Mignon i Vanesa Tomašić ubijene su zbog nebrige države

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu ovih je dana presudio da Hrvatska nije učinila dovoljno kako bi zaštitila život Mignon i Vanese Tomašić, niti je ispunila obvezu provođenja učinkovite istrage o mogućoj odgovornosti nadležnih državnih tijela. Prema presudi, Hrvatska je obitelji Tomašić dužna isplatiti oko 40.000 eura za naknadu štete.

Podsjetimo, Mignon Tomašić i njihovu jednogodišnju kćer Vanesu 15. kolovoza 2006. pred obiteljskom kućom u Slakovcima ubio je njezin bivši nevjenčani suprug Mladen Mesarić, a zatim je i sebi oduzeo život.

Par je živio zajedno u obiteljskoj kući Tomašićevih, a vezu su, zbog učestalih prijetnji koje je Mesarić upućivao nevjenčanoj supruzi, okončali u srpnju 2005., kratko nakon rođenja kćeri. No, krajem godine Mesarić joj je ponovno počeo prijetiti. Tvrdio je da ima bombu te najavljivao da će ubiti i nju i kćer.

 

Uzaludna prijava prijetnji

Mignon Tomašić prijavila je prijetnje, a početkom veljače 2006. Općinski sud u Čakovcu pokrenuo je protiv Mesarića postupak. Vještačenjem je utvrđeno da boluje od poremećaja ličnosti te da postoji vjerojatnost ponavljanja kaznenog djela.

Stoga mu je, uz zatvorsku kaznu, propisana mjera obveznog psihijatrijskog liječenja koju je trebao nastaviti i nakon odsluženja zatvorske kazne. No, Županijski sud u Čakovcu presudu je preinačio i trajanje psihijatrijskog liječenja skratio do kraja izvršenja kazne.

 

Europski sud u Strasbourgu uputio je kritiku cjelokupnom hrvatskom pravnom sustavu 

Nakon pet mjeseci zatvora, 3. srpnja 2006., Mesarić se tako našao na slobodi, bez obveze daljnjeg liječenja. Da je pušten iz zatvora, obitelj Tomašić nije znala jer ih o tome nitko nije obavijestio. Tragedija se dogodila 15. kolovoza, a odvjetnica Ines Bojić početkom listopada u ime obitelji podnosi tužbu Sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Prethodno je odbijen prijedlog nadležnom Državnom odvjetništvu da država mirnim putem nadoknadi štetu obitelji Tomašić. – Sudu u Strasbourgu podnijeli smo zahtjev na temelju članka 2. Europske konvencije o ljudskim pravima, prema kojem svačije pravo na život mora biti zaštićeno zakonom.

Država nije ispunila obveze kako bi zaštitila njihove živote, a s druge strane nije provela istragu o mogućoj odgovornosti nadležnih tijela, koja proizlazi iz njihovih propusta – kaže Bojić. Naglašava i kako se, prema Kaznenom zakonu, psihijatrijsko liječenje može odrediti samo do okončanja izvršenja zatvorske kazne.

Kada ova presuda postane pravomoćna, Hrvatska će morati razmisliti o izmjeni zakona, smatra odvjetnica. Unatoč izrečenoj obveznoj mjeri psihijatrijskog liječenja Mladena Mesarića, ističe Bojić, iz dokumenata koje je Vlada dostavila sudu u Strasbourgu proizlazi da psihoterapija nije provedena ni u vrijeme dok je boravio u zatvoru.

Osim toga, nije izrađen ni individualni program izdržavanja kazne, premda Zakon o izvršenju kazne zatvora tu obvezu propisuje. Također, prigodom puštanja na slobodu nije procijenjeno Mesarićevo psihičko stanje, a ništa nije poduzeto ni da ga se spriječi u realizaciji prijetnji.

Bojić naglašava kako je u ovom slučaju ključna upravo kritika cjelokupnom pravnom sustavu. Napominje i da je odluka donesena jednoglasno te da je sud pokazao veliki senzibilitet. Tijekom postupka, zaključuje odvjetnica, Vlada nije dala dostatne argumente kako bi dokazala da pravni sustav funkcionira.

