U subotu, 10. svibnja, u Zagrebu je održan Hod za život koji se ove godine odvio u jeku kampanje za lokalne izbore. Kandidat HDZ-a za gradonačelnika Grada Zagreba, Mislav Herman nazočio je samom događaju gdje je odgovarao na medijska pitanja (1,2.3).
Na pitanje novinarke o tome što radi HDZ u borbi protiv pobačaja, Herman je odgovorio: “Pa gledajte, što se tiče pobačaja, ja vam mogu reći kao čovjek iz struke, pobačaj je zlo kojega treba smanjiti na najmanju moguću mjeru. A kako ćemo to postići? Prevencijom i edukacijom. I prevencija i edukacija, prevencija i edukacija, prevencija i edukacija. Mladi parovi pogotovo, jer najveći broj neželjenih trudnoća je kod mladih, moraju biti dobro educirani da znaju kako trudnoća nastaje, kako se može spriječiti neželjeno začeće kako bi se to zlo, a ja uistinu kažem, to je zlo moderne medicine, smanjilo na najmanju moguću mjeru”. (3:28-4:09).
Herman, dakle, pozivajući se na svoj stručni autoritet, tvrdi da je najveći broj neplaniranih trudnoća prisutan kod mladih. Naglašava i da je potrebna (njihova) adekvatna edukacija kako bi se spriječila neplanirana trudnoća i smanjio broj pobačaja. Kako nije dao nikakvo utemeljenje navedenoj tvrdnji, istu smo odlučile provjeriti.
U Hrvatskoj ne postoje konkretni podaci o broju neplaniranih trudnoća
Pretragom relevantnih izvora podataka nismo naišle na informaciju o tome koliki je broj neplaniranih trudnoća u Hrvatskoj. Hrvatski zavod za javno zdravstvo kao institucija nadležna za prikupljanje podataka o javnom zdravlju u svojoj bazi podataka i publikacija nigdje ne navodi traženu informaciju. No, iako nema podataka o broju neplaniranih trudnoća, na internetskim stranicama HZJZ-a, u Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu te godišnjim izvješćima nalaze se podaci o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj. Njih ćemo analizirati u drugom dijelu teksta.
Nadalje, podatak o broju neplaniranih trudnoća nismo našle ni na stranicama Državnog zavoda za statistiku. Također, on se ne spominje ni u radovima objavljenima na portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa Hrčak. Međutim, na portalu smo pronašle stručni rad “Neplanirana trudnoća: Utjecaj socijalne podrške na mentalno zdravlje trudnice i ishod trudnoće”. Objavljen je 2024. godine u Primaljskom vjesniku. U njemu se navodi da ne postoje konkretni podaci o neplaniranim trudnoćama u RH, osim podataka o legalno induciranim pobačajima HZJZ-a. Isto pokazuju i rezultati našeg pretraživanja.
Stoga, može se zaključiti da u Hrvatskoj ne postoje ni podaci ni istraživanja koja pokazuju stvaran broj neplaniranih trudnoća.
Broj legalno induciranih pobačaja u Hrvatskoj najveći je kod žena starih 30 godina i više
Čini se da se o broju neplaniranih trudnoća u Hrvatskoj može (djelomično) zaključivati