Na različitim je platformama televizije RTL, 14. studenog ove godine, objavljena izjava Sunčane Glavak, zastupnice u Europskom parlamentu, o razlikama u plaćama između muškaraca i žena. Izjava je dana u sklopu intervjua naslovljenog „Sunčana Glavak o ženama u politici Europske unije“.
Na pitanje novinarke o tome gdje još vidi prostor za poboljšanje, pogotovo kada pričamo o plaćama, Glavak odgovara: „Zadnji podaci pokazuju da, ukoliko ćemo ići ovim tempom, trebat će nam 35 godina otprilike da postignemo nekakvu tu ravnopravnost. Dakle, postoji definitivno jaz u plaćama. Malo smo se popravili, Hrvatska malo više od zemalja članica Europske unije. Kod nas je taj jaz negdje 11 posto, na razini članica 13, malo nešto više od 13 posto. U svakom slučaju, mi smo sada u studenom i od sredine studenog vi i ja počinjemo raditi besplatno. Zbog čega? Zbog toga jer je tako izračunato, zbog ovog jaza u plaćama i koliko dobivamo manju plaću. Zapravo gotovo mjesec dana radimo besplatno u godini“ (1,2,3,4).
Na Libeli smo u nekoliko navrata u rubrici GenderFacts pisale o rodnom jazu u plaćama, različitim izvorima podataka te metodologijama izračuna (1,2,3). Kako smo u svim tim člancima utvrdile da se različiti, najčešće netočni podaci pojavljuju u medijskom prostoru, posebice u izjavama političara_ki, odlučile smo istaknuti najznačajnije podatke i zaključke iz tih članaka vezano uz kretanje razlika u plaćama između muškaraca i žena u Hrvatskoj i Europskoj uniji.
Rodni jaz u plaćama u Hrvatskoj zadnjih je godina na niskim razinama
Relevantni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Eurostata pokazuju da se rodni jaz u Hrvatskoj od 2020. godine značajno smanjio. Uvidom u Izvješća o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova (PRS), čiji se izračuni temelje na podacima DZS-a, pokazale smo kako je u razdoblju od 2019. do 2024. došlo do drastičnog pada u razlici u plaćama između muškaraca i žena s 13 posto u 2019. godini na 3,9 posto u 2024. godini. Pritom su ključne godine u kojima je došlo do značajnog pada bile 2020. godina (kada se rodni jaz u plaćama gotovo prepolovio te iznosio 6,9 posto) i 2024. godina (kada je zabilježen značajan pad sa 6,8 posto u 2023. na 3,9 posto) (1,2,3).
Tako u zadnjem dostupnom izvješću o radu PRS za 2024. godinu stoji da je prosječna bruto plaća muškaraca u Hrvatskoj u toj godine iznosila 1.854 eura, dok je prosječna bruto plaća žena bila 1.782 eura.
I Eurostatovi podaci bilježe da je došlo do smanjivanja razlike u plaćama između muškaraca i žena u Hrvatskoj. Ipak, prema Eurostatu, taj je pad nešto manje drastičan. Naime, u petogodišnjem razdoblju, od 2019. do 2023. godine, razlika u plaćama se spustila s 10,2 na 7,4 posto. Pritom valja napomenuti da je 2023. zadnja godina za koju Eurostat daje podatke te da je riječ o ažuriranim podacima koji se temelje na zadnjoj Anketi o strukturi zarada i koji nakon ažuriranja pokazuju slične vrijednosti i trendove kao i službeni podaci DZS-a.
Kada se uspoređuje Hrvatska s drugim zemljama, onda je uputno koristiti podatke Eurostata
O razlikama u Eurostatovim i DZS-ovim podacima o rodnom jazu u plaćama pisale smo u nekoliko navrata (1,2,3). Kako je istaknuto, one se pojavljuju zbog različitih metodoloških pristupa i sektorskih fokusa ovih institucija u prikupljanju podataka. Naime, kako nam je u jednom od članaka objasnio dr.sc. Danijel Nestić, predstojnik Odjela za tržište rada i socijalnu politiku na Ekonomskom institutu u Zagrebu, podaci DZS-a odnose se na statističku analizu temeljem JOPPD obrasca koja obuhvaća sve djelatnosti i sve isplatitelje plaća u pravnim osobama, dok su podaci Eurostata izvedeni iz Ankete o strukturi zarada. Ona se provodi svake četiri godine na uzorku poduzeća s 10 ili više zaposlenih iz svih područja gospodarstva, osim javne uprave, obrane i socijalnog osiguranja, ali se odnosi na obuhvat primanja nešto širi od bruto plaća.
Iako su DZS-ovi podaci, zbog gore opisanih metodoloških razloga, pogodniji za praćenje promjena na godišnjoj razini, Nestić ističe da su oba podatka službena, dobra i napravljena prema određenim statističkim pravilima. Osim toga, smatra da je Eurostatov podatak relevantan za međunarodne usporedbe jer se na isti način izračunava za sve zemlje EU. Stoga ćemo u kontekstu ovoga članka, s obzirom na to da se u izjavi Glavak Hrvatska uspoređuje s prosjekom EU, kao relevantne pokazatelje uzeti aktualne Eurostatove podatke.
Što kažu aktualni podaci Eurostata o rodnom jazu u plaćama?
Osim što pokazuju da je rodni jaz u plaćama u Hrvatskoj u padu i da je 2023. iznosio 7,4 posto, a ne „negdje 11 posto“, oni govore i o tome da se razlika u plaćama između muškaraca i žena na razini EU-27 također smanjuje. Ona je u 2023. godini iznosila 12 posto , a ne „malo nešto više od 13 posto“. Hrvatska se tako nalazi znatno ispod EU-27 prosjeka te među nekoliko zemalja EU s najnižom razlikom u plaćama između muškaraca i žena.
Nadalje, kao i u većini drugih zemalja EU, rodni jaz u plaćama znatno je niži za mlade osobe koje tek ulaze na tržište rada (3,9 u Hrvatskoj u 2023. godini), a najveći je kod dobne skupine stare od 45 do 54 godina (11,3 posto u 2023. godini), što može biti rezultat prekida u karijeri žena tijekom radnog vijeka.
Što se tiče gospodarske djelatnosti, najviše razlike iskazuje djelatnost financija i osiguranja, kao i u većini drugih zemalja EU. Ipak, treba primijetiti i da u djelatnosti građevine 14 zemalja, uključujući Hrvatsku, bilježi značajne razlike u plaćama u korist žena. Konačno, osim u Sloveniji i Mađarskoj, u svim je zemljama za koje su dostupni podaci zabilježen veći jaz u plaćama u privatnom sektoru. U Hrvatskoj je tako u 2023. zabilježen jaz od 5 posto u javnom sektoru nasuprot 13,4 u privatnom.
Izjava Glavak samo je jedna u nizu netočnih izjava političara_ki o rodnom jazu u plaćama
Ažurirani Eurostatovi podaci pokazuju da izjava Sunčane Glavak o razlici u plaćama između muškaraca i žena u Hrvatskoj i Europskoj uniji nije točna. Ta razlika u Hrvatskoj je za 2023., ujedno i zadnju dostupnu godinu, iznosila 7,4, a ne 11 posto, dok je za EU-27 iznosila 12, a ne malo nešto više od 13 posto.
Nažalost, ova izjava, kao i druge koje smo uočile tijekom rada rubrike GenderFacts, ukazuje na to da se političari_ke u izjavama o rodnom jazu u plaćama često koriste netočnim ili neažuriranim podacima.
