Kontra prosvjedovala ispred veleposlanstva Ruske Federacije

Lezbijska grupa Kontra održala je danas ispred veleposlanstva Ruske Federacije prosvjednu akciju”Zaustavite mučenja i ubojstva gej muškaraca u Čečeniji!”.

Više od stotinu muškaraca je uhićeno zbog sumnje da se radi o gej osobama u Čečeniji. Mučeni su, pretučeni i prisiljavani da otkriju informacije o drugim gej muškarcima. Najmanje tri muškarca su do sada ubijena.

“Tražimo da vlasti Ruske Federacije odmah istraže sva zlodjela i privedu pravdi sve odgovorne za uhićenja, mučenja i ubojstva gej muškaraca u Čečeniji”, poručile su organizatorice prosvjeda..

Službenik Veleposlanstva je izašao ispred Veleposlanstva, ali nije htio primiti prosvjedno pismo od aktivistkinja, već je zatražio da ga predstavnica Lezbijske grupe Kontra ubaci u sandučić Veleposlanstva.

Aktivistkinje i aktivisti razvili su transparent s natpisom “Zaustavite mučenja i ubojstva gej muškaraca u Čečeniji!” na ruskom jeziku te zastavu duginih boja.

Stop progonu homoseksualnih ljudi u Čečeniji

Žene u crnom, Da se zna LGBTI, Labris, Gayten LGBT, Autonomni ženski centar, Mreža žene protiv nasilja, Konsultacije za lezbejke/Gayten, Jednakost u sredu, 26. aprila 2017. godine od 12h do 13h ispred ambasade Ruske federacije u Beogradu, organizuju protest Stop progonu homoseksualnih ljudi u Čečeniji.

“Ovim protestom izražavamo solidarnost sa svim ljudima neheteroseksualne egzistencije koji su ugroženi u ruskoj republici Čečeniji. Ovi ljudi su zatvarani u koncentracione logore, gde se muče na razne načine: tuku se po stopalima, puštaju im se elektrošovovi kroz polne organe, siluju se. Troje ljudi je ubijeno.

Ovim protestom zahtevamo od ruskih i čečenskih vlasti, u prvom redu ruskog predsednika Vladimira Putina, a onda i od njegovog političkog poslušnika Ramzana Kadirova da odmah prestanu sa državno organizovanim progonom ljudi koji se zatvaraju i muče samo iz jednog jedinog razloga: zbog toga koga vole.

Ovim protestom želimo da podsetimo javnost da progon ljudi koji žive egzistencije koje nisu heteroseksualne ima dugu istoriju. Politički sistemi i režimi su se menjali kroz istoriju, ali je sve njih pratila jedna konstanta – progon ljudi koji su voleli svoj pol. Gotovo da niko od njih nije dočekao rehabilitaciju. 

Progon je kulminirao u nacističkoj Nemačkoj kada su koncentracionim logorima lezbejke nosile crni trougao, dok su gej muškarci nosili roze trougao. Zato ćemo mi na protestu nositi crne i roze trouglove, želeći tako da ukažemo na činjenicu da homoseksualne ljude još uvek ubijaju u sedam država sveta, da u brojnim državama homoseksualni ljudi nemaju ista građanska prava kao i heteroseksualni, da su naše egzistencije te koje odlučuju da li i kako živimo ili umiremo”, priopćile su organizatorice.

Zaustavite mučenja i ubojstva gej muškaraca u Čečeniji!

Lezbijska grupa Kontra organizira prosvjednu akciju Zaustavite mučenja i ubojstva gej muškaraca u Čečeniji! u srijedu, 26. travnja 2017. godine u 10 sati ispred Veleposlanstva Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj, Bosanska 44, Zagreb. 

Više od stotinu muškaraca je uhićeno zbog sumnje da se radi o gej osobama u sjevernoj ruskoj republici Čečeniji. Mučeni su, pretučeni i prisiljavani da otkriju informacije o drugim gej muškarcima. 
Najmanje tri muškarca su do sada ubijena. 

Službeni odgovor čečenskih vlasti je da ‘gej ljudi uopće ne postoje u Čečeniji’. 

