Što žene unose u politiku?

U Čakovcu je održan okrugli stol na temu “Što žene unose u politiku”, a čija je svrha bila potaknuti javnu raspravu o primjeni Zakona o ravnopravnosti spolova u dijelu koji se odnosi na političke stranke, odnosno na uključivanje žena na stranačke liste na predstojećim izborima predstavničkih tijela lokalne i regionalne samouprave.

– Zakonski sustav govori o potrebi 40 posto zastupljenosti ženske populacije na listama, ali i u izvršnoj vlasti na svim razinama. Od 153 zastupnika u Saboru u Republici Hrvatskoj, 34 su žene, dakle negdje oko 22 posto. Što se više spuštamo na niže razine, to je žena manje. Pa tako, primjerice, na razini županijskih skupština tek je 14 posto žena, dok je u općinskim vijećima tek 8 posto ženske populacije. Danas smo se ovdje sreli, upravo zato da porazgovaramo o tome što mogu učiniti najprije političke stranke. One mogu mijenjati situaciju, a potrebna je samo politička volja.

“Ako ima volje, ima i načina”, rekla je Roberta Barat, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Međimurske županije koja je poražavajuće podatke izrekla saborskim zastupnicama, predsjednicima političkih stranaka koje djeluju u Međimurskoj županiji, gradonačelnicama i načelnicama, predstavnicima predstavničke i izvršne županijske vlasti, predstavnicama ženskih inicijativa unutar političkih stranaka u Međimurskoj županiji i udrugama koje skrbe o partitetu u javnom i političkom životu, koji su se odazvali pozivu na ovaj Okrugli stol.

Žene s invaliditetom trpe fizičko i psihičko nasilje

Prvi SOS telefon za osobe s invaliditetom u Istarskoj županiji, jedini takve vrste u zemlji, koji je počeo raditi 1. siječnja ove godine, otkriva među ostalim, da su invalidi Istre, osobito žene, žrtve nasilja u obitelji, ali i cijelom društvu. Od četrdeset i pet poziva na besplatni SOS telefon 0800-84-84, koji dežura svake subote od 15 do 17 sati, nekoliko ih je bilo zlostavljanih žena.

Nerazumijevanje obitelji
Jedna je Istranka s invaliditetom prijavila policiji da ju je silovao susjed, a požalila nam se da nema podršku obitelji koja je osuđuje. Rastavljena je i boji se da će slučaj završiti pod tepihom – priča nam Ružica Grabovac, voditeljica SOS telefona na jučerašnjem okruglom stolu o pravima i obvezama žena s invaliditetom.

Silovanje je pretrpjela još jedna mlada Istranka u invalidskim kolicima, i to od svog mladića, koji nije razumio NE. – Na telefon se javila i jedna mlada žena oboljela od cerebralne paralize kojoj obitelj brani dalje školovanje. Oduzeta joj je poslovna sposobnost pa smo je uputili da pravnim putem traži povrat. Žene invalidi nerijetko su žrtve diskriminacije u društvu, a u obitelji od najužih članova doživljavaju naguravanja, psovke, vrijeđanje ili ignoriranje. Njihove pozivi i molbe, za pomoć, često nitko ne čuje.

Odbijena zbog proteze
Toga nisu pošteđeni ni muškarci, a zanimljivo je da su na SOS telefon za žene s invaliditetom u Zagrebu, nasilje, zanemarivanje najuže obitelji prijavila i dva Istranina – rekla je Marica Mirić, predsjednica Saveza društva distrofičara Hrvatske. Iako je, prema statističkim podacima, dva do pet puta više nasilja nad ženama s invaliditetom, one u Sigurnoj kući Istre nisu potražile pomoć, kazala je dr. Danijela Lazarić-Zec iz Službe za socijalnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije. Okruglom stolu prisustvovala je i proslavljena paralimpijka Jelena Vuković.

