sdadmin

Bračni parovi koji se bore s neplodnošću moći će i u Hrvatskoj začeti doniranom jajnom stanicom ili spermijem, ali će tako začeto dijete nakon 18 godina u Državnom registru donora moći doznati tko mu je biološki roditelj.

Uvid u registar

To je dio novosti iz prijedloga Zakona o medicinskoj oplodnji, koji je napravljen prvi put nakon 30 godina, a pred saborskim zastupnicima trebao bi se naći sljedeći mjesec. Upravo je odredba o mogućem saznanju podrijetla izazvala reakciju udruge Roda iz koje poručuju da zbog te odredbe donacija zapravo neće biti, premda iz te činjenice zakonodavac ne predviđa pravne posljedice po biološkog roditelja. Drugim riječima, dijete neće imati nikakva prava, poput naslijeđa, a biološki roditelj neće moći postati i pravni roditelj.

 
U udruzi Roda pozdravljaju što će se prvi put i u Hrvatskoj moći donirati jajna stanica, ali ipak smatraju da bi takvo rješenje moglo biti razlog odbijanja donora.

– Prema iskustvima drugih zemalja, donacija neće biti jer nitko ne želi riskirati da mu za 18 godina neko dijete pokuca na vrata i kaže ‘ti si moj biološki roditelj’ – objasnila je Karmen Rivoseki-Simić iz Roda.

Podsjetila je na slučaj Australije koja je imala takvo zakonsko rješenje te nekoliko godina nije bilo niti jednog donora. Tada su australski parlamentarci javno donirali spermu kako bi na to potaknuli i građane.

Zakon predviđa da Državni registar – u kojemu će biti podaci o korisnicima medicinske oplodnje, rođenju djeteta iz takve oplodnje te darovateljima spermija i jajnih stanica – bude zaštićen te će svako otkrivanje podataka biti kažnjivo. Uvid u taj registar može se dobiti samo uz odobrenje Nacionalnog povjerenstva za medicinsku oplodnju ili suda.

Donacija zametaka

Prijedlog zakona također predviđa da se medicinska oplodnja može primijeniti samo na bračnim parovima, a ne i na izvanbračnim partnerima ili ženama bez partnera.

– Za nas je to neprihvatljivo. Ako se neplodnost definira kao bolest, onda se liječenje ne može ograničiti bračnim stanjem. Dakle, smatramo da svatko ima pravo na liječenje, pa i neplodne žene bez partnera ili one u izvanbračnim vezama – istaknula je Rivoseki-Simić i dodala da je odredba u suprotnosti i sa Zakonom o ravnopravnosti spolova.

Uz homolognu oplodnju kod koje se koriste spolne stanice supružnika, zakon uvodi i heterolognu oplodnju pri kojoj se koriste vlastite spolne stanice jednog supružnika i darovane spolne stanice – ili spermija ili jajnih stanica. No, zakon zabranjuje da se istodobno za začeće jednog bračnog para koriste donirane i muške i ženske spolne stanice. To je za Rode također dvojbeno jer smatraju da bi trebalo dopustiti donaciju zametaka u slučaju obostrano neplodnih parova. No, nisu za opciju stvaranja novih zametaka, nego za donaciju onih koji su preostali nakon homologne oplodnje. Takva situacija, prema zakonu, bit će nemoguća jer je predviđeno usađivanje samo tri zametka ili tri jajne stanice.

Za razliku od Roda, prof. dr. Velimir Šimunić, predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju, smatra da  ne bi smjelo biti dvostruke donacije kod jednog bračnog para.

Zabrana eksperimentiranja
 
– Smatram da je oplodnja jednog para donorskim spolnim stanicama jednog donora optimalna s obzirom na veličinu Hrvatske jer bi se u suprotnom povećala mogućnost da u budućnosti braća i sestre uđu u vezu, a da niti ne znaju da su srodnici. Također držim da je dobro rješenje prema kojemu nema surogat majčinstva – rekao je prof. dr. Šimunić.

Kako bi se izbjegla trgovina spolnim stanicama, cijeli će postupak biti pod vrlo jakom kontrolom države i stručnjaka, a zabranjeno je preko interneta ili medija oglašavanje ili reklamiranje te traženje i nuđenje spolnih stanica. Svaki bračni par prije zahvata imat će obavezno psihološko ili psihijatrijsko te pravno savjetovanje, a ustanove u kojima se provodi medicinska oplodnja morat će imati posebno  povjerenstvo zaduženo za proceduru – od informiranja bračnih parova do komunikacije s Državnim registrom i Nacionalnim registrom za medicinsku oplodnju.

Zakon zabranjuje kloniranje te eksperimentiranje jajnim ili sjemenim stanicama, a za one koji se ogluše na tu zabranu predviđena je zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina. Kazne od 10.000 do 250.000 kuna predviđene su za ustanove, ali i pojedince koji se ne pridržavaju procedure u medicinskoj oplodnji. 

Dopušta se:

-homologna oplodnja, odnosno korištenje spolnih stanica bračnih partnera u medicinskoj oplodnji

-heterologna oplodnja ili oplodnja u kojoj se koriste donirane jajne stanice ili spermiji u slučaju kad je jedan od bračnih partnera neplodan

-heterologna oplodnja doniranim jajnim stanicama ili spermijima zbog sprečavanja prijenosa teške nasljedne bolesti na dijete

-dijete začeto medicinskom oplodnjom nakon 18. godine može dobiti podatak o biološkom roditelju iz Registra donora

Dopuštene vrste medicinske oplodnje:

unutartjelesna oplodnja

– unose se sjemene stanice u spolni organ žene
– unose se jajne stanice u spolne organe žene
– unose se jajne stanice zajedno sa sjemenim stanicama u spolni organ žene

izvantjelesna oplodnja

– jajne i sjemene stanice spajaju se izvan tijela žene i unose u spolne organe žene
– unose se zameci u spolni organ žene  
– u jednom postupku mogu se unijeti najviše tri zametka
– mogu se oploditi najviše tri jajne stanice

Zabranjeno:

– oplodnja žene koja nije u braku
– surogat majčinstvo
– korištenje darovanih spolnih stanica za oplodnju ako su darovatelji i primatelji krvni srodnici (osobe koje ne bi smjele sklopiti brak)
– korištenje postupka medicinske oplodnje u svrhu odabira spola budućeg djeteta
– istodobno unošenje darovanih spermija i jajnih stanica
– koristiti mješavinu muških, odnosno ženskih spolnih stanica različitih žena, odnosno muškaraca
– trgovanje jajnim stanicama
– oglašavanje, reklamiranje ili traženje spolnih stanica preko medija i interneta
– kloniranje
– stvaranje ljudskih zametaka u znanstvene i istraživačke svrhe
– znanstveni i istraživački rad na zametku