Sredinom prosinca, sada već prošle godine, na Facebook stranici Pravo na život, koja ima preko 150 tisuća pratitelja, objavljen je citat pripisan Lavu Nikolajeviču Tolstoju: “Ubojstvo nerođenog djeteta jedan je od najtežih i najneprirodnijih zločina”. Isti citat objavljen je i 8. siječnja 2026. godine.
Kako navedeni citat nema istaknut izvor, odlučile smo provjeriti njegovu autentičnost.
Citat u tom obliku ne postoji na ruskom jeziku
Jednostavnom pretragom nismo uspjele pronaći ovu izjavu na nekoj drugoj internetskoj stranici na hrvatskom, engleskom ili ruskom jeziku (1,2,3). Potom smo o autentičnosti ovoga citata poslale upit izv. prof. dr. sc. Danijeli Lugarić Vukas s Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnosti, nositeljici kolegija Lav Tolstoj na Studiju ruskoga jezika i književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
„Citat u tom obliku ne postoji na ruskome jeziku. Zanimalo bi me vidjeti iz kojeg je prevedenog teksta citat izvučen jer ni stilom ni terminologijom ne odgovara ni Tolstojevom vremenu ni njegovom načinu pisanja. Taj pisac gotovo nikada nije pisao kratkim rečenicama koje nalikuju na slogane, uz to što je izbjegavao pravno-kategoričke formulacije (poput „jedan od najtežih zločina“). Općenito je o moralnim pitanjima razmišljao vrlo opširno, s dvojbama i iznoseći oprečnu argumentaciju: on je i inače sjajan za čitanje i nastavu upravo zbog toga što je na naizgled laka pitanja davao vrlo složene i višeslojne odgovore koji su rijetko nudili crno-bijelu sliku ili kategorička rješenja. Ova rečenica zvuči kao suvremeni ideološki slogan i stilski nije tolstojevska“, odgovorila je izv. prof. dr. sc. Lugarić Vukas.
Napomenula je još da, koliko joj je poznato, „u Tolstojevo vrijeme terminologija poput ‘nerođeno dijete’ u ovom obliku nije bila ustaljena, a pitanje pobačaja razmatralo se drukčije – najčešće u medicinskom ili crkvenom okviru, bez retorike ovog tipa“.
Tolstoj je promišljao drugačije i slojevitije od onoga što sugerira citat
Lugarić Vukas dala je nekoliko Tolstojevih citata kao materijal na temelju kojeg se može jasno uočiti razlika između njegovog stila pisanja i promišljanja te navodnog citata objavljenog na Facebook stranici Pravo na život. Najprije je navela Tolstojev citat iz djela Put života (1910.):
„Raspravljati o tome je li rađanje djece dobro ili loše nije na nama. Na nama je ispuniti prema njima one obveze koje na nas polaže činjenica da su se rodila od nas.“
Navedeno predstavlja tipični Tolstojev citat. U njemu autor ne tvrdi da je rađanje djece zločin ili grijeh nego naglašava odgovornost roditelja prema već rođenoj djeci, ističe Lugarić Vukas. Dodaje da: “Tolstoj ne promišlja rađanje djece u apstraktnom smislu, nego govori o moralnoj dužnosti roditelja prema djeci koja već postoje. Tolstoj je mnogo pisao o odgoju, odgovornosti i moralnoj dužnosti roditelja, ali nikada nije formulirao moralne prosudbe tjelesnosti ili rađanja djece kao pravnih ‘zločina’ – to nije bilo u njegovu stilu ni u njegovoj filozofiji“.
Izdvojila je još jedan autentični Tolstojev citat koji se odnosi na samu temu i pokazuje da je Tolstojevo promišljanje bilo drugačije i slojevitije od onoga koje sugerira citat o nerođenom djetetu i zločinu:
„Toliki broj radosnih događaja — ženidba, rađanje djece — čini se kao da upravo oni tvore sav život. No to je opasna zabluda. Ako roditelji prožive život i narode djecu nemajući cilj u životu, oni samo odgađaju pitanje smisla života i kaznu kojoj su izloženi ljudi koji žive ne znajući zašto. Morat će odgajati i voditi djecu, a nemaju ih čime voditi. Tada roditelji gube svoja ljudska svojstva i sreću koja je s njima povezana te se pretvaraju u rasplodnu stoku.“
„Tolstoj ovdje naglašava da brak i rađanje djece sami po sebi ne daju smisao životu. Naprotiv, oni osnažuju moralnu odgovornost roditelja. Obitelj bez svjesnog cilja i unutarnjeg moralnog orijentira, prema Tolstoju, vodi gubitku ljudskog dostojanstva, a ne njegovu potvrđivanju. Drugim riječima, Tolstoj ne sakralizira biologiju nego ističe moralnu odgovornost. Zbog toga vrlo oštro kritizira ‘život po inerciji’, upozorava na opasnost pretvaranja žene i obitelji u puke funkcije i ne oblikuje slogane, nego postavlja temeljno pitanje zašto činimo ono što činimo (rađamo djecu i zasnivamo obitelj) i raspravlja o tome kako da to činimo na ispravan način“, kazala je Lugarić Vukas.
Citat na stranici ‘Pravo na život’ nije Tolstojev
Zaključno, sve upućuje na to da citat objavljen na stranici Pravo na život nije Tolstojev. Ne može ga se naći u njegovim djelima a ni stilski niti terminološki ne odgovara Tolstojevom načinu pisanja. Uz to, ne odgovara ni Tolstojevom načinu promišljanja o tjelesnosti ili roditeljstvu. Konačno, problematski i terminološki nije ni u skladu s vremenom u kojem je Tolstoj živio.
