstvo uprave.

Suzana Bilić Vardić (HDZ) ocijenila je kako je izvješće ‘pregled uočenih i najznačajnijih, najbrojnijih prijava kršenja prava građana, ali ne i sveobuhvatni prikaz stanja i stupnja poštivanja ustavnih i zakonskih prava građana’.

Ratko Gajica (SDSS) drži da ako se izvješće ‘samo uzme na znanje, onda nismo uzeli na znanje probleme o kojima izvještaj govori’.

Do ravnopravnosti spolova preko telenovela

Posted on by sdadmin

 

Jedna od Libelinih dražih tema svakako je jedina nam javna televizija, o čijem shvaćanju rodne ravnopravnosti smo već nekoliko puta pisale. Kada je stigao poziv za sjednicu Odbora za ravnopravnost spolova na kojem će upravo sam HRT pričati o tome kako promiču jednakost spolova, srce nam je zatitralo od radosti. Naime, na inicijativu saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, Hrvatska radio televizija (HRT) dobila je zadatak da izvijesti Sabor o tome što poduzima za promicanje svijesti o ravnopravnosti žena i muškaraca u programu Hrvatskog radija (HR) i Hrvatske televizije (HTV). 

 

Sjednica Odbora na kojem je raspravljano o izvješću održana je jučer, a izvješće se očekuje i na plenarnoj sjednici kroz koji dan. Samo su izvješće došle braniti jake snage HRT-a predvođene ravnateljom HRT-a Vanjom Sutlićem, direktorom programa HTV-a Domagojem Burićem, urednicom informativnog programa HTV-a Hloverkom Novak Srzić te Sinišom Grgićem članom Programskog vijeća HRT-a. Zadnje spomenuti Grgić imao je čast izložiti sadržaj izvješća no nažalost priliku je iskoristio za to da kaže kako je na HRT-u zaposleno 67% žena, kako se pazi na retoriku i kako je otvoren za sva pitanja. (Da se radi o kakvoj američkoj seriji kakve i naša javna TV voli, neki football jock bi iz pozadine vikao “Boring!“).

U ime Vlade Odboru se obratila predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin koja je prvo obrazložila stajalište Vlade koje je, iako naravno retorički blago i diplomatsko, dalo naslutiti da izvješće nije bog zna kakvo. Vlada je konstatirala da ravnopravnost spolova nije adekvatno zastupljena u programima HRT-a te da bi HRT trebao voditi pažnju i o reklamama kakve prikazuje u svom programu. Tada je Helena Štimac Radin počela sa konkretnim primjedbama,  počevši od činjenice da nisu popratili niti donošenje novog Zakona o ravnopravnosti spolova, niti Nacionalnu politiku, a niti su adekvatno pratili političku zastupljenost žena u lokalnim izborima 2009. godine. I onda saznajemo za neopisivi smisao za (crni) humor i aljkavost koji HRT posjeduje. Za početak smo saznali da HRT uopće ne razlikuje ured Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH, i naravno da im je onda komplicirano izvještavati o radu mehanizama za provođenje ravnopravnosti spolova. Pa smo saznali da u izvješću piše da se teme o ravnopravnosti spolova dogovaraju s Uredom za ravnopravnost spolova što je za predstojnicu tog istog ureda bio prvi glas (za svaki slučaj, vidjevši da HRT ne razlikuje jedan od drugog ureda od istoga se ogradila i Pravobraniteljica Gordana Lukač Koritnik). Zatim je HRT naveo da je imao čitavih 13 priloga o ravnopravnosti spolova u središnjem Dnevniku u godinu i pol dana. Vau. Svakih mjesec i pol dana su objavili minutu priloga o ravnopravnosti spolova.

Predsjednica Odbora Gordana Sobol primijetila je da to što HRT smatra da činjenica da imaju zaposleno 67% žena znači da promiču ravnopravnost spolova pokazuje da očito ne shvaćaju bit problematike, a Pravobraniteljica je podsjetila HRT na svoje izvješće u sklopu kojeg se obrađuju i mediji. Mirela Holy zamjerila je izvješću nekorištenje rodno osjetljivog jezika i nespominjanje reklama. Isto je izvješću prigovorila i Mirjana Ferić Vac, kao i Karmela Caparin. Vesna Škulić još je nadodala i potpunu nevidljivost žena s invaliditetom u programu. No svaka od govornica se potrudila izvući i poneke bisere samog izvješća, na koje su se čak i prisutni HRT-ovci meškoljili i lagano crvenjeli. Tako smo saznali da je u popis emisija koje promiču ravnopravnost spolova uvrštena i emisija o slavonskim narodnim nošnjama. Zabavni program se hvali činjenicom da prikazuje žanrovski “ženske filmove” kao što su Zgodna žena i Opasne misli, a posebno su si ponosni što ukusu “ženske” publike udovoljavaju telenovelama (iliti sapunicama). Obrazlažući doprinos jedne emisije ravnopravnosti spolova HRTovci su rekli kako su u njoj gostovale “žene u najboljim godinama”. S tim da kako smo kasnije neformalno doznale, članice Odbora su izdvojile samo dio HRTovih provala u izvješću, i to one koje im nije bilo preneugodno pročitati. Možemo samo zamisliti čemu onda sliči ostatak izvještaja.

