Istraživanja iz različitih zemalja (1,2,3) pokazuju da u visokoškolskim institucijama žene obavljaju više administrativnih i organizacijskih poslova u odnosu na svoje muške kolege. Ove akademske obveze se u znanstvenim studijama i drugim izvorima nazivaju akademska služba ili akademske dužnosti (academic service), akademski kućanski rad (academic housework) ili akademsko održavanje (academic housekeeping). Termini povezani s neplaćenim radom u kućanstvu odabrani su kako bi se ukazalo „na paralelu s brojnim zadacima koji se obavljaju u kućanstvu, a o kojima oni koji ih ne obavljaju često ni ne razmišljaju.
Iako se ne radi o istim vrstama zadataka, krajnji rezultat je sličan – dobro funkcionirajuće kućanstvo i dobro funkcionirajuća institucija“.
Što je akademski kućanski rad i tko ga više obavlja?
Generalna podjela posla na fakultetima podrazumijeva istraživanje, podučavanje i administrativni posao ili akademski kućanski rad. Akademski kućanski rad često se opisuje kao niz „internih, neplaćenih zadataka koje je potrebno obavljati u akademskoj ustanovi kako bi ona nesmetano funkcionirala, a koje obavljaju neki, ali ne svi članovi fakulteta“. Slična definicija kaže da su to „aktivnosti koje se poduzimaju radi ispunjavanja organizacijskih i administrativnih potreba nečijeg radnog mjesta ili profesije“. Jedna od podjela je i na zadatke niskog statusa, poslove koji se obavljaju iz dužnosti te rad brige i njege. Neke od tih aktivnosti su: mentoriranje studenata_ica, pisanje pisama preporuke, članstvo u raznim internim odborima, itd. Ne gleda se na sve ove aktivnosti jednako, neke su nižeg, a neke višeg ranga i od njih se može imati direktna profesionalna korist.
„Neke su stvari vrednovanije od drugih – na primjer, članstvo u odboru može biti prilično niskog statusa, dok je uloga predsjednika odbora prestižnija. Dakle, tko dobiva tu ulogu? Također je potrebno identificirati i neformalne zadatke – tko mijenja drugog profesora_icu kada je bolestan_na, tko vodi bilješke na projektnim sastancima, tko je dio organizacijske grupe za božićnu proslavu, tko se pobrine za to da je rezerviran prostor za konferenciju? Te se stvari trebaju obaviti, ali oduzimaju vrijeme od drugih obveza i rijetko doprinose napredovanju u karijeri i promaknućima“, objašnjava se u najavi ankete o akademskom kućanskom radu na KTH Institutu u Stockholmu.
Mehanizmi iza neravnopravne podjele akademskog kućanskog rada
Znanstvena literatura sugerira da rod, akademski rang i interakcije na radnom mjestu utječu na aktivnosti tijekom radnog vremena zaposlenih u akademiji. Objašnjavanjem procesa i razlike u pozicijama moći koji stoje iza neravnopravne podjele akademskog kućanskog rada, jedna od novijih studija ponudila je odgovor na pitanje kako žene, dobrovoljno ili ne, završe obavljajući više akademskog kućanskog rada. Nanna Mik-Meyer, jedna od autorica istraživanja provedenog na tri sveučilišta u Danskoj, objasnila je da je cilj bio ustanoviti kako su to muškarci uspješno izbjegavali administrativne zadatke, a zašto su ih žene obavljale.
Dio odgovora na ovo pitanje je percepcija da su žene jednostavno bolje u obavljanju akademskog kućanskog rada, što je uvjerenje koje često dijeli i uprava fakulteta. Jedna od ispitanih profesorica u istraživanju izjavila je da neke od svojih kolega nikad nije vidjela da obavljaju administrativne poslove. „Nikada ih se ne pita, a ljudi kažu: ‘Da, ali on neće biti baš dobar u tome ili će odgoditi proces’“. Druga ispitanica prepričala je kako ju njezin pročelnik odsjeka često pita: „Možete li, molim Vas, to učiniti Vi? Ako pitam druge ljude, oni to neće dobro napraviti?“. Ti drugi ljudi su obično muškarci, rekla je.
I druga istraživanja ukazuju na to se žene češće pita da obavljaju administrativni rad radi, između ostalog, percepcije da su žene dobre u tom poslu i pretpostavke da će ga i prihvatiti. U istraživanju provedenom na sveučilištima u SAD-u pokazano je da su žene, u semestru u kojem su već prijavile veći angažman u aktivnostima nepovezanima s istraživanjem, dobivale veći broj novih zahtjeva za obavljanjem tih istih aktivnosti: podučavanja, savjetovanja studenata_ica, profesionalne službe. Nadalje, ranije spomenuto istraživanje u Danskoj koristilo je koncept „relacijskog rada“ da bi pružilo uvid u mehanizme iza rodne neravnopravnosti u podjeli akademskog kućanskog rada.
Autorice su identificirale četiri vrste relacijskog rada: prihvaćanje (obavljanje akademskog kućanskog rada bez nagrade), izbjegavanje (obavljanje što je moguće manje tog rada), trgovina (razmjena ovog rada za neku nagradu) i ulaganje (obavljanje ovog rada s nadom u nagradu u budućnosti). Istraživanje je objasnilo da vještine relacijskog rada podrazumijevaju balansiranje između vlastitih i tuđih interesa, ali da je to balansiranje povezano s organizacijskim očekivanjima koja nisu ista za sve zaposlene.
