sdadmin, Author at Libela - Page 1796 of 1806

HTV kažnjava novinara Stjepana Baloga zbog ‘Pedersena’

Posted on February 3, 2009 by sdadmin

Televizijski voditelj s HTV-a Stjepan Balog vjerojatno će biti kažnjen zbog izjave tijekom nedjeljnog javljanja uživo s Trga bana Jelačića.

– Danski sudac Pedersen sudio je u skladu sa svojim prezimenom – izjavio je Balog za razgovora s Petrom Metličićem prilikom dočeka hrvatskih rukometaša nakon osvajanja srebrne medalje.

Balogova je izjava šokirala je njegove nadređene.

– Naš je zaključak da takav način izražavanja nije primjeren javnoj komunikaciji, a posebice komunikaciji na javoj televiziji – rekao je glasnogovornik HRT-a Janoš Römer te dodao kako se još uvijek raspravlja o cijelom slučaju i sankcijama za poznatog sportskog komentatora.

Nagađa se kako će Bruno Kovačević, urednik Sportskog programa HTV-a, u dogovoru sa svojim nadređenima Baloga kazniti samo opomenom. Teoretski, za takvu bi izjavu Balog mogao dobiti i otkaz, no glasnogovornik Römer sumnja da će sankcije biti toliko stroge.

Poništena saborska odluka o ustavnoj sutkinji

Posted on February 3, 2009 by sdadmin

Upravni sud poništio je odluku Hrvatskoga sabora o izboru Slavice Banić za sutkinju Ustavnog suda u svibnju prošle godine i tako prihvatio zahtjev neizabrane kandidatkinje Mirjane Juričić, koja je tražila zaštitu Ustavom zajamčenih prava i slobode čovjeka i građanina.

Poništavanje odluke

– Sudsko vijeće poništilo je odluku Hrvatskoga sabora o izboru troje sudaca od 9. svibnja 2008. u dijelu u kojem je za suca Ustavnog suda izabrana Slavica Banić – potvrdio je danas Hini glasnogovornik Ustavnog suda Mislav Kolakušić.

No, o sadržaju odluke, nacrt koje je, prema pisanju tiska, načinjen još sredinom listopada prošle godine, glasnogovornik Suda nije želio govoriti. Istaknuo je kako je “Večernji list” iznošenjem u javnost nacrta odluke povrijedio Sudski poslovnik, koji propisuje da se nacrti odluka ne mogu učiniti dostupnima ni strankama u postupku ni javnosti, a povrijeđene su i odredbe poslovnika po kojima viši sudovi ne mogu davati obavijesti o donesenim odlukama koje nisu otpremljene.

Odluku kojom se poništava saborsko imenovanje sutkinje Banić i prihvaća zahtjev Mirjane Jurišić, inače sutkinje Upravnog suda, donijelo je vijeće sastavljeno od sudaca Dubravke Markt, Smiljane Mikuš i Borisa Markovića.

Prijepori zbog Slavice Banić

Sabor je 9. svibnja prošle godine izabrao troje novih ustavnih sudaca, među njima i predstojnicu Vladina ureda za zakonodavstvo Slavicu Banić, što je odmah izazvalo prijepore. Naime, kandidatkinja koja je ušla u uži izbor, ali je samo dobila četiri zastupnička glasa od potrebnih 77, Mirjana Jurić tvrdila je da Slavica Banić ne ispunjava uvjete propisane Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu jer uz kandidaturu nije priložila dokaz o 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci. Po njezinu mišljenju, Sabor je imenovanjem osobe koja ne ispunjava uvjeta povrijedio prava ostalih kandidata.

Slučaj je na kraju završio na Upravnom sudu, no nije isključeno da neće doći i do Ustavnog suda ako Slavica Banić podnese ustavnu tužbu protiv odluke tog suda. Upravo zbog toga predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec danas nije željela komentirati taj slučaj, ističući kako ionako nije upoznata s odlukom. No, naglasila je da je riječ o velikom presedanu ako je Upravni sud poništio odluku parlamenta.

Prema pisanju tiska, nakon odluke Upravnog suda Sabor može umjesto Slavice Banić imenovati nekog od kandidata koji je ispunio uvjete ili ponoviti cijeli postupak izbora. Tisak također piše da je na samom Upravnom sudu trajao višemjesečni spor o tome je li taj sud uopće mjerodavan za rješavanje upravnih sporova nastalih zbog povrede ljudskih prava kad je riječ o Hrvatskome saboru te da je tek jučer na sjednici svih sudaca prihvaćena ovlast i u tim slučajevima.

Liječnici uče kako prijaviti nasilje u obitelji

Posted on February 3, 2009 by sdadmin

– Borba protiv nasilja u obitelji za Grad Zagreb je prioritet – kazala nema je Željka Barić, čelnica gradskog Povjerenstva za zaštitu od nasilja u obitelji i ravnateljica skloništa za žrtve Dom “Duga – Zagreb”.

