Sredinom mjeseca u Saboru se raspravljalo o konačnom prijedlogu Zakona o strancima. Važeći Zakon o strancima na snazi je od 15. ožujka 2025. godine, a o tadašnjoj raspravi uoči njegova donošenja smo na Libeli pisale. Iako je Zakon na snazi tek nešto više od godinu dana, pristupilo se njegovim izmjenama radi usklađivanja s pravom EU-a, uključujući Direktivu o jedinstvenom postupku izdavanja dozvola te odredbe Pakta o migracijama i azilu (1,2).
Izmjene su izglasane, a raspravu je obilježio sukob zastupnika Mosta i vladajuće koalicije. U kontekstu rasprave o navedenom zakonu, Miro Bulj je rekao: „Provodite demografske mjere vaše povjerenice Dubravke Šuice koja je rekla da će iz Afrike uvoziti ljude u Hrvatsku, a naše Hrvate iseliti. Vi ste doveli do zamjene stanovništva, to je veleizdajnička politika“ (1,2,3).
S obzirom na to da Miro Bulj nerijetko širi teze vezane za „zamjenu stanovništva“ i strane radnike (1,2,3), odlučile smo provjeriti što je točno Dubravka Šuica rekla.
Miro Bulj se referira na izjave Dubravke Šuice iz 2024. godine
Pretragom takvih ili sličnih izjava Dubravke Šuice, naišle smo na reakcije Mire Bulja na intervju koji je HINA radila sa Šuicom povodom njenog imenovanja povjerenice za Mediteran (1,2,3,4). Kako piše HRT, Šuica je „na samom početku novog mandata Europske komisije Hini pisanim putem odgovorila na pitanja o tome što obuhvaća njena nova dužnost, što će joj biti prvi potezi i zašto se Komisija odlučila za formiranje novog resora“.
„Mediteran je vrlo značajan za Hrvatsku i Europsku uniju jer kao strateška trgovačka ruta povezuje Europu sa sjevernom Afrikom i Bliskim istokom. Ključan je i za stabilnost u regiji, posebno iz perspektive migracija, a utječe i na energetsku, ekonomsku i političku stabilnost EU pa i cijelog svijeta“, kazala je tada.
Kao jedan od prvih poteza navodila je izradu Pakta za Mediteran s ciljem jačanja ekonomskih veza, zaključivanja novih sporazuma o migracijama i partnerstva za privlačenje talenata koji bi mogli pomoći u rješavanju problema nedostatka stručne radne snage.
„Cijela Europa suočena je s brojnim demografskim izazovima, od starenja do iseljavanja i opadanja stopa nataliteta. Ipak, ostajem optimistična. Zajedničkim radom i sustavnim naporima možemo značajno doprinijeti rješavanju ovih izazova. Mi smo kroz paket instrumenata ponudili državama članicama konkretne alate za rad na njihovim demografskim izazovima“, rekla je Šuica.
Dodala je i da „ u rješavanju demografskih problema može pomoći privlačenje talenata iz južnog susjedstva. Bit će potrebno raditi na legalnim migracijama i integraciji ovih talenata u europsko tržište rada i društvo. Na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi djeca i mladi do 24 godine čine gotovo polovicu stanovništva… Ovi mladi ljudi zaslužuju priliku za pošten i pristojan život. Možemo pomoći jedni drugima razvojem partnerstva“, kazala je Šuica.
Miro Bulj je tada kazao da je ta politika gora i od HDZ-ove korupcije. „Politika zamjena stanovništva koju provodi HDZ, a podržavaju i SDP i Možemo. Jedini se hrabro suprotstavljamo ovome, ali narod spava! Jel vrijeme za buđenje?“, pisao je na Facebooku.
Dubravka Šuica ne zagovara demografsku politiku „zamjene stanovništva“
U svojoj izjavi, povjerenica Europske komisije za Mediteran, Dubravka Šuica nije rekla da će iz Afrike uvoziti ljude u Hrvatsku, a posebice nije rekla da će Hrvate iseliti.
Ona se referirala na širi nedostatak kvalificirane radne snage na razini Europske unije, kao i na starenje stanovništva. U tom kontekstu je pozvala na davanje prilika mladim osobama iz Afrike koje posjeduju stručno znanje za rad u zemljama Unije. Pritom zagovara njihovu integraciju na europsko tržište rada, kao i legalnu migraciju.
Nije govorila specifično o Hrvatskoj, niti je tvrdila da bi migracije trebale zamijeniti domaće stanovništvo. Također, prema dostupnim medijskim napisima, nije govorila ništa o iseljavanju Hrvata_ica.
Konačno, tvrdnja Mire Bulja da je Dubravka Šuica rekla da će se “iz Afrike uvoziti ljude u Hrvatsku” i “iseliti Hrvate” je netočna i manipulativna. Njena izjava odnosila se na legalne migracije i tržište rada na razini EU-a, a ne na “zamjenu stanovništva”.
Zaključno, Europske migracijske politike doista uključuju programe legalne radne migracije i privlačenja radne snage iz trećih zemalja, no iz toga ne proizlazi tvrdnja o planskoj “zamjeni stanovništva” , niti o iseljavanju domaćeg stanovništva.
Nadalje, valja istaknuti da značajan udio u migracijama imaju i žene pa se rasprava o migracijama ne može netočno bazirati uglavnom ili isključivo na muškarcima. A upravo to je čest slučaj u manipulativnim izjavama, kao što smo zabilježile u nekoliko navrata (1,2,3).
