Znamo li dovoljno o cjepivu protiv HPV-a?

Prenosimo u cijelosti pismo javnosti udruge Roditelji u akciji – Roda:

Potaknuti snažnom medijskom kampanjom koja promovira cijepljenje djevojčica protiv raka, smatramo kako je nužno da mi, kao roditelji, dobijemo više informacija i saznamo o čemu je ovdje, zapravo, riječ.

Ovim pismom želimo roditeljima i svima uključenima postaviti nekoliko pitanja na koja ne nalazimo odgovor u medijima, niti u ordinacijama liječnika koji bi cijepili našu djecu.

Zapitajmo se zajedno…

Je li postojala mogućnost boljeg trošenja 8.000.000 kn namijenjenih za ovo cijepljenje, s obzirom na to da prevencija porasta pojave HPV-a počinje kvalitetnom edukacijom školske djece o spolnosti i spolno prenosivim bolestima, te posebno jačanjem svijesti o potrebi redovitih preventivnih kontrola u ginekološkim ordinacijama?

Ima li ova inicijativa javnozdravstvenu opravdanost, s obzirom na to da se prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije i Europske komisije preporučuje da se prije uvođenja obveznog cijepljenja osiguraju kvalitetni nacionalni programi organiziranog probira i sustav praćenja HPV infekcije (po dobi, po genotipovima, po dijagnozi) radi procjene učinkovitosti cjepiva?

Imajući navedeno u vidu, je li mudro da svaka sljedeća generacija djevojčica ovisi o trenutnoj volji lokalne uprave, budući da ne postoje gradski i županijski programi cijepljenja?

Zašto se ovo cjepivo prezentira kao cjepivo protiv raka, a činjenica je da štiti samo od 2 tipa HPV-a od 13 poznatih tipova koji se povezuju s nastankom raka?

Jesmo li svjesni činjenice da se HPV prenosi i s kože na kožu (dakle, ne seksualnim putem) i da zbog toga mnoge žene ne znaju ni jesu li ga imale ili ga imaju, te da će zbog toga polovina žena koje prime cjepivo ipak doživjeti abnormalnosti u stanicama epitela grlića maternice?

Zašto se ne ističe činjenica da je većina HPV infekcija samoizlječiva? Zašto se ne naglašava važnost promjene načina prehrane, prestanka pušenja, smanjenja stresa, jačanje imuniteta… važnost zdravijeg života općenito?

Zašto se ne spominje da rak grlića maternice najčešće nije galopirajuća bolest; od trenutka infekcije do pojave raka može proći od 7 do 15 godina, a redoviti ginekološki pregledi dobar su način prevencije raka?

Nadalje se pitamo:

Koju poruku šaljemo djevojčicama koje će se cijepiti u dobi od 13 godina kako bi se zaštitile od HPV-a koji je seksualno prenosiv? Neizrečena poruka je: sigurne ste i spremne za seksualne odnose. Je li to zaista poruka koju im želimo poslati?

Koju poruku šaljemo time što ignoriramo dječake (muškarce) koji su prenositelji virusa? Mislite li da je korektno usmjeriti pozornost isključivo na djevojčice, budući da one obolijevaju, a da na muškarcima koji prenose HPV nije nikakva odgovornost? Zašto se očito zanemaruje edukacija koja bi postigla više s manje novca?

Koju poruku šaljemo djevojčicama iz siromašnijih općina koje su ovakvim postupkom diskriminirane?

Znamo li zaista dovoljno o novom cjepivu protiv HPV-a da bismo njime cijepili svoje djevojčice?

Znamo li da je diljem svijeta prijavljeno mnogo slučajeva nuspojava ovog cjepiva (paraliza, vrtoglavica, slabost u mišićima, mučnina, visoka temperatura, obamrlost), a nažalost i određeni broj smrtnih slučajeva zbog kojih su mnogi zatražili prekid kampanje cijepljenja?

Znate li da su dugoročne nuspojave ovog cjepiva nepoznate?

Zašto nam se sugerira da cijepimo našu djecu prije nego što doznamo sve o rizicima toga cjepiva? Zašto da naša djeca sudjeluju u eksperimentu uživo: registriranje cijepljenih i praćenje nuspojava?

Čak i ako pretpostavimo da će cjepivo pružiti stopostotnu zaštitu, još se ne zna koliko dugo će ta zaštita trajati jer se do sada spominje rok od 5 godina?

Jesmo li svjesni da bi ova kampanja mogla rezultirati kontraefektom ako se zbog osjećaja sigurnosti nakon cijepljenja smanji broj papa-pregleda i posjeta ginekologu?