– Nisam nikada doživjela fizičko nasilje ili zlostavljanje, ali osjetila sam diskriminaciju. Želja mi je bila upisati srednju medicinsku školu i nastaviti isti fakultet, ali odbili su me zbog proteze na nozi. Zato sam morala upisati srednju Ekonomsku školu i sad studiram na kineziologiji u Puli kao prva invalidna osoba – kazala je Jelena.

Trodnevni festival “Ženski film”

U riječkom art kinu Croatia u četvrtak, 5. ožujka u 16 sati, započinje trodnevni festival “Ženski film” čija je osnovna ideja promoviranje spolne ravnopravnosti s naglaskom na film kao medij koji može pomoći suzbijanju diskriminacije.

Festival, uz projekcije dokumentarnih i igranih filmova koji se bave problemima žena u društvu, obuhvaća i predavanja te predstavljanja knjiga, a ulaz je na sve programe besplatan. Organizator festivala je Udruga studenata kulturologije “Iks”, a realizaciju projekta pomogli su gradski Odjel za kulturu, Centar za ženske studije te producentska kuća Fade In.

 

PROGRAM:
Četvrtak 5. ožujak

16.00: Službeno otvaranje
17.00: Predavanje Sanje Prlende: Sanja Iveković i njezin izričaj
18.00: Borovi i jele, dokumentarni film, 2008, 58 min.

 

Petak 6. ožujak

16.00: Predavanje Saše Vojković: Žene na filmu i iza kamere
17.00: Prezentacija knjiga Vodič Zagorkinim tragom kroz Zagreb Slavice Jakobović Fribec te Neznana junakinja – nova čitanja Zagorke Maše Grdešić
18.00: Zagorka, igrano-dokumentarni film, 2008, 87 min.

 

Subota 7. ožujak

16.00: Fade In u gostima, razgovor: Nezavisno filmsko izdavaštvo
17.00: Projekt: balerina i astronauti, dokumentarni film, 2005, 47 min.
18.00: Ženska posla, dokumentarni film, 2003, 32 min; Zadnji put, dokumentarni film, 2007, 28 min; Iskrivljeni odrazi, dokumentarni film, 2001, 27 min
20.00: Druženje U susret 8. martu uz female vocals glazbu @ Molekula, powered by Infoshop Škatula

DA za paritet slikom i riječi

Potaknut lošim rezultatima, obzirom na spolnu/rodnu strukturu u predstavničkim i izvršnim tijelima vlasti, Centar za ženske studije osmislio je projekt DA za paritet slikom i riječi. Cilj je projekta u političkoj i medijskoj javnosti proširiti spoznaje o potrebi i razlozima primjene načela ravnomjerne zastupljenosti žena i muškaraca na mjestima javnog odlučivanja.

Sadržaj projekta odnosi se na provedbu kampanje za paritetnu zastupljenost u 20 županija s fokusom provedbe u Virovitičko-podravskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Predviđene aktivnosti su izrada edukativno propagandnog materijala (letaka i razglednica), organizacija tribina i medijski istupi. Direktni korisnici i korisnice projekta su županijska, gradska i općinska povjerenstva za ravnopravnost spolova, lokalni mediji i izborna povjerenstva a navedenim se aktivnostima žele ojačati kapaciteti za provedbu politike rodne jednakosti te omogućiti odgovorno i kompetentno praćenje lokalnih izbora u 2009. godine. Krajnji je cilj Projekta podzastupljenom spolu omogućiti da što u većoj mjeri bude izabran u tijela regionalne i lokalne samouprave.

Imaju li žene svoj dan pobjede? Ženska sjećanja na progon i preživljavanje

Dvodnevni interdisciplinarni skup posvecen temi zenskih sjecanja na sustavno nasilje, deportacije, progon, prezivljavanje i nacine otpora tijekom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata okupit ce domace i europske strucnjake/inje iz podrucja povijesti, antropologije, knjizevne kritike, zenskih i rodnih studija, politickih znanosti i drugih disciplina. Radni jezici skupa su hrvatski i engleski, uz simultani prijevod.

Pozivamo Vas da svojim dolaskom na skup doprinesete obiljezavanju Dana pobjede u Europi i Dana Europe.

Molimo da svoje sudjelovanje potvrdite do srijede, 6. svibnja, na telefon/faks 01/4872-406 ili e-mail adresu zenstud@zamir.net.

 

 

Program skupa

PETAK, 8. svibnja 2009.

09:30-10:00   Registracija sudionika

10:00-10:20   Otvaranje skupa, pozdravi

 

10:20-11:10 Nanci Adler (Amsterdam): What Can We Learn from Eyewitness Accounts?  Case Studies of the Narratives of Gulag Survivors

 [Što možemo naučiti iz iskaza svjedoka? Primjer naracija preživjelih zatočenika Gulaga]

 

11:10-11:30 pauza za kavu/čaj

 

11:30-13:10 Natka Badurina (Trst): Literarnost testimonijalnog teksta

Martina Bitunjac (Berlin): Između kulta majke i narodnog herojstva: žene u NDH

Igor Graovac (Zagreb): Žene stradale od četnika 1941.-1945. u Hrvatskoj

                        Sanja Petrović Todosijević (Beograd): “Dotadašnji život” i “nove zemlje”. Svjedočanstva o životu u El Shattu

                        diskusija

 

13:15-14:15   ručak

 

14:15-15:05 Renata Jambrešić Kirin (Zagreb): Sjećanja žena na Goli otok i Sv. Grgur

15:05-15:25 Mirjam Milharčič Hladnik (Ljubljana): No Victory day for Angela Vode (1892-1985) – a prisoner before, during and after the Second World War [Nema dana pobjede za Angelu Vode (1892-1985) – zatvorenicu prije, tijekom i poslije Drugog svjetskog rata]

 

15:25-15:45   pauza za kavu/čaj

 

15:45-16:45 Drago Roksandić (Zagreb): Nada Dimić (1923-1942): pitanja o životu i mitu

                        Marta Verginella (Ljubljana): Maternity in Postwar Disguise – from the image of partisan women to suffering mother [Prerušavanje poslijeratnog majčinstva – od herojske partizanke do majke patnice]

            diskusija

 

SUBOTA, 9. svibnja 2009.

09:30-10:20 Barbara Wiesinger (Salzburg): Faultless heroes? The ‘National Liberation War’ in oral narratives of its women activists [Bezgrešni junaci? Narodnooslobodilački rat u naracijama njegovih sudionica]

10:20-11:20 Igor Šaponja i Igor Jovanović (Pula): Svjedočanstva preživjelih logorašica iz Istre

                        Nataša Petrinjak (Rijeka): Ispisano, objavljeno, neuvršteno

                        Jasmina Husanović (Tuzla): [naslov naknadno]

 

11:20-11:40   pauza za kavu/čaj

 

11:40-13:30 Tatjana Jukić (Zagreb): “Krmača koja proždire svoj okot”: rod i memorija revolucije  

Zsófia Lóránd (Budimpešta): Belief, Disillusionment and ‘Reillusionment’ of Women in Communism [Vjerovanje, razočaranje i nove iluzije žena u komunizmu]

Elisabeta Zelinka (Temišvar): Women’s gendered trauma and their genderlect. From the personal trauma to the political agenda [Ženska orođena trauma i rodno obilježen jezik. Od osobne traume do političkog programa]

            Biljana Kašić (Zagreb): Moć ženskih svjedočenja

            diskusija

 

13:30-14:30   ručak

 

14:30-18:00   Usmena svjedočenja / umjetničke prakse / filmovi

14:30-15:15   Razgovor s Pavom Peršić-Molnar (razgovor vodi Sandra Prlenda)

15:30-16:15  Ivana Bago i Antonia Majača: Sanja Iveković. Umjetničke strategije prisjećanja (predavanje)

16:30-18:00   Projekcije dokumentarnih filmova i diskusija

 

 

Sažeci izlaganja dostupni na www.zenstud.hr.

Centar za ženske studije dobio Zagorkin stan na upravljanje

Glavni je zagrebački trg jučer izgledao gotovo jednako kao i svakoga drugoga dana. Tramvaji su prolazili, ljudi su dolazili i odlazili, neki s vrećicama, neki s torbama, neki su prodavali novine, neki su čekali tramvaj, telefonirali, neki su tražili milostinju.

 

Detalji života

Nad svim tim i danas bdije spomenik banu Jelačiću. U vremenu otkada je postavljen, rastavljen pa ponovno pos-tavljen svjedočio je mnogočemu, a prije 106 godina i činu žene koja je u njegovu podnožju zapalila bengalku. Držala ju je Marija Jurić Zagorka u znak otpora mađarskom banu Khuenu-Hedervaryju. U ponedjeljak je proslavljen njezin 136. rođendan. 

Zagorkino mišljenje o tome kako danas izgleda grad ili njezinu percepciju stanja u društvu nikada nećemo doznati, no detalji njezina života skupini od dvadesetak zainteresiranih tijekom šetnje u povodu njezina rođendana ipak su postali nešto jasniji. U 11 sati, u podnožju bana, na mjestu gdje ga je Zagorka obasjala bengalkom, sastala se skupina štovatelja lika i djela te heroine hrvatskog novinarstva i književnosti. Predvođeni Slavicom Jakobović-Fribec i Dubravkom Vidović iz Centra za ženske studije uputili su se u šetnju koja je obuhvatila značajna mjesta iz Zagorkina života.

– Na početku Varšavske, tadašnje Kapucinske, nalazila se redakcija Ženskoga lista, a od 1925. do 1938. gotovo svakodnevno Marija Jurić Zagorka pohodila je ovu zgradu – tumačila je Dubravka Vidović pokazući prema zgradi. Skupina je u dvosatnoj šetnji rekonstruirala gotovo cijeli njezin život, obišla redakciju Obzora na uglu Gundulićeve i Masarykove, gdje je spisateljica najprije radila u podrumu kao redaktor, no uskoro, napomenuto je “suhoparne izvještaje sa sjednica s opisima događaja i izjavama političara pretvarala je u zanimljivije štivo”.

 

Spomenik u ‘Tkalči’

Skupina je posjetila i njezin spomenik u Tkalčićevoj, kojom ona i dandanas “šeće”, knjižnicu na Krvavom mostu koja, a šetnja je završila u njezinu stanu na Dolcu 8 koji je Grad Zagreb otkupio. Do nedavno se raspravljalo o tome kome je stan trebao pripasti. U spekulacijama se spominjao i Muzej grada Zagreba, a naposljetku gradonačenik Bandić najavio je da će prostor biti prepušten na korištenje Centru za ženske studije. Centar planira na Dolcu 8 pokrenuti niz znanstvenih i kulturnih aktivnosti, te postaviti temelj budućega ženskog arhiva koji bi skupljao, istraživao i predstavljao građu za žensku povijest Zagreba i Hrvatske.

 

Datum rođenja otkriven nedavno

Točan datum rođenja Marije Jurić Zagorke otkriven je tek nakon što je Slavica Jakobović-Fribec posjetila Državni arhiv u kojemu je u matičnoj knjizi rođenih pronašla podatak kako je novinarka i spisateljica rođena 2. ožujka 1873. godine u plemićkoj kuriji Negovec kod Vrbovca. Do tada su se kao godine rođenja Marije Jurić Zagorke navodile 1873., 1876. ili 1879., što je i godina koja piše na njezinoj nadgrobnoj ploči u mirogojskim arkadama.