Drugotna na sav glas: Ponosne neposlušnice pomažu lokalnim ženskim akcijama

SOLIDARNA – Zaklada za ljudska prava i solidarnost pokrenula je kampanju “Drugotna na sav glas!” u svrhu financijske podrške lokalnim ženskim inicijativama širom Hrvatske.

Potaknuti nedavno objavljenim i izrečenim klerikalnim patrijarhalnim koncepcijama roda u Glasu koncila, izjavom kardinala Puljića i sve češćim skupovima i istupima gdje se žene svodi na  “drugotne”, “štrace” i “neposlušne”, SOLIDARNA – zaklada za ljudska prava i solidarnost odlučila je reagirati kampanjom naziva “Drugotna na sav glas!”.

{slika}

Kampanjom zaklade SOLIDARNA prikupljaju se sredstava za ženske inicijative koje su usmjerene na akcije solidarnosti, posebno iz onih sredina gdje podrška borbi za ženska prava često izostaje.

Kampanjom ćemo glasno odgovoriti da isključiva i diskriminatorna Hrvatska koja ne poštuje dostojanstvo i ne prepoznaje vrijednost polovice stanovništva nije Hrvatska kakvu mi želimo. Cilj kampanje je osvijestiti štetnost ovakvog diskriminatornog i uvredljivog govora te otvoriti prostor za sve one glasove koji se zalažu za rodnu ravnopravnost i društvenu, ekonomsku i političku participaciju žena.

{slika}

Kampanju podržavaju brojna poznata lica, među kojima su i glumice Ksenija Marinković, Lucija Šerbedžija, Katarina Bistrović-Darvaš, Urša Raukar, Lukrecija Tudor, pjevačica Ivanka Mazurkijević, voditeljica Daniela Trbović i teatrologinja i spisateljica Mani Gotovac

Uz jasan izraz podrške protiv javnog diskriminatornog govora, građani/ke se mogu uključiti u akciju donacijom sredstava putem donatorske platforme www.solidarna.hr/donirajte. Na poklon će dobiti majice s natpisima Drugotna, Štraca i Neposlušna u tamno ružičastoj i crnoj varijanti, a majice će se moći preuzeti u Zagrebu, Rijeci, Poreču, Osijeku, Splitu, Šibeniku i Dubrovniku.

{slika}

Prikupljena sredstva usmjerit će se na dodjelu malih financijskih potpora za ženske inicijative i udruge širom Hrvatske usmjerene na političku, ekonomsku i društvenu ravnopravnost i javno izražavanje svih osoba. Javni natječaj za dodjelu sredstava zaklada SOLIDARNA raspisat će povodom Dana ljudskih prava 10. prosinca 2016.

{slika}

Kampanju podržavaju brojne organizacije civilnog društva (Info zona Split, Centar za građanske incijative Poreč, Volonterski centar Osijek…), dizajnerski dućani i ugostitelji diljem Hrvatske.

Više o kampanji i načinu doniranja može se pročitati na službenim stranicama: www.solidarna.hr/donirajte ili na www.facebook.com/drugotna.

Povratak u školu: 5 knjiga za male feministkinje

“Knjige koje čitaš u djetinjstvu postaju djelom tvoga identiteta na poseban način, neusporediv s bilo kojim drugim štivom s kojim ćeš se susresti do kraja života.” Spomenuti citat iz filma Imaš poruku (You’ve Got Mail, 1998) koji je napisala Nora Ephron a izgovorila Meg Ryan, ovdje donosimo jer se s njime u potpunosti slažemo.

Naša nova rubrika, “BUST-ov (maleni) klub knjiga”, posvećena je dječjim knjigama koje volimo jer njihovim malenim čitateljima i čitateljicama prenose iste poruke koje i sami šaljemo našim velikim čitateljima i čitateljicama: budite neustrašivi/e, budite buntovnici/e, budite ono što jeste (ma što to bilo!). 