“Tražimo da vlasti Ruske Federacije odmah istraže sva zlodjela i privedu pravdi sve odgovorne za uhićenja, mučenja i ubojstva gej muškaraca u Čečeniji. U sklopu akcije razvit ćemo transparente i zastavu duginih boja ispred Veleposlanstva. Pridružite nam se na prosvjednoj akciji”, poziva Kontra.

Loud & Queer Talks: Ko su heroji

Postoje li LGBT heroji u superherojskom stripu, filmu, animeu i ostaloj geekovskoj literaturi i tko su oni? Kako je njihova seksualnost prikazana i igra li ikakvu ulogu u pričama čiji su oni junaci? Da li nam je seksualnost nacrtanih likova uopće bitna? Zašto su toliko popularna queer čitanja mnogih stripova?

O tome i mnogo čemu još razgovaramo razgovara se u srijedu, 26. travnja od 17 sati u Klubu Doma omladine u Beogradu na Loud & Queer talks koje organiziraju Loud & Queer Beograd i Gej stripovi. Na raspravi će sudjelovati novinar i prevoditelj Miljan David Tanić te potpredsjednica udruženja Sakurabana, all around geek, feministkinja i prevoditeljica Jelena Jokanović, a pozvani su i svi okupljeni i sve okupljene da se uključe. 

Loud & Queer u suradnji s Domom omladine pokreće seriju javnih debata na različite teme vezane za LGBT egzistenciju. “Ovime želimo da dodatno otvorimo javni prostor LGBT osobama kako bismo pomogli u artikulisanju načina za rešavanje problema sa kojima se naša zajednica susreće u društvu”, poručuju organizatori/ice. 

MUP i SOA postupaju arbitrarno i nezakonito prema izbjeglicama i strancima/kinjama

Centar za mirovne studije Are you Syrious? pozivaju Vas na izvanrednu konferenciju za medije MUP i SOA postupaju arbitrarno i nezakonito prema izbjeglicama i strancima, u srijedu, 26. travnja u 11 sati u Kuću ljudskih prava (Selska cesta 112c, Zagreb).

Centar za mirovne studije i Are you Syrious? upozorit će na sve učestalija arbitrarna i nezakonita postupanja Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) i Sigurnosno obavještajne agencije (SOA) u postupcima (ne)odobravanja međunarodne zaštite ili statusa stranaca u Hrvatskoj. Također, bit će predstavljen i izvanredan izvještaj o slučajevima takvog postupanja, kojeg su izradile ove dvije organizacije.

Na konferenciji za medije govorit će:

  • Sanja Bezbradica Jelavić, odvjetnica koja se bavi zaštitom ljudskih prava

  • Gordan Bosanac,  Centar za mirovne studije

  • Magda Sindičić,  Are You Syrious?

Održan četvrti E?! ‒ Okolišni filmski festival

U organizaciji aktivističke grupe Zelena akcija u Zagrebu je od 21. do 23. travnja održan četvrti po redu E?! ‒ Okolišni filmski festival čiji je cilj bio upoznati i informirati javnost s najrazličitijim društvenim i okolišnim problemima putem dokumentarnog filma.

Trodnevni program otvoren je u petak, 21. travnja, u kinu Tuškanac. Lokacije nije izabrana slučajno. Naime, Grad trenutno preispituje stanarsko pravo Hrvatskog filmskog saveza u Tuškancu te je ovom gestom aktivistička grupa Zelena akcija odlučila pružiti potporu Hrvatskom filmskom savezu u obrani Tuškanca.

‟Cilj nam je bio dati doprinos popularizaciji Tuškanca koji je cijenjeno i relevantno kino u Zagrebu, a zanemarivano je od strane gradske vlasti”, rekla je Sunčica Lazanski, aktivistica Zelene akcije.

Festival je započeo blokom ‟Klimatska fikcija” unutar kojeg su prikazana dva kratka distopijska filma u kojima se čovječanstvo bori za opstanak na uništenoj Zemlji, a potom je uslijedilo predstavljanje i čitanje najboljih radova književnog natječaja Klimatska fikcija koji je ostvaren u suradnji s Booksom.

‟Fikcija približava problem ljudima, a cilj ovog natječaja bio je potaknuti publiku na jedan potpuno drugačiji način razmišljanja”, izjavio je koordinator Zelene akcije Sven Janovski.

Projekcijama o otporu aktualnim okolišnim problemima, koje govore o važnosti borbe protiv nepravde, završio je prvi dan festivala, time ukazujući na važnost okolišnog aktivizma.  

Bogat i edukativan popratni program

Festival je bio obogaćen i raznim popratnim sadržajima kao što su radionica recikliranja hrane i radionica kuhanja veganskih obroka koje su se održale u subotu, povodom Dana planeta Zemlje, suradnjom Zelene akcije s kolektivom Hrana, a ne oružje. Hrana se prvo sakupljala na Dolcu, potom kuhala u prostoru udruge te se na kraju besplatno dijelila posjetiteljima i posjetiteljicama festivala. Time se nastojalo prikazati koliko se iskoristive hrane baci te na kakav način pojedinac/ka može promijeniti dinamiku u lokalnoj zajednici.

Poseban dodatak festivalu bio je Ormarić razmjene korisnih dobara. Svatko je mogao donijeti neku korisnu i praktičnu stvar koju više ne koristi i/ili uzeti neku te time skrenuti pažnju na moguća rješenja u borbi protiv smanjenja količine otpada.

“Svi za Savicu, Savica za sve”

Zadnji dan festivala obilježen je promjenom u rasporedu. Naime, predviđena tribina o dostupnosti pitke vode zamijenjena je tribinom o aktualnoj i hitnoj situaciji koja se trenutno događa u gradskoj četvrti Savica, “Svi za Savicu, Savica za sve”. Prethodnih dana građanke i građani pokušavaju spriječiti devastaciju parka u navedenoj četvrti, a ovom tribinom pokušao se približiti problem i uputiti javnost na koje sve načine mogu doći podržati inicijativu. Na tribini su prisustvovali Nena Bakić i Miroslav Poje iz građanske inicijative Čuvamo naš park te Bernard Ivičić iz Zelene akcije.

‟Zašto nije bilo javnog natječaja? I zašto se želi potrošiti 12 milijuna kuna na stavljanje umjetne trave? To što se događa je nasilje”, rekla je Nena Bakić o trenutnoj situaciji na Savici o kojoj nisu bili obaviješteni niti stanovnici i stanovnice.

Aktivizmom i volonterstvom do promjene 

Ipak, zadnji dan festivala prošao je u optimističnom tonu, projekcijom dokumentarnog filma ‟Jednostavniji način ‒ kriza kao prilika”, koji govori o skupini ljudi u Australiji koji su život u gradu uspješno zamijenili onim u prirodi.

Festival je u cijelosti realiziran na volonterskoj bazi, a namjera aktivista i aktivistica Zelene akcije je pokazati koliki je doprinos pojedinca/ki na okolišne i društvene probleme te koliko toga možemo promijeniti aktivizmom i sudjelovanjem na ovakvim i sličnim projektima.

‟Svaki ponedjeljak u 19 sati možete nam se pridružiti u prostoru Zelene akcije na adresi Frankopanska 1″, kaže Sunčica Lazanski i poziva sve zainteresirane na suradnju i aktivizam.

Sunčica kaže kako je atmosfera u udruzi uvijek ugodna, volonteri i volonterke se druže, zabavljaju, raspravljaju, organiziraju akcije, a ponekad samo gledaju filmove.

Tijekom tri više no bogata programska dama, ovaj je festival ukazao na goruće društvene i okolišne probleme kao što su klimatske promjene, pretjerani konzumerizam, nepotrebno korištenje plastike i njen utjecaj na žive organizme te kolika je kontrola velikih korporacija nad životima ljudi. Poruka je jasna: uvođenjem promjena u vlastiti način života i volontiranjem svatko ima priliku napraviti promjenu i boriti se za bolju  i zeleniju budućnost.