Nakon svega toga jedva da se itko više mogao ljutiti na HRT jer je njihovo nepoznavanje problematike prekomično da bi izazivalo ljutnju, možda samo tugu zbog pretplate koju plaćamo. Glavni ravnatelj i urednica informativnog programa pokušali su se posipati pepelom sve na principu budemo sljedeći puta bolji i zapravo smo radili puno više nego što ovdje piše. Glavni ravnatelj je čak poručio da će se HRTov novoosnovani edukacijski centar posebno pozabaviti i edukacijom novinara/ki o rodnoj problematici. Samo se nadamo da ih tome neće podučavati oni koji su ovaj izvještaj i pisali jer bi nam se moglo desiti da Dnevnik prikazuje priloge o snimanju telenovela.

Dubrovnik: ‘ženske’ tvrtke ne idu u stečaj

Posted on by sdadmin

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji 13 posto zaposlenih radi u “ženskim” tvrtkama, koje su u vlasništvu ili pod upravom poduzetnica. Uglavnom je riječ o uslužnim obrtima, uslugama financijskog savjetovanja i računovodstva, te trgovine i nekretnina, koji akumuliraju najviše dobiti.

– Žene su pouzdani poslovni partneri. U tvrtkama u kojima su one vlasnice nije proglašen ni jedan stečaj, a i radno je okruženje ugodnije – kaže Terezina Orlić, predsjednica ogranka Hrvatske udruge poslovnih žena “Krug”, kojemu je cilj popularizacija uloge žena u poslovnom svijetu i poticanje ženskog poduzetništva.

– Zastupljenost žena na vodećim pozicijama u našoj županiji, kao i ostatku Hrvatske, premala je. Zbog toga će se “Krug” na jugu angažirati na umrežavanju tvrtki i individualnih poduzetnica kako bismo ženama olakšali ulazak i opstanak u poslovnom svijetu – veli predsjednica dubrovačkoga “Kruga”, koja priliku za žensko poduzetništvo vidi i u jačanju tzv. mikropoduzetničkih tvrtki do 10 zaposlenih, gdje je nježniji spol već pri vrhu ljestvice uspješnih.

– U našoj je županiji 22 posto trgovačkih društava čije su većinske vlasnice poduzetnice, a u “ženskim” je tvrtkama za četiri posto brži i porast prihoda – podsjeća Terezina Orlić.

Dodaje kako su u udrugu dobrodošle i političarke, poslovne žene, direktorice i sve buduće članice koje bi ugledom i iskustvom mogle pripomoći afirmaciji poduzetništva, te izjednačavanju muškaraca i žena prema ovlastima i primanjima.

“Krug” planira i održavanje seminara koji će ženama u poduzetništvu koristiti u prevladavanju prepreka poput dostupnosti financija i novčanih poticaja, informacija o kretanju tržišta, ali i upoznavanje sa zakonodavstvom koje regulira područje njihova djelovanja.

 

Žene potplaćene
Istraživanja na nacionalnoj razini pokazuju da je među poduzetnicima dvostruko više muškaraca. Na upravljačkim pozicijama žena je samo 27 posto, a u nadzornim odborima tek 19 posto. Među osnivačima trgovačkih društava samo je četvrtina žena, a među nezaposlenima njihov je udio 59 posto. U pojedinim gospodarskim granama žene imaju i 25 posto nižu bruto plaću od muškaraca. 

LOV NA VJEŠTICE i ostale razbibrige

Posted on by sdadmin

 

 Ponoć je. Tišina para uši. Odjednom iza ugla protrči djevojka raspuštene kose i lica iskrivljenog od straha. Gonjena, bježi glavom bez obzira starogradskim ulicama. Za vratom joj dahće skupina muškaraca, svi odreda u crnom, s plamtećim bakljama.

  Potjera je sve napetija. Topot odjekuje mračnim vrtovima. Hvataju je, a ona pada pokošena silinom udarca. Plačući skriva rukama lice dok joj skvrčeno tijelo nestaje među tamnim plaštevima.