Povjerenstvo je proteklog tjedna počelo s edukativnom kampanjom za stručnjake uključene u suzbijanje obiteljskog nasilja. Jednodnevni je seminar održan proteklog tjedna prvo za liječnike. Od pozvanih 120 odazvalo ih se, na žalost, tek 60, iako ih se stimuliralo i tako da im Hrvatska liječnika komora boduje prisustvo kao simpozij – s četiri boda za sudionike i šest za predavače.

– Postoje tri vrste obrazaca u Narodnim novinama, a propisalo ih je nadležno Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, putem kojih liječnici obiteljske i školske medicine i psihijatri prijavljuju sumnju u obiteljsko nasilje. To je njihova zakonska obveza. Još se događa da neki liječnici nisu čuli za te obrasce ili da ih ne znaju ispunjavati. Oni često misle da moraju biti sigurni u slučaj obiteljskog nasilja da bi ga prijavili. Na seminaru smo im objasnili da je dovoljno da prijave sumnju, a onda će policija, odnosno socijalni radnici ulaskom u obitelj potvrditi je li riječ o obiteljskom nasilju – pojašnjava organizatorica edukacije Željka Barić.

Nakon liječnika, bit će još seminari za djelatnike policije, pravosuđa, centara za socijalnu skrb i prosvjetne djelatnike, te će tako uključiti svih pet sustava koji djeluju protiv obiteljskog nasilja.

– Tih se pet sustava treba međusobno upotpunjavati i usavršavati. Mi svi zajedno trebamo gurati tako da svatko radi svoj posao. Liječnik mora znati prepoznati znakove obiteljskog nasilja i prijaviti, a na radionici smo ih učili na što moraju obratiti pažnju da bi policija imala dovoljno elemenata za prijavu po službenoj dužnosti. Educirali smo ih što reći pacijentu koji je žrtva obiteljskog nasilja, kako ga umiriti i koje mu informacije pružiti – kaže ravnateljica Barić.

Inače, Povjerenstvo za zaštitu nasilja od obitelji Grada Zagreba osnovano je u rujnu 2008., a ima zadatak provoditi i koordinirati mjere za prevenciju i zaštitu od nasilja u obitelji. Mjere koje provode su dio “Zagrebačke strategije jedinstvene politike za zaštitu od nasilja u obitelji u razdoblju 2008.-2010.”, a koja je donesena u skladu s Nacionalnom strategijom zaštita od nasilja u obitelji.

Pola liječnika rijetko sumnja u obiteljsko nasilje

Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba provela je istraživanje među liječnicima primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj pod čijom su skrbi djeca, sa ciljem da se ispitaju njihovi stavovi, percepcija i znanje o zlostavljanju i zanemarivanju djece. Više od polovine njih – 57 % pedijatara i 54 % liječnika drugih struka – navodi da vrlo rijetko sumnja na zlostavljanje i zanemarivanje djece. Jedan pedijatar i 22 % drugih liječnika nisu nikad tijekom svog rada posumnjali na zlostavljanje i zanemarivanje djece.

Palma Klun Posavec kandidatkinja za županicu

Posted on February 2, 2009 by sdadmin

Palma Klun Posavec kandidatkinja je SDP-a za županicu Zagrebačke županije.

Palma Klun Posavec rođena je 1. svibnja 1947. godine u Križu. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, odsjek sociologija i filozofija. Po zanimanju je profesorica. 30 godina bila je zaposlena u Pučkom otvorenom učilištu Ivanić Grad na programima obrazovanja i kulture. Tijekom ratnih godina utemeljila je i vodila humanitarnu udrugu “Dobro je činiti dobro” koja je djeci palih branitelja, prognanika i izbjeglica omogućila različite oblike neposredne pomoći i skrbi.

Gotovo 8 godina obnašala je funkciju predsjednice županijske skupštine Zagrebačke županije.

Što rade saborske zastupnice?

Posted on February 2, 2009 by sdadmin

Sudjelovanje u raspravama u Saboru samo je dio zastupničkih aktivnosti i podaci o njima kao takvi ne predstavljaju potpuni uvid u aktivnosti saborskih zastupnika i zastupnica. No, rasprave su svakako najvidljiviji dio aktivnosti i zahvaljujući saborskoj informacijskoj službi jedan od najdokumentiranijih. I dok ostali mediji donose skupne liste mi smo se odlučile poigrati statistikom i vidjeti koliko zastupnice doprinose saborskim raspravama (barem kvantitativno).