 

Život zaštićen zakonom

Sudu u Strasbourgu podnijeli smo zahtjev na temelju članka 2. Europske konvencije o ljudskim pravima, prema kojem svačije pravo na život mora biti zaštićeno zakonom. Država nije ispunila obveze kako bi zaštitila njihove živote, a s druge strane nije provela istragu o mogućoj odgovornosti nadležnih tijela, koja proizlazi iz njihovih propusta, kaže odvjetnica Bojić.

‘Trebale su dobiti policijsku zaštitu’

U presudi je izdvojeno mišljenje ciparskog suca Georgea Nicolaoua, koji smatra da u ovom slučaju nije samo problem u nedostatku regulative o psihijatrijskom liječenju zatvorenika.

Da su pomno sagledali ovu situaciju, nadležnima bi bilo jasno da su Mignon i Vanesa nakon Mesarićeva puštanja iz zatvora obvezno trebale dobiti policijsku zaštitu, bez koje su njihovi životi bili u smrtnoj opasnosti. Nažalost, ništa nije učinjeno, niti je itko proglašen odgovornim, zaključio je sudac.

Nakon donošenja presude, Hrvatska ima rok od tri mjeseca za ulaganje žalbe Velikom vijeću Europskog suda, nakon čega presuda postaje konačna. S obzirom na težinu povrede Europske konvencije, odvjetnica Ines Bojić vjeruje da Hrvatska žalbu neće ni ulagati.

Nakon tragedije, obitelji Tomašić pomoć su pružile jedino udruga B.A.B.E i odvjetnica Ines Bojić. Ubojstvo se dogodilo pred očima cijele obitelji, no nitko iz državnih institucija nikada ih nije kontaktirao, niti im ponudio psihološku pomoć.

A.LUČIN / EPEHA

Članak preuzet iz Slobodne Dalmacije

Berlusconijev najnoviji doprinos antologiji seksizma

Piše: Tajana Broz

Talijanski Premijer poznat po seksističkim izjavama poput ove:

“Zapatero je sastavio vladu koja je odviše ružičasta, nešto što mi u Italiji ne možemo učiniti jer kod nas u politici prevladavaju muškarci. Zapatero si je napravio veliku nevolju, ali sam ju je tražio. Imat će nevolja dok će voditi sve te žene.”

ili ove:

“Teško je u talijanskoj politici pronaći kvalificirane žene”

ispalio je još jednu:

“Unatoč velikim oružanim snagama nikad se ne može u potpunosti izbjeći rizik od silovanja jer su naše žene prelijepe”.

Neke stvari se stvarno ne mogu kupiti novcem. Nažalost među njih ne spada premijerska pozicija.

Obrazovanje i razvoj građanskog društva

Institut otvoreno društvo i mreža Sorosevih fondacija nastavljaju aktivno djelovati  u Hrvatskoj organiziranjem drugog okruglog stola s vrlo značajnom temom koja je presudna u prosudbi demokratičnosti i otvorenosti nekog društva – obrazovanje i odgoj.

 

Okrugli stol  Obrazovanje i razvoj građanskog društva održat će se u Novinarskom domu, Perkovčeva 2, Zagreb 6. veljače 2009. od 9 do 18 sati. Razgovor o ulozi obrazovanja i odgoja u kreiranju aktivnog građanstva i dosezanju standarda razvijenih demokracija Institut otvoreno društvo i Soroseve fondacije organiziraju u suradnji s hrvatskim savjetodavnim odborom kao i organizacijskim odborom u kojem su Jagoda Novak, Tomislav Reškovac i Vedrana Vrkaš Spajić.