 

  {slika}

 

  Lov na vještice: omiljena srednjovjekovna zabava Inkvizicije doživjela je svoj revival i u 21. stoljeću. Probudilo se čudovište. Proključao je duh prošlosti i zapanjenom puku pokazao svoje pravo lice. U ovom su pak slučaju mjesto vještica zauzeli imigranti, stranci. Oni se (još) ne spaljuju na lomači, no sustavno se i bez imalo grižnje savjesti uništavaju njihove mogućnosti za “pošten” život.

 

  Da, dobro ste čuli ljudi. Lov na imigrante uskoro bi mogao zasjeniti nogomet i time postati novi nacionalni sport koji puni srca razdraganih sudionika. Takav “dragulj” mogao bi upotpuniti i ovako već raznoliku ponudu talijanskih turističkih odredišta.

  Već mogu zamisliti žestoku bitku između konkurentskih tvrtki koje se zdušno trude uvjeriti turiste kako će baš u njihovoj organizaciji lov postati nezaboravno iskustvo. U nadglasavanju  i nadjačavanju ne biraju se sredstva, jer ipak o tome  ovisi krajnji ishod sezone.

  Trebalo bi naravno  izmisliti i pravedan sistem bodovanja. Što je četvrt, u kojoj su pohvatani, zloglasnija i što je sam broj ulovljenih imigranata veći, priznanje bi trebalo biti značajnije. Bodovala bi se isključivo kvantiteta  (konkretan broj ulovljenih stvorenja) jer diskriminacija u stilu ” 2 boda za crnca, 1 za kineza” nije dozvoljena u jednoj liberalnoj i demokratskoj zemlji kao što je Italija.

 

  Iako vam se ovo čini kao znanstvena fantastika i unatoč tome što sam si zaista dala mašti na volju činjenica je da tako zvane “ronde” u Italiji postaju sve prihvaćenije.

 

{slika}

 

“Ronde” podrazumijevaju patroliranje 15 do 20 muškaraca, oboružanih fluorescentnim prslucima i jakim baterijama, opasnim gradskim četvrtima u potrazi za sumnjivim pojedincima ili pak jednako sumnjivim radnjama. One predstavljaju as iz rukava rasističkih i ksenofobičnih političkih stranaka kao što je “Lega Nord” (Sjeverna Liga). Treba pojasniti da “Lega” nije marginalna stranka opozicije već dio moćne vladajuće koalicije čiji broj simpatizera raste svakim novim izborima.

  Vladajući čelnici tzv. “leghisti”, bez imalo susprezanja, na javnim okupljanjima pozivaju na oslobođenje Italije od imigranata. Jedan od izbornih plakata na ovogodišnjim lokalnim izborima uspoređuje stanovnike Veneta s Indijancima. Popraćen je porukom da će Talijani, baš kao i starosjedioci Amerike, biti strpani u rezervate od strane imigranata ako se nešto ne učini po tom pitanju (mislim da uopće nije potrebno komentirati apsurdnost poruke!!!).

 

{slika}

 

  Unatoč tome što su donedavno bile “trademark” radikalnih desničarskih frakcija, “ronde” su počeli favorizirati i članovi ljevice. Nešto čega se “pošten” svijet grozio postaje “nužno zlo” u gradovima koji sve više nalikuju Divljem zapadu (kad ćemo se već igrati s “američkim” usporedbama).

  Oni koji su se prije busali o prsa, zalažući se za prihvaćanje različitosti, za integraciju a NE za asimilaciju, sada spuštaju glavu dajući riječ onima čiji je cilj stvaranje uniformiranog društva. Društva jedne boje, jedne vjere i jedne nacionalnosti, “čistog društva” – pojam koji zaista ulijeva strah u kosti.

 

Zar ljudi ne vide da se na taj način opasno koketira s duhovima prošlosti?  Zar ne shvaćaju kako su se upravo na taj način razvili i stasali totalitaristički režimi – monstrumi 20. stoljeća ?

 

  Jesmo li zaista toliko naivni da ne vidimo kako problem nisu “ronde” koje postoje danas, bezazlene i nenasilne, već ideja na kojoj se one temelje.

 

  Ponavlja li se povijest ? Je li opet došlo vrijeme kada će svaki pojedinac pisati vlastite zakone, provoditi svoju pravdu ? Je li došlo vrijeme kada naše djelovanje neće biti kontrolirano od strane legalnih institucija, već će se temeljiti isključivo na individualnim moralnim načelima, stavovima i predrasudama ?

 

  Ako je uistinu tako, imamo razloga za zabrinutost, jer činjenica da sloboda pojedinca ovisi o hiru druge individue, predstavlja početak kraja.

 

  Pa narode, neka igre započnu!!!

Politika privatnosti

Copyright 2024. Libela.org