To znači da ne ulaze svi s istim startnim pozicijama u pregovore. U ovom slučaju, pokazalo se da je prihvaćanje bilo češće kod žena, dok su izbjegavanje i trgovina bili češći kod muškaraca. Ulaganje je bilo rodno obilježeno na način da su žene opisivale ulaganje kao očekivanje nagrade u budućnosti, a muškarci kao ostvarivanje neposredne koristi. Glavnu ulogu u distribuciji posla igrali su orodnjeni organizacijski zahtjevi i ideje što su čija prava i zaduženja, što je nekim zaposlenima (muškarcima češće nego ženama) davalo pravo da kažu ne, dok se od drugih (žena češće nego muškaraca) očekivalo da prihvate zadatke. Ipak, važno je napomenuti da su brojne žene opisivale i iskreni interes za preuzimanje aktivnosti akademskog kućanskog rada, između ostalog i zato što su ih povezivale i s poštovanjem i pripadanjem svojim odsjecima.
Naposljetku, istraživačice iz Danske predložile su daljnja istraživanja koja bi se pozabavila onim ženama i muškarcima koji se ne uklapaju u ove rodne podjele, tj. ženama koje uspješno odbijaju administrativne poslove i muškarcima koji te poslove prihvaćaju.
Utjecaj pandemije na akademski kućanski rad
Istraživanje utjecaja zdravstvene krize na raspodjelu posla unutar akademskih institucija ukazalo je na pojačavanje rodne neravnopravnosti u podjeli akademskog rada tijekom pandemije Covida-19 na portugalskim javnim sveučilištima 2021. godine. Polazeći od starijih teorijskih okvira koji objašnjavaju ugrađenu „orodnjenost“ radnih okruženja, sociologinja Mónica Lopes i njen kolega Caynnã de Camargo Santos bavili su se „izrazito nevidljivim i podcijenjenim“ dijelom akademskog kućanskog rada, kao što su mentoriranje studenata_ica, članstvo u internim odborima ili koordinacija preddiplomskih i diplomskih programa.
Pokazalo se da da je osim roda, važna kategorija i senioritet pa su se ovim zadacima najviše bavile mlađe profesorice. Kako bi istražile utjecaj pandemije na podjelu cjelokupnog akademskog rada, istraživačice su pitale provode li ispitani manje, jednako ili više vremena na određene zadatke u pandemiji u odnosu na predpandemijsko vrijeme. Rezultati su pokazali rodnu razliku.
„Činjenica da su žene, neovisno o svojoj obiteljskoj ili profesionalnoj situaciji, tijekom tog razdoblja snosile veći dio tereta povezanog s povećanim materijalnim i emocionalnim zahtjevima nastave i akademske službe, odražava se u sve većoj neravnoteži u raspodjeli vremena za istraživački rad, koji uključuje temeljne aktivnosti važne za napredovanje u karijeri”, zaključuju Lopes i Santos.
Na kraju studije pozvali su na preispitivanje neoliberalnog modela akademske meritokracije i veće vrednovanje dijela “nevidljivih” akademskih aktivnosti, uključujući emotivnu podršku studentima i skrbni rad.
Pitanje za sindikalno organiziranje i odluke uprave
Izvještaj za švedski sindikat univerzitetskih profesora_ica i istraživača_ica (SULF) pokazao je da 10 posto od 2,995 ispitanih članica sindikata smatra da muškarci i žene nisu ravnopravni na radnom mjestu. S druge strane, od 2,451 muških ispitanika, samo je njih malo više od 3 posto izjavilo da misle da postoji rodna neravnopravnost na njihovom radnom mjestu. Anna-Carin Fagerlind Ståhl, istraživačica i autorica izvještaja, rekla je za sindikalni portal Universitetsläraren da je „vrlo jasno da se ženama dodjeljuju administrativni zadaci koji nemaju vrijednost za razvoj karijere češće nego njihovim muškim kolegama“. To im, objasnila je, „povećava radno opterećenje i usporava njihov profesionalni napredak“. Naposljetku je savjetovala poslodavcima da je vrijeme da se pozabave time da uopće saznaju kako je taj kućanski rad raspoređen tj. da ispitaju “tko je privilegiran, a tko nosi teret”.
Radna grupa za pitanja rodne ravnopravnosti, raznolikosti i jednakog postupanja Škole za arhitekturu i izgrađeni okoliš pri KTH Institutu u Stockholmu odlučila je napraviti točno to: mapirati akademski kućanski rad putem ankete za nastavničko osoblje i doktorande_ice u akademskoj godini 2024./2025. Nakon obrade podataka nadaju se da da će uprava imati jasniju sliku o tome kakvi sve zadaci koji se ne vrednuju u napredovanju u karijeri postoje i kako su raspoređeni. Ovo bi trebalo pomoći utvrditi postojanje nejednakih radnih uvjeta i služiti kao osnova za donošenje odluka kojima bi se te nejednakosti uklonile.
Neravnopravna podjela akademskog kućanskog rada
Istraživanja pokazuju da profesorice i istraživačice obavljaju više akademskog kućanskog rada u odnosu na muškarce na svojim radnim mjestima. Razlozi su višestruki, a jedan od njih je i stereotipna pretpostavka da će žene taj posao obaviti bolje od muškaraca. Žene zbog ove neravnopravne podjele češće imaju manje vremena za istraživačke akademske aktivnosti, koje donose napredovanje u karijeri.
*Projekt GenderFacts se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