Jesmo li svjesni mogućnosti farmaceutskog lobiranja i neetičnog ponašanja, kada relativno siromašne županije u jeku krize osiguravaju sredstva za pothvat malog ili nikakvog javnozdravstvenog učinka?

Bez obzira na to kakvu odluku donesete, kao roditelj imajte na umu da je ona vaša odgovornost. Nadamo se da će vas i ova naša razmišljanja potaknuti  da pitate, istražujete i pronalazite najbolja rješenja za svoje dijete.

Peticija za okončanje diskriminacije žena u Iranu

Amnesty International pokrenuo je peticiju za okončanje diskriminacije žena u Iranu. Peticiju možete potpisati putem njihovih web stranica.

Sam tekst peticije glasi:

PETICIJA ZA OKONČANJE DISKRIMINACIJE ŽENA U IRANU

Predsjednik
Njegova Ekscelencija Mahmoud Ahmadinejad
Predsjedništvo
Palestine Avenue, Azerbaijan Intersection
Tehran, Islamic Republic of Iran

Vaša Ekscelencijo,

pišem Vam kako bih izrazio/la svoju zabrinutost zbog zakona u Islamskoj Republici Iran koji diskriminiraju žene. Uviđam da je Islamska Republika Iran poduzela određene pozitivne korake u vezi s položajem žena u društvu, osobito unaprijedivši obrazovanje i stope pismenosti među Irankama, no na snazi je i dalje velik broj zakona koji uvelike diskriminiraju žene u raznim aspektima njihova života, uključujući brak, razvod, skrbništvo nad djecom, dob kaznene odgovornosti, nejednaku važnost svjedočenja na sudu, nejednaku naknadu za tjelesnu ozljedu ili smrt, pravo na rad, pravo na slobodno putovanje unutar Irana i u inozemstvo te pravo kandidiranja za javnu službu. Pozivam Vas da poduzmete sve korake koji su u Vašoj moći u cilju osiguravanja da iranski zakoni budu revidirani kako bi se uklonili svi oblici diskriminacije žena. Pozivam Vas i da poduzmete korake u cilju ratifikacije UN-ove Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena.

Također sam zabrinut/a zbog okrutnog postupanja s onima koji na miran način traže okončanje diskriminacije žena, uključujući one koji su aktivni u prikupljanju potpisa na peticiju za reviziju diskriminatornih zakona. U tom pogledu, pozivam Vas da osigurate:

– hitno i bezuvjetno oslobađanje svih aktivista/ica za ženska prava, zatočenika/ica savjesti pritvorenih samo zbog svojih mirnih aktivnosti traženja da se ukinu zakoni koji diskriminiraju žene
– odbacivanje svih optužbi i reviziju svih kazni za aktiviste/ice u vezi s njihovim mirnim aktivnostima
– hitnu preinaku svih kazni bičevanja nametnutih zbog mirnih aktivnosti u korist ženskih prava
– okončanje ostalih oblika uznemiravanja aktivista/ica za ženska prava, kao što su otpuštanje s posla, prijeteći telefonski pozivi i racije na mirnim sastancima u privatnim kućama

Volio/voljela bih primiti Vaše komentare te osobito Vaše jamstvo da će iranske vlasti poduzeti hitne korake kako bi svi zakoni i odredbe koji diskriminiraju žene bili ukinuti ili izmijenjeni te kako bi se svim stanovnicima Irana osiguralo mirno i potpuno ostvarivanje njihovih prava na slobodu izražavanja, udruživanja i okupljanja.

S poštovanjem,

Vaš potpis

Feministički zahtjevi za Europu

Europska feministička inicijativa za drugačiju Europu (European Feminist Initiative for another Europe) u susret lipanjskim izborima za europski parlament predstavila je svoje zahtjeve za demokratičniju i ravnopravniju Europu. U njima traže politike i programe koji će osigurati rodnu ravnopravnost i stvarnu demokraciju, sekularizam, jednaka radna prava za muškarce i žene, azil za žrtve seksualnog nasilja, seksualna i reproduktivna prava te zatvaranje NATO baza u Europi.

Više pročitajte u dokumentu u prilogu.

Feministički zahtjevi za Europu

Europska feministička inicijativa za drugačiju Europu (European Feminist Initiative for another Europe) u susret lipanjskim izborima za europski parlament predstavila je svoje zahtjeve za demokratičniju i ravnopravniju Europu. U njima traže politike i programe koji će osigurati rodnu ravnopravnost i stvarnu demokraciju, sekularizam, jednaka radna prava za muškarce i žene, azil za žrtve seksualnog nasilja, seksualna i reproduktivna prava te zatvaranje NATO baza u Europi.

Više pročitajte u dokumentu u prilogu.

Pravo na zdravlje žena s invaliditetom

Jedna sam od sto pedeset žena u Istri koja boluje od mišićne distrofije, a naš je veliki problem u Puli ostvariti pravo na kvalitetnu ginekološku skrb jer u ginekološkim ordinacijama, ambulantama ne postoje posebno prilagođeni stolovi za pregled.

Novac nije problem
Mnoge distrofičarke zbog toga nikad i ne obave preglede – priča nam Ružica Grabovac, inače medicinska sestra i dopredsjednica Društva distrofičara Istre te voditeljica SOS telefona za invalide, koja i sama od progresivne mišićne distrofije boluje punih dvadesetak godina. – Distrofičarkama, ali ne samo njima, nego i svim ženama treće životne dobi te drugim kategorijama žena s invaliditetom, trebaju ginekološki stolovi slični zubarskima, koji se mogu podizati i spuštati jer se zbog bolesti na obične stolove ne mogu popeti. Takva su stola u Puli zasad samo tri.

Nalaze se na odjelu ginekologije Opće bolnice Pule, ali ne i po ambulantama, gdje žene inače obavljaju redovite ginekološke preglede. Zbog toga je naše Društvo distofičara Istre počelo ovih dana akciju koja bi trebala uroditi nabavom toga specijaliziranog ginekološkog stola a, prema našem mišljenju, trebalo bi ga smjestiti u ambulantu Doma zdravlja, koji je i arhitektonski prilagođena za potrebe osoba s invaliditetom – kaže Ružica Grabovac. Od tri do pet posto pacijentica, odnosno trideset do pedeset žena koje dnevno obave ginekološke preglede u Puli, ima veći ili manji stupanj invaliditeta, što je razlog da se akcija provede.

Posebno prilagođeni ginekološki stolac stoji samo dvadesetak tisuća kuna i Ružica Grabovac zapravo smatra da je namicanje novca najmanji problem. – Veći je problem animirati te žene s invaliditetom da nam se jave. Naime, već mjesec dana provodimo anketu koja bi nam trebala dati odgovore koliko je žena u Istri zainteresirano za takav ginekološki pregled, kao i koliki broj žena nikad nije obavio pregled, a dosad nam se javila samo jedna distrofičarka. Veliki su problem ženama s invaliditetom koje žive u ruralnim sredinama i predrasude.

Radionice o seksu
Nerijetko se i roditelji takvih djevojaka srame njihove bolesti, pa i njihov ginekološki pregled smatraju nečim sramnim. Seksualnost je normalna i za osobe s invaliditetom, iako to roditelji teško prihvaćaju, pa nam je cilj da kao društvo distrofičara organiziramo radionice o toj temi za mlade ljude s invaliditetom, ali i za i njihove roditelje – kaže Ružica Grabovac, distrofičarka.

Balkanske stipendije za novinarsku izuzetnost Barbari Matejčić i Maji Hrgović

Tema ovogodišnjeg natječaja Balkanske stipendije za novinarsku izuzetnost bila je Identitet. Projekte je prijavilo 120 novinara i novinarki iz cijele regije, odabrano je njih 10, a Hrvatsku predstavljaju izuzetno rodno osviještene novinarke i suradnice cunterview.net-a Barbara Matejčić i Maja Hrgović koje će narednih 7 mjeseci raditi na svojim projektima o miješanim brakovima i utjecaju socioekonomskih migracija na identitet žena.

Projekt Barbare Matejčić  pod radnim naslovom ‘Miješani brakovi – eksces ili nukleus ponovno uspostavljenog suživota?’ fokusira se na  takozvane miješane brakova u Vukovaru  i Mostaru, koji su prije rata smatrani bastionima multietničnosti i tolerancije u bivšoj Jugoslaviji, s najvišom stopom takvih brakova.

Projekt Maje Hrgović ‘Utjecaj socioekonomskih migracija na identitet žena Balkana’ bavi se ženama koje trbuhom za kruhom idu iz ruralnih krajeva u zapadne gradove raditi slabo plaćene poslove.

Balkansku stipendiju za novinarsku izuzetnost dodjeljuju Fondacija Robert Bosch, Erste zaklada i Balkanska istraživačka mreža BIRN.

Libela čestita Maji i Barbari!