Peticija za okončanje diskriminacije žena u Iranu

Amnesty International pokrenuo je peticiju za okončanje diskriminacije žena u Iranu. Peticiju možete potpisati putem njihovih web stranica.

Sam tekst peticije glasi:

PETICIJA ZA OKONČANJE DISKRIMINACIJE ŽENA U IRANU

Predsjednik
Njegova Ekscelencija Mahmoud Ahmadinejad
Predsjedništvo
Palestine Avenue, Azerbaijan Intersection
Tehran, Islamic Republic of Iran

Vaša Ekscelencijo,

pišem Vam kako bih izrazio/la svoju zabrinutost zbog zakona u Islamskoj Republici Iran koji diskriminiraju žene. Uviđam da je Islamska Republika Iran poduzela određene pozitivne korake u vezi s položajem žena u društvu, osobito unaprijedivši obrazovanje i stope pismenosti među Irankama, no na snazi je i dalje velik broj zakona koji uvelike diskriminiraju žene u raznim aspektima njihova života, uključujući brak, razvod, skrbništvo nad djecom, dob kaznene odgovornosti, nejednaku važnost svjedočenja na sudu, nejednaku naknadu za tjelesnu ozljedu ili smrt, pravo na rad, pravo na slobodno putovanje unutar Irana i u inozemstvo te pravo kandidiranja za javnu službu. Pozivam Vas da poduzmete sve korake koji su u Vašoj moći u cilju osiguravanja da iranski zakoni budu revidirani kako bi se uklonili svi oblici diskriminacije žena. Pozivam Vas i da poduzmete korake u cilju ratifikacije UN-ove Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena.

Također sam zabrinut/a zbog okrutnog postupanja s onima koji na miran način traže okončanje diskriminacije žena, uključujući one koji su aktivni u prikupljanju potpisa na peticiju za reviziju diskriminatornih zakona. U tom pogledu, pozivam Vas da osigurate:

– hitno i bezuvjetno oslobađanje svih aktivista/ica za ženska prava, zatočenika/ica savjesti pritvorenih samo zbog svojih mirnih aktivnosti traženja da se ukinu zakoni koji diskriminiraju žene
– odbacivanje svih optužbi i reviziju svih kazni za aktiviste/ice u vezi s njihovim mirnim aktivnostima
– hitnu preinaku svih kazni bičevanja nametnutih zbog mirnih aktivnosti u korist ženskih prava
– okončanje ostalih oblika uznemiravanja aktivista/ica za ženska prava, kao što su otpuštanje s posla, prijeteći telefonski pozivi i racije na mirnim sastancima u privatnim kućama

Volio/voljela bih primiti Vaše komentare te osobito Vaše jamstvo da će iranske vlasti poduzeti hitne korake kako bi svi zakoni i odredbe koji diskriminiraju žene bili ukinuti ili izmijenjeni te kako bi se svim stanovnicima Irana osiguralo mirno i potpuno ostvarivanje njihovih prava na slobodu izražavanja, udruživanja i okupljanja.

S poštovanjem,

Vaš potpis

Feministički zahtjevi za Europu

Europska feministička inicijativa za drugačiju Europu (European Feminist Initiative for another Europe) u susret lipanjskim izborima za europski parlament predstavila je svoje zahtjeve za demokratičniju i ravnopravniju Europu. U njima traže politike i programe koji će osigurati rodnu ravnopravnost i stvarnu demokraciju, sekularizam, jednaka radna prava za muškarce i žene, azil za žrtve seksualnog nasilja, seksualna i reproduktivna prava te zatvaranje NATO baza u Europi.

Više pročitajte u dokumentu u prilogu.

Feministički zahtjevi za Europu

Europska feministička inicijativa za drugačiju Europu (European Feminist Initiative for another Europe) u susret lipanjskim izborima za europski parlament predstavila je svoje zahtjeve za demokratičniju i ravnopravniju Europu. U njima traže politike i programe koji će osigurati rodnu ravnopravnost i stvarnu demokraciju, sekularizam, jednaka radna prava za muškarce i žene, azil za žrtve seksualnog nasilja, seksualna i reproduktivna prava te zatvaranje NATO baza u Europi.

Više pročitajte u dokumentu u prilogu.

Pravo na zdravlje žena s invaliditetom

Jedna sam od sto pedeset žena u Istri koja boluje od mišićne distrofije, a naš je veliki problem u Puli ostvariti pravo na kvalitetnu ginekološku skrb jer u ginekološkim ordinacijama, ambulantama ne postoje posebno prilagođeni stolovi za pregled.

Novac nije problem
Mnoge distrofičarke zbog toga nikad i ne obave preglede – priča nam Ružica Grabovac, inače medicinska sestra i dopredsjednica Društva distrofičara Istre te voditeljica SOS telefona za invalide, koja i sama od progresivne mišićne distrofije boluje punih dvadesetak godina. – Distrofičarkama, ali ne samo njima, nego i svim ženama treće životne dobi te drugim kategorijama žena s invaliditetom, trebaju ginekološki stolovi slični zubarskima, koji se mogu podizati i spuštati jer se zbog bolesti na obične stolove ne mogu popeti. Takva su stola u Puli zasad samo tri.

Nalaze se na odjelu ginekologije Opće bolnice Pule, ali ne i po ambulantama, gdje žene inače obavljaju redovite ginekološke preglede. Zbog toga je naše Društvo distofičara Istre počelo ovih dana akciju koja bi trebala uroditi nabavom toga specijaliziranog ginekološkog stola a, prema našem mišljenju, trebalo bi ga smjestiti u ambulantu Doma zdravlja, koji je i arhitektonski prilagođena za potrebe osoba s invaliditetom – kaže Ružica Grabovac. Od tri do pet posto pacijentica, odnosno trideset do pedeset žena koje dnevno obave ginekološke preglede u Puli, ima veći ili manji stupanj invaliditeta, što je razlog da se akcija provede.

Posebno prilagođeni ginekološki stolac stoji samo dvadesetak tisuća kuna i Ružica Grabovac zapravo smatra da je namicanje novca najmanji problem. – Veći je problem animirati te žene s invaliditetom da nam se jave. Naime, već mjesec dana provodimo anketu koja bi nam trebala dati odgovore koliko je žena u Istri zainteresirano za takav ginekološki pregled, kao i koliki broj žena nikad nije obavio pregled, a dosad nam se javila samo jedna distrofičarka. Veliki su problem ženama s invaliditetom koje žive u ruralnim sredinama i predrasude.

Radionice o seksu
Nerijetko se i roditelji takvih djevojaka srame njihove bolesti, pa i njihov ginekološki pregled smatraju nečim sramnim. Seksualnost je normalna i za osobe s invaliditetom, iako to roditelji teško prihvaćaju, pa nam je cilj da kao društvo distrofičara organiziramo radionice o toj temi za mlade ljude s invaliditetom, ali i za i njihove roditelje – kaže Ružica Grabovac, distrofičarka.

Balkanske stipendije za novinarsku izuzetnost Barbari Matejčić i Maji Hrgović

Tema ovogodišnjeg natječaja Balkanske stipendije za novinarsku izuzetnost bila je Identitet. Projekte je prijavilo 120 novinara i novinarki iz cijele regije, odabrano je njih 10, a Hrvatsku predstavljaju izuzetno rodno osviještene novinarke i suradnice cunterview.net-a Barbara Matejčić i Maja Hrgović koje će narednih 7 mjeseci raditi na svojim projektima o miješanim brakovima i utjecaju socioekonomskih migracija na identitet žena.

Projekt Barbare Matejčić  pod radnim naslovom ‘Miješani brakovi – eksces ili nukleus ponovno uspostavljenog suživota?’ fokusira se na  takozvane miješane brakova u Vukovaru  i Mostaru, koji su prije rata smatrani bastionima multietničnosti i tolerancije u bivšoj Jugoslaviji, s najvišom stopom takvih brakova.

Projekt Maje Hrgović ‘Utjecaj socioekonomskih migracija na identitet žena Balkana’ bavi se ženama koje trbuhom za kruhom idu iz ruralnih krajeva u zapadne gradove raditi slabo plaćene poslove.

Balkansku stipendiju za novinarsku izuzetnost dodjeljuju Fondacija Robert Bosch, Erste zaklada i Balkanska istraživačka mreža BIRN.

Libela čestita Maji i Barbari!

Bez žena više ne može

Na nastavak kampanje “Bez žena više ne može” i novi Zakon o ravnopravnosti spolova novigradske je vijećnike uoči izbora, na njihovoj posljednjoj sjednici, podsjetila predsjednica gradskog povjerenstva za ravnopravnost spolova Katarina Nemet.

– Naše povjerenstvo postoji od 2005. godine i aktivno radi da bi ova kampanja postigla cilj. Novigrad je dosad bio pozitivan primjer, jer je u redovima Gradskog vijeća 40 posto žena. Građani i naš grad su u tom dijelu položili ispit demokracije i nadam se da će tako biti i ubuduće, rekla je Nemet, uručujući vijećnicima ružičaste trake za mobitele s prigodnom porukom.