Udio zastupnica u Saboru je 22%, a njihove rasprave čine 24,3% svih rasprava. Najaktivnije zastupnice su Ingrid Antičević Marinović (SDP), Nevenka Majdenić (HDZ), Marijana Petir (HSS), Dragica Zgrebec (SDP) i Marija Lugarić (SDP). SDP-ovke čine gotovo 53% svih zastupnica, a njihove rasprave čine 50% svih rasprava zastupnica. Dok HDZ-ovke čine 38% svih zastupnica, u ukupnom broju rasprava zastupnica sudjeluju sa 40%. Zanimljivo je da zastupnice HDZ-a čine svega 19% Kluba, ali sudjeluju u 23% svih rasprava HDZ-a u Saboru što znači da su prosječno nešto aktivnije od svojih kolega.

Uz broj rasprava, jedan od načina rada u Saboru je postavljanje pitanja na samoj sjednici tijekom aktualnog sata ili u pisanom obliku. Najviše zastupničkih pitanja postavile su Mirela Holy (SDP), Marija Lugarić (SDP) i Marijana Petir (HSS). Njih tri postavile su 18,5% svih zastupničkih pitanja tijekom 6. saziva Sabora i to najveći broj njih u pisanom obliku, dakle nakon što su se kamere ugasile. Zastupnice su postavile 35% svih zastupničkih pitanja.

Ženama više plaće samo u rudarstvu i građevinarstvu

Posted on February 2, 2009 by sdadmin

Diskriminacija je u svim svojim pojavnim oblicima zabranjena. Pa iako to zakon jasno kaže, žene i muškarci u Hrvatskoj ne zarađuju jednako. Prema posljednim službenim statistikama žene u Hrvatskoj prosječno zarađuju 760 kuna manje od muškaraca, odnosno 426 kuna manje od prosjeka. Udio plaća žena u plaćama muškaraca, prema zadnjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosi 89 posto. I po tim podacima Hrvatska se bitno ne razlikuje od ostatka europskih zemalja koje su polako godinama s razvojem tržišta usvajale loše američke navike.

Bolje samo u rudarstvu i građevinarstvu
Na smanjenje diskriminacije po spolu, kada je riječ o plaćama, pozitivno bi mogla utjecati i jedna od prvih odluka novog predsjednika SAD-a, odnosno potpis na “Zakon Lily Ledbetter o poštenoj plaći”, koji bi trebao ukinuti nejednako plaćanje žena i muškaraca za isti posao. Takva vrsta diskriminacije kod nas ne bi trebala postojati, no s otvaranjem tržišta i kod nas se počela provlačiti praksa nejednakog plaćanja muškaraca i žena na istim radnim mjestima. Kako se globalno tržište nerijetko povodi za primjerima SAD-a, i socijalnija Europa mogla bi početi više razmišljati o jednakosti plaća žena i muškaraca.

Prema podacima DSZ-a, koji se odnose na zaposlenost i plaće u 2006. godini, žene u Hrvatskoj u prosjeku zarađuju više od muškarca samo u dvije djelatnosti – rudarstvu i vađenju te građevinarstvu. U tim djelatnostima radna snaga je pretežno muška, a žene su uglavnom obrazovanije iz čega proizlaze i njihova viša primanja. Pa je tako plaća žene u djelatnosti građevinarstva bila 10,8 posto viša nego plaća muškarca, odnosno 2,7 posto viša u djelatnosti rudarstva. Najviše razlike između plaća žena i muškaraca statistika bilježi u djelatnosti financijskog posredovanja, u kojem je udio plaća žena u plaćama muškaraca 72,9 posto. Iste godine, primjerice, žena zaposlena u financijskom savjetovanju u SAD-u zarađivala je 53,7 posto tjedne plaće muškarca na istom radnom mjestu.

Razlike i zbog boje kože
S udjelom plaće žena u plaćama muškaraca od 89,3 posto Hrvatska se smjestila među golemu grupu europskih zemalja u kojima žene zarađuju 10 do 20 posto manje od muškaraca. Najveće razlike u plaćama žena i muškaraca europska statistika bilježi u Slovačkoj gdje žene prosječno zarađuju 73,1 posto prosječne plaće muškarca. Slovačku slijede Portugal, Estonija, Češka i Njemačka u kojima je udjel plaće žene u plaćama muškaraca niži od 80 posto. Hrvatska je u pitanju jednakosti plaća bolja od prosjeka Eurozone gdje je udio plaća žena u plaći muškaraca 86,3 posto.

Razlike u plaćama muškaraca i žena u Europi, iako prisutne, daleko su manje nego u SAD-u gdje su žene 2006. godine zarađivale 73,5 posto plaće muškarca. No, kako diskriminacija u plaćama u toj zemlji nije prisutna samo kada se govori o spolu, već i rasnoj pripadnosti ovaj se podatak odnosi na žene bjelkinje. Deset posto nižu plaću od njih zarađuju žene afroameričkog porijekla, dok je udio plaće hispanoamrikanke jedva 52 posto plaće muškarca. No, i plaće muškaraca razlikuju se po boji kože pa tako afroamerikanac prima svega 72,1 posto plaće bijelog radnika, a hispanoamerikanac svega 57,5 posto.

Članak preuzet iz Novog lista.