 

Uz plenarne sesije u kojima će nakon uvodnih izlaganja biti otvorena rasprava za sve sudionike i sudionice, bit će organiziran i razgovor u manjim grupama. Teme koje namjeravamo raspraviti jesu: ciljevi obrazovnog sustava – znamo li ih i kako ih se namjerava doseći u Republici Hrvatskoj; obrazovanje i tržište – obrazovanje kao roba; obrazovanje između humanizma i marketizacije; obrazovanje i vjeronauk – uloga vjerskog odgoja u Republici Hrvatskoj; obrazovanje i građanstvo – ljudska prava, aktivno sudjelovanje u upravljanju državom i sl. Detaljan dnevni red bit će poslan naknadno.

 

Nadamo se da ćete se odazvati našem pozivu i aktivno uključiti u raspravu te pri sastavljanju zaključaka i preporuka predložiti što bi u budućnosti trebalo učiniti kako bi obrazovni sustav na svim razinama uistinu svojim metodama i sadržajima olakšavao put ka postizanju istinske demokracije i otvorenog društva.

Razgovor sa Slavicom Jakobović Fribec o Zagorki

h,d,p,

Hrvatsko društvo pisaca * Croatian Writers Society

Basaričekova 24, 10000 ZAGREB HRVATSKA

TEL (+385 1) 487 6463  *  FAX (+385 1) 487 0186

hrvatsko.drustvo.pisaca@zg.t-com.hr     http//www.hdpisaca.org

 

P O Z I V A  M  O   V A S

u srijedu, 28. siječnja 2009. u 19 sati 

u HDP, Basaričekova 24, Zagreb 

Tribina dekonstrukcije

 

R A Z G O V O R   S A   S L A V I C O M   F R I B E C  

O   Z A G O R K I

Slavica Jakobović Fribec književna je  kritičarka i aktivistica koja je za svoje istraživanje o Mariji Jurić Zagorki nagrađena 2008. nagradom Zagrepčanka godine. Razgovarat će se i o prošlogodišnjim  izdanjima Centra za ženske studije (urednice Slavica J.Fribec i Maša Grdešić):

–  “Vodič Zagorkinim tragom kroz Zagreb”

–  “Neznana junakinja /nova čitanja Zagorke”,  zbornik

 

 Voditeljica tribine   DARIJA ŽILIĆ

Kakvi su muškarci u Hrvatskoj?

CESI je započeo s provođenjem prvog istraživanja o muškarcima i ravnopravnosti između muškaraca i žena u Republici Hrvatskoj.

Istraživanje je dio međunarodnog projekta Muškarci i politika rodne ravnopravnosti koju koordiniraju Institut Promundo iz Brazila i Međunarodni centar za istraživanje žena iz SAD-a, a u istraživanju sudjeluje 10 zemalja. Svrha ovog istraživanja jest, na temelju uvida u živote muškaraca, doprinijeti društvenoj promjeni s ciljem ostvarenja ravnopravnosti između muškaraca i žena.

 

Istraživanjem će se obuhvatiti različiti aspekti života muškaraca: od djetinjstva, škole, obitelji, radnog mjesta, roditeljstva, seksualnosti, zdravlja, kvalitete života i nasilja, pa sve do odnosa prema ravnopravnosti između muškaraca i žena.

 

Dobit će se odgovori muškaraca na pitanja kao što su:

  • Jesu li tokom odrastanja svjedočili obiteljskom nasilju?
  • Jesu li bili žrtva seksualnog nasilja u djetinjstvu?
  • Uzimaju li muškarci porodiljni dopust kad im se rodi dijete?
  • Koliko često kuhaju djeci i mijenjaju im pelene?
  • Koliko puta su ošamarili partnericu?
  • Kome se obraćaju za pomoć kada su tužni i razočarani?
  • Jesu li imali seksualni odnos s muškarcem?
  • Jesu li ikada prisilili ženu na seks?
  • Jesu li imali seksualni odnos s prostitutkom?
  • Da li bi ih bilo sram da imaju sina homoseksualca?

 

Također će se istraživati i kako žene doživljavaju i vide muškarce tako da će se ispitivati i njihovi stavovi i mišljenja o muškarcima. Istraživanje će biti provedeno na 1500 muškaraca i 500 žena u dobi od 18 – 60 godina u Zagrebu, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Preliminarni rezultati biti će dostupni krajem ožujka ove godine.