E sad, nemamo ništa protiv klasičnih priča o dječacima i njihovim psima, no njih je naprosto previše! Gdje su priče o malim znanstvenicama? Kćerkama samohranih majki? Gdje su priče o transrodnoj djeci? O imigrantskim obiteljima? Ruku na srce, takve su priče vrlo rijetke, no ipak postoje, i upravo ćemo o njima pisati svaki mjesec. Za početak, predstavljamo pet knjiga za male feministkinje:

1. Ada Twist, Scientist

{slika}

Knjige Andree Beaty trebale bi krasiti svačije police – kako dječjih, tako i odraslih čitatelj(ic)a. Ada Twist, Scientist (Znanstvenica Ada Twist) u tom smislu ne predstavlja iznimku. Lako je zaljubiti se u Adu Marie Twist, ne-bjelačku djevojčicu koja obožava znanost i koju znatiželja odvodi u pustolovinu. Ne čudi da je Beaty, računalna programerka s magisterijem iz biologije, svoju junakinju nazvala prema dvjema inspirativnim ženama: znanstvenici i izumiteljici Marie Curie i prvoj računalnoj programerki Adi Lovelace. Knjiga utjelovljuje sve ono što želimo vidjeti u budućim generacijama: neustrašivost, kreativnost i neutaživu žeđ za znanjem. Objavljena 7. rujna, knjiga predstavlja idealan dar za povratak u školske klupe!

2. A Chair For My Mother

{slika}

Ovo je jedna od naših omiljenih knjiga. A Chair For My Mother (Naslonjač za moju majku) spisateljice Vere B. Williams donosi priču o Rosi, njenoj majci i baki koje su izgubile sve što su imale u požaru i sada štede za veliki, udobni naslonjač. Knjiga lako prolazi Bechdel test, a u njoj će se naročito prepoznati djeca koja odrastaju uz samohrane majke ili u kućanstvima prepunim snažnih žena. Rosina majka radi u restoranu i zahvaljujući napojnicama uspijeva kupiti veliki naslonjač s cvjetnim uzorkom (na koji smo 100% ljubomorne!). Priča nas uči o važnosti obitelji, zajedništva i ženske snage.

3. Migrant

{slika}

Anna se ponekad osjeća kao mačkica, ponekad kao zečić, ali nikada kao drvo duboko ukorijenjeno u tlu. Migrant Maxine Trottier bavi se životima ljudi koji su neprestano u pokretu i potrazi za boljim životom (tema koja je danas naročito aktualna). Dijete meksičke obitelji Mennonites, Anna s roditeljima seli na sjever gdje uzgajaju voće i povrće. Novi dom pronalaze na napuštenoj farmi gdje Anna dijeli krevet sa sestrama. Prekrasne ilustracije Isabelle Arsenault dočaravaju Anninu bujnu maštu i složenost njene izmještenosti. Knjiga za svako dijete suočeno s nekom vrstom životnoga prevrata, bilo da se radi o migracijama, razvodu roditelja ili promjeni škole.

4. George

{slika}

“Kad ljudi ugledaju George, uvjereni su da vide dječaka. Ali ona zna da nije dječak. Ona zna da je djevojčica”. Djeca možda već oko treće godine života imaju prilično jasnu sliku vlastitoga rodnoga identiteta, no mladih transrodnih protagonist(kinja)a vrlo je malo. Srećom, roman Alex Gino iz 2015. godine progovara o problemima s kojima se susreću LGBTQ mlade osobe a koji proizlaze ne samo iz njihovog samootkrića već i iz (ne)prihvaćanja od strane okoline. George očajnički želi ulogu paučice Charlotte u školskoj predstavi Charlottina mreža, no njena učiteljica tvrdi da George kao dječak ne može igrati žensku ulogu. Baš naprotiv! George ne odustaje, a njena hrabrost, nada i bol, razlozi su zbog kojih je ovome romanu mjesto na polici svakoga djeteta.

5. The Dot

{slika}

Svi/e trebamo ovu knjigu. Zašto? Jer ponekad jednostavno ne možemo i/ili ne znamo: ne znamo crtati, ne znamo pisati, ne možemo ustati iz kreveta… A Vashti, junakinja ove priče, to razumije. Njena učiteljica likovnog daje joj savjet koji nam je svima ponekad potreban: “Ostavi trag i vidi kamo će te odvesti”. To je nešto što svako dijete treba naučiti i potom upamtiti za cijeli život. “Ostavi trag i vidi kamo će te odvesti”, a onda budi super-ponosan/na taj trag. Jer ti si čudesan/na!

Panel ‘TRANS I INTER – Izađimo iz medicinskih okvira!’

Interspolne i transrodne osobe su još jedna u nizu marginaliziranih skupina o kojima malo tko nešto zna. Obilježi s Trans Aid-om Međunarodni dan trans depatologizacije i Dan svjesnosti o interspolnosti, nauči nešto novo i razbij poneku predrasudu.

Panel o depatologizaciji tijela interspolnih osoba i identiteta transrodnih osoba održat će se 28. listopada 2016. u Booksi od 18 do 20 sati

Govore Nina Čolović, Amir Hodžić, Otilia Široka, Arian Kajtezović, Marta Jagušt. Moderira Petra Tomašić. 

Indijski premijer Modi protiv prakse ‘trostrukog talaqa’ u Indiji

Indijski premijer Narendra Modi u ponedjeljak se uključio u kontroverznu raspravu o razvodu u muslimanskim zajednicama, za koje je rekao da uništava ženske živote, izazivajući tako brojne kritike od svojih oponenata, uključujući i onu da na ovaj način pokušava doći do manjinskih glasova na izborima iduće godine.

Modi je kritizirao takozvani “trostruki talaq“, koji dopušta Muslimanima da se razvedu od svojih supruga triput govoreći “Razvodim se od tebe”, u govoru u državi Uttar Peadesh.

Premijerova stranka Bharatiya Janata Party (BJP) osvojila je državu u kojoj živi jedan/na od šest Indijaca/ki na izborima 2014. godine, i sada treba širu podrušku izvan Hindu baze kako bi imala šansu osvojiti državne ankete.

“Ženski se životi ne smiju uništavati ‘triple talaqom'”, rekao je Modi u gradu Mahoba. “Zadaća je Vlade i svih ljudi ove zemlje da osiguraju pravdu za muslimanske žene”.

Muslimanke u Indiji već dugo vremena zahtijevaju zabranu ovog zakona, koji se prakticira u većini islamskih država, a dopušten je i indijskim Ustavom. Nacionalna pravna komisija nedavno je tražila mišljenje javnosti treba li napustiti ovu praksu, izazivajući tako raspravu između političara i religijskih vođa.

Više od 24 muslimanske skupine za prava žena, koje su pisale Modiju zahtijevajući reforme muslimanskih zakona o rastavi i poligamiji, također su podnijele zahtjev Ustavnom sudu.

Modijevi suparnici i muslimanski vjerski vođe optužuju ga da se pokušava dodvoriti Muslimankama kako bi dobio njihove glasove. “‘Trostruki talaq’ je Modijevo novo političko oruđe za razbijanje muslimanskih glasova”, rekao je Asaduddin Owaisi, vođa muslimanske političke stranke All-India Majlis-e-Ittehad-ul Muslimeen. “Premijer sada želi da Muslimanke glasaju za njega jer očajno želi osvojiti Uttar Pradesh”. Spomenuta država ima 19 posto Muslimana/ki u sastavu stanovništva, što je iznad nacionalnog prosjeka.

Rashtriya Swayamsevak Sangh, hinduistički nacionalistički grassroots pokret koji podupire Modija i njegovu stranku, zablježio je stotine slučajeva ‘trostrukog talaqa’ u posljednjem izvještaju. U većini tih slučajeva radi se o ženama iz siromašnih obitelji, čiji ih supruzi ostavljaju preko telefona i ne ispunjavaju svoju obvezu njihova uzdržavanja.

“Ta su religijska pravila barbarska i potpuno neprihvatljiva. Želimo da Vlada zaštiti Muslimanke”, rekao je stariji vođa RSS-a u New Delhiju.

Moje tijelo, moj izbor: šibenske aktivistkinje poručile da je dosta molitvenog maltretiranja

U ponedjeljak navečer je na zidu ispred šibenske bolnice osvanuo natpis “Moje tijelo, moj izbor”, jasna poruka dežurnim dušebrižnicima/cama koji ispred spomenute bolnice mole u sklopu inicijative “40 dana za život”, prenosi HRT. Za natpis su zaslužne aktivistkinje iz Antifašističke fronte žena.

Žene koje su danas molile ispred bolnice nisu htjele komentirati natpis, rekavši kako im nitko ništa loše nije napravio. “Vi radite svoj posao, a mi se ovdje molimo”, izjavile su žene novinarima/kama i nastavile s molitvom protiv pobačaja.

Podržavatelji/ice molitvene inicijative “40 dana za život” već se tjednima okupljaju ispred bolnica u hrvatskim gradovima, narušavajući tako privatnost žena koje dolaze na pobačaj, ali i ostalih pacijenata/ica bolnice.

Situacija je eskalirala nakon što su iz inicijative doznali/e za ženu koja je došla napraviti pobačaj u vukovarsku bolnicu i to javno objavili/e na Facebook stranici.

U Šibeniku su aktivistkinje te inicijative pred bolnicom napale novinara Radio Ritma Valerija Baranovića te mu istrgnule mikrofon iz ruke. Policija je prvotno utvrdila da nema elemenata prekršaja, no naknadno je, nakon konzultacija s Državnim odvjetništvom, utvrdila da je počinjen prekršaj.

ŽMH: Nedopustivo toleriranje nasilja nad ženama u Poreču

Priopćenje Ženske mreže Hrvatske prenosimo u cijelosti. 

Ženska mreža Hrvatske u potpunosti podržava Centar za građanske inicijative Poreč u nastojanjima da pošalje jasnu poruku javnosti o neprihvatljivosti odnosa lokalnih tijela vlasti prema problemu nasilja nad ženama i obiteljskom nasilju. Pridružujemo se izraženom protivljenju odluci Grada Poreča da ne otkaže javni nastup osobi koja je više puta osuđivana zbog nasilja u obitelji. Činjenica da je određena osoba zabavljač ni na koji način ne isključuje činjenicu da se radi o osuđivanom nasilniku u obitelji.

Odlukom da se angažira osoba koja je osvjedočeni nasilnik  javnosti se šalje poruka  da je nasilje društveno prihvatljiv oblik ponašanja, a plaćanje nastupa sredstvima svih poreznih obveznika, pa tako i žena koje svakodnevno trpe nasilje, posve neprimjerenim.

Ovaj potez Grada Poreča još jednom nam je pokazao kako se nasilje u našem društvu ne doživljava ozbiljno. I dalje se doživljava kao privatni problem, premda su posljedice uvijek po društvo. I dok u Argentini na ulice izlaze tisuće ljudi, u Hrvatskoj koja isto tako godišnje broji svoje žrtve, veća reakcija društva uglavnom izostaje. Tek poneke spontane reakcije na nasilje s brutalnim posljedicama poput nedavnog izlaska građanki i građana na ulice u Splitu ili organiziranja javne akcije protesta i upozorenja početkom godine u Zagrebu podsjećaju kako je nasilje svakodnevica mnogih žena. Zar su  vršitelji/ice javnih i političkih funkcija vlasti nasilje spremni/e javno osuditi samo ako i kada žena bude ubijena, a promovirati ga u drugim slučajevima?

Podsjećamo da i mediji imaju ogroman utjecaj na kreiranje mišljenja i senzibilizaciju javnosti te od njih očekujemo da to obavljaju odgovorno i savjesno. U spomenutom slučaju, nažalost, ponovila se banalizacija nasilja i u prvi plan je pala priča o traženju zabrane nastupa pjevaču, potpuno zanemarujući činjenicu da se radi o osuđivanom nasilniku u obitelji. Svaki dan smo svjedoci/kinje sve većeg nasilja nad ženama, svaki mjesec svjedočimo ubojstvima žena od strane (bivših) partnera. Vrijeme je da kažemo stop nasilju te da  svaki oblik nasilja i nasilničkog ponašanja osudimo! Za nasilje nema opravdanja!

Ženska mreža Hrvatske pridružuje se pozivu Centra za građanske inicijative Poreč Gradu Poreču da revidira odluku, otkaže nastup nasilniku u obitelji te tako pošalje jasnu poruku da Grad Poreč ne štiti nasilnike i ne tolerira nasilje.