Politika bez žena

Kampanja će sigurno biti zanimljiva. Ono što upada u oči je da na listama za lokalne izbore dominiraju muškarci. Lijepom našom muškarci vladaju od nacionalne pa sve do najniže lokalne razine i tako će, što nije za pohvalu u jednoj demokratskoj zemlji, ostati i nakon predstojećih lokalnih izbora. Izglednih je pobjednica svega nekoliko.

{slika}

Žene kandidatkinje za gradonačelnice i županice rijetke su. Na stranačkim listama premalo ih je s realnom mogućnošću obnašanja vlasti. Dosada su na lokalnoj razini hrvatskom vladale 3 županice, 9 gradonačelnica i 13 načelnica. Premalo za modernu demokraciju. ‘Vidi se na koncu da su žene drugačije tretirane i u velikom broju slučajeva ni žene ne žele podržavati žene’, smatra Sanja Sarnavka iz udruge B.a.b.e.

Zakonska obveza o 40 posto žena na listama ne poštuje se jer sankcije ne postoje. Žene nerijetko i ne žele u politiku. U splitsko dalmatinskoj županiji primjerice, u zadnjih 18 godina ni na županijskoj, gradskoj, a ni općinskoj razini na vlasti nije bila ni jedna žena.

Trenutno je svega 5 kandidatkinja za županicu, a dvije imaju šanse za pobjedu. 42 se bore za mjesto načelnice. Među 43 kandidatkinje za gradonačelnicu izgleda ima njih 5. ‘Naravno da je ženama teško ako ih se odmah, čim se dignu, proglasi sponzorušama. Ako je pak zgodna ne može biti pametna, a ako je i zgodna i pametna onda je sigurno neki muškarac tu. I onda naravno ideš linijom manjeg otpora’, dodaje Sarnavka.

Stanje nije bolje ni na nacionalnoj razini. Samo jedna stranka ima predsjednicu, a i ona je okružena muškarcima.

 

 

Besplatna primarna pravna pomoć

Ministarstvo pravosuđa registriralo je riječki Centar za pravnu pomoć ženama žrtvama obiteljskog nasilja kao Centar za pružanje besplatne pravne pomoći, odnosno u Registar udruga ovlaštenih za pružanje primarne pravne pomoći. To znači da će se Centar, sada i pod “kapom” nadležnog Ministarstva nastaviti, među ostalim, baviti i pružanjem besplatne pravne pomoći žrtvama obiteljskog nasilja, posebno ženama, bilo da se Centru za takvu pomoć obrate s “uputnicom” Ureda državne uprave ili bez nje, izvijestila je na pressici Centra njegova predsjednica Antonija Pintar sa suradnicama – volonterkama pravnicama Centra i djelatnicama Ureda državne uprave u Rijeci. Naravno, ta registracija znači i priznanje Centru za njegov dosadašnji takav rad.

Isto tako, Pintar je najavila da će Centar u suradnji s nadležnim državnim institucijama tražiti najstrožu kaznu za silovatelja iz Gorskog kotara, oca koji je 10 godina seksualno zlostavljao svoju maloljetnu kćer, također izrazivši zgroženost spram informacije da odvjetnik toga silovatelja traži da se on brani sa slobode. Najavila je da će, temeljem Konvencije o naknadi štete žrtvama nasilja kaznenih djela, čiji je Hrvatska potpisnik, odvjetnički tim Centra djevojčici i ostalim oštećenim članovima te obitelji pružiti besplatnu pravnu pomoć i u smislu da traži i dobije naknadu štete od počinitelja i države.

Otkaz zbog drugog stanja

Čim je zbog rizične trudnoće otvorila bolovanje, 28-godišnja voditeljica prodaje primila je otkazno pismo s objašnjenjem da joj se neće produžiti ugovor sve dok ne završi porodiljni.

Kad sam prošli tjedan na udarnom Dnevniku HRT-a ugledala nasmiješena lica rukovodstva Agrokora, vlasnika PIK-a Vrbovec kako prošetavaju novim industrijskim halama za preradu mesa s obećanjem o otvaranju novih radnih mjesta, skoro sam se onesvijestila, ogorčeno nam je rekla 28-godišnja Marina Jerković iz Rijeke, sad već majka jednoipolmjesečne djevojčice, koja je dobila otkaz u riječkom Poslovnom centru PIK-a Vrbovec.

– Prvi ugovor u mesnoj industriji PIK Vrbovec potpisala sam u travnju 2006. godine kada sam se zaposlila u industrijskoj zoni Kukuljanovo kao unapređivač prodaje. Nakon dva potpisana ugovora od po tri mjeseca promaknuta sam za komercijalista u listopadu 2006. godine. Sve su to bili ugovori na određeno, po tri mjeseca, pripovijeda Marina svoju priču. Od siječnja 2007. godine postala sam voditelj prodaje trgovina u Poslovnom centru Rijeka, opet potpisujući tromjesečne ugovore. U međuvremenu “stari” rukovoditelj, Dražen Modrić, odlazi, a u travnju prošle godine Flavio Plazzotta postaje novi rukovoditelj Poslovnog centra. Ostala sam u drugom stanju u lipnju i praktički dok mi nije pozlilo krajem listopada u petom mjesecu trudnoće, ja sam radila. Ne samo radila, odlazila na Rab, Lošinj, Krk, Otočac, obilazila naše trgovine… Čak sam morala ići i na “team building” u Istru, valjda da bi se vidjelo da to može svaka trudnica, prisjeća se Marina koja si ne može oprostiti što nije otvorila bolovanje onog trenutka kada joj je konstatirana trudnoća.

Rizična trudnoća

– Onog dana kada mi je pozlilo i kada sam završila na Hitnoj pomoći, 22. listopada prošle godine, otvorila sam godišnji i 2. prosinca otvorila bolovanje zbog rizične trudnoće s preporukom o strogom mirovanju. No, 31. prosinca od PIK-a Vrbovec poštom stiže “lijepo” pismo- otkaz! Prestanak ugovora o radu s objašnjenjem da mi se neće produžiti ugovor sve dok ne završi porodiljni, prepričava Marina sadržaj “novogodišnje čestitke” svog poslodavca.

– Počela sam naokolo sumanuto zvati, raspitivati se, a odgovori od voditelja PC Flavia Plazzotte sveli su se na “ne možeš tu ništa napraviti”. Dobila sam ja odgovor, doduše vrlo sličan i od Gorana Bižića, regionalnog voditelja koji mi je rekao da je “takva politika firme”. Ne budi lijena zvala sam i ured predsjednika Uprave Agrokora. Razgovaram s tajnicom, objasnim joj svoj problem i tražim odgovor zašto mi se nije produžio ugovor jer slične situacije u kakvoj sam se i ja našla, u “Agrokoru” ipak rješavaju humanije, točnije produžuju ugovor. No, tajnica mi odgovara kako se ugovori u Konzumu ne mogu uspoređivati s onima u PIK-u. “Konzum je ipak Konzum”, rekla mi je tajnica.

I tako sam krenula na Zavod za socijalno kako bih vidjela što mi pripada, prisjeća se Marina, a oni meni objašnjavaju da ukoliko imam ugovor o radu s danom otvaranja porodiljnog dopusta imam pravo i na punu naknadu, 2.500 kuna. Kako nemam ispunjen osnovni uvjet, šaljem mail poruku s molbom da mi produže ugovor do 31. siječnja i u kadrovskoj službi nailazim na dobru dušu, voditelja kadrovkse službe Zdravka Štanfela koji je “iskopao još tih mjesec dana samo da me ne bi imao na duši” i na tome mu hvala, naglašava Marina koja će tako imati porodiljnu naknadu šest mjeseci, a onda…?

– Strašno sam razočarana politikom zapošljavanja u PIK-u Vrbovec. Da sam znala što ću proći, da ću ostati bez posla, ma sigurno bih odmah otvorila bolovanje, vjerujte mi. Da barem nisam vidjela nasmiješena lica na televiziji, rukovanja, blistanje zbog otvaranja nove tvornice, obećanja o otvaranju 2000 novih radnih mjesta, dok sam ja istovremeno ostala na ulici s bebom od mjesec i pol dana… E, to mi nekako baš i nije leglo, osjećam se prevarenom i stoga sam odlučila javno progovoriti – kazala nam je Marina koja je očigledno u nepunih godinu dana itekako napredovala u poslu, samo očito nitko nije prepoznao radnički talent.

Na koalicijskoj listi HSP-a i HDZ-a u Osijeku samo su tri žene!

Prilikom predaje kandidacijskih lista, sva četvorica kandidata za gradonačelnika Osijeka – Krešimir Bubalo (HDSSB-HNS-Zeleni), Josip Vrbošić (SDP-HSLS-HSS-HSU), Gordan Matković (nezavisni) i Anto Đapić (HDZ-HSP) – redom su slično izjavili kako su liste za Gradsko vijeće “dobro izbalansirane, po svim kriterijima”. No, je li to baš tako, bar kada je riječ o zastupljenosti po spolu?

Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH zahtijeva da se na svim izbornim listama nalazi bar 40 posto žena. Taj je zahtjev od njih četvorice ispunio samo Vrbošić. Na njegovoj listi, naime, gotovo polovinu mjesta, 12 od 25, zauzimaju žene, a nositeljica liste je Biljana Borzan (SDP).
– Senzibilitet žena, njihova odlučnost i spretnost u mnogim područjima društvenog života pokazuju izvrsne rezultate. Uloga žene u politici i budućnosti ovoga grada za mene je nezamjenjiva – smatra Vrbošić.
Blizu “čarobne” granice od 40 posto je, s osam žena na listi, i Bubalo. Pohvalno je i što one kod njega zauzimaju značajna mjesta: Danijela Lovoković je 2., Jasmina Lovrinčević 8., a Ines Teskera 9. na listi. Također, Bubalo jedini od kandidata za gradonačelnika kao zamjenicu ima ženu, diplomiranu arhitekticu Lovoković.
Nezavisni kandidat Matković, koji često ističe kako iznimno cijeni žene, nije to baš pokazao na svojoj listi za GV. Na njoj je, naime, samo šest žena, iako mu je “olakotna okolnost” što je, recimo, Zrinka Pandžić 2. na listi.
– Iskreno, volio bih imati više žena na listi. No, kvantitetu smo nadoknadili kvalitetom. Naime, čak pet od šest njih ima visoku stručnu spremu 7. stupnja – naglašava Matković.
Možda je za podzastupljenost žena na Matkovićevoj listi kriva činjenica da dolazi iz HSP-a, koji važi za “mušku” stranku, slično kao i HDZ. Te dvije stranke, naime, na zajedničkoj koalicijskoj listi imaju samo tri žene – Mirjanu Smoje (HSP), Silvanu Sabo (HDZ) i Luciju Tadić (HSP) – pa proizlazi da su Đapić kao kandidat za gradonačelnika i Dragan Kovačević, šef osječkog HDZ-a, najmanji džentlmeni, odnosno najmanje se pridržavaju zahtjeva Ureda za ravnopravnost spolova.

Danijela Lovoković jedina je žena među kandidatima za najviše gradske dužnosti. Premda s velikim iskustvom rada u gradskoj upravi, prvi se put aktivno uključila u izbornu bitku. Smatra da žene u osječkoj politici nemaju dovoljno prostora. “Žene uglavnom šute i rade, a rijetko se eksponiraju. Ni ja ne volim, niti želim nekakvo eksponiranje, no mislim da na ovaj način mogu napraviti mnogo više nego kao jedan od službenika u gradskoj upravi”, kaže i naglašava korektnu suradnju s kolegama. Izrazila je bojazan da će nekima žene na listi biti samo – šminka, odnosno da će se pojaviti na listama, ali nisko. “Voljela bih vidjeti što će uistinu biti zadatak tih žena, osim što na listi piše spol te se na taj način pokušava dobiti izborne poene za kolege”.(M.Mi.)

Atana Grbić-Martinović i Zelena lista za Zadar

Na zadarskim lokalnim izborima po prvi put se prijavila Zelena lista koja će sudjelovati na izborima za Gradsko vijeće Grada Zadra. Nositeljica liste je Atana Grbić-Martinović, a listu čine isključivo građani nepolitičkog uvjerenja koji sebe nazivaju pojedincima osvještenih svjetonazora po pitanju života u gradu, zajednici te društvu, putem principa održivog razvoja u suživotu s prirodom.

– Naša ambicija je ostvariti sudjelovanje u radu Gradskog vijeća i na taj način omogućiti stvaranje stvarnog prisustva civilnog sektora u kreiranju i unapređivanju odluka koje donosi prva i najvažnija institucija, govori Grbić-Martinović.

Osnovni cilj kandidiranja Zelene liste na ovim izborima je zalaganje za aktivnu demokraciju, transparentnost i sudjelovanja građana u procesima odlučivanja putem Vijeća te transformacija grada prema konceptu održivog razvoja koji se oslanja na globalno znanje i svijest o zajedništvu čovjeka i prirode. Općenito govoreći, Zelena lista nudi alternativu. Alternativa je provjera starih i mogući razvoj novih orginalnih koncepcija, gdje svaki pojedinac ima šansu izgrađivati vlastiti politički interes, što bi značilo da se ne trebaju slijediti propisani svjetonazori i modeli. Nadolazeći izbori će pokazati koliko je građana svjesno da izbori ne znače izbor između konzervativnog i liberalnog, već da ravnopravno mjesto imaju građanske incijative za poboljšanje uvjeta i kulture življenja. Lekcija je bilo dovoljno, iskustva su stečena, nadolazeći izbori će pokazati realno stanje svijesti, zrelost demokratskog okruženja te razvoj i napredak koje je neka lokalna zajednica ostvarila u odnosu na prošla razdoblja.

– Izborni program Zelene liste zasniva se na temeljnim načelima Europske federacije zelenih stranaka i Global Green Charter-u te naslijeđu, stavovima i praksi društvenih pokreta za okoliš, mir, ljudska prava feminističkog pokreta, pokreta za globalnu pravdu i solidarnost te na stavovima Međunarodne konfederacije slobodnih sindikata. A to su aktivna demokracija, globalna pravda, solidarnost te suradnja, zatim ekološka mudrost, žene i muškarci ravnopravno i zajedno, ekonomija za ljude, zajednicu i prirodu te na kraju društvo nenasilja, podrške i raznolikosti, dodaje Grbić-Martinović.

Žene ne žele biti fikus

Najveće iznenađenje ovogodišnjih lokalnih izbora je izlazak nezavisne liste Drage Petričić. Draga Petričić je pročelnica gradskog Upravnog odjela za izdavanje građevinskih dozvola, a donedavno je obnašala dužnost predstojnice Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji. Sve su to funkcije koje su tijesno vezane za vladajući HDZ pa je njen izlazak na izbore izazvao niz razmišljanja i pitanja.

– Ne, nisam član HDZ-a niti jedne druge stranke. Mi smo nezavisna, većinski ženska lista, 70 posto s potporom naših muškaraca. Ženskih članova na našoj listi je obrnuto od onog postotka kojeg već 20 godina muškarci daju ženama na izbornim listama. Ima nas domaćica, umirovljenica ekonomistkinja, liječnica i itd. Tko god me osobno poznaje, zna da svoj posao u gradskoj upravi koji je vrlo složen i odgovoran te iziskuje puno truda, radim vrlo dobro, rekla je Draga Petičić.

Zanimljivo je da je Draga Petričić počela sastavljati svoju listu na zadnji dan prijave i to u poslijepodnevnim satima, točnije u 16.30 sati. Aktualna gradska pročelnica kaže da od prekjučer nije imala nikakvih problema niti je tko na nju vršio pritisak zbog pojavljivanja na izborima. Stoga se postavilo pitanje je li viša gradska činovnica zapravo pokrenula svoj nastup na izborima kako bi njeni glasovi u datom trenutku pomogli HDZ-u.

– Ne, ova lista nije potpora HDZ-u, nego je nastala na inicijativu većeg broja žena. To su one žene koje ne žele biti fikus na ostalim listama, stoga će one iz svog džepa financirati kampanju. Cilj ove liste je vrlo jednostavan: Više žena u Gradskom vijeću Zadra. Ciljane skupine, osim žena, su nam mladi, obitelji i oni birači koji godinama ne izlaze na izbore. Jednostavno, koristimo svoje pravo da biramo i budemo birani. Mislim da smo izlaskom žena na ove izbore i na političku scenu, pokazali svoju građansku hrabrost, završila je Draga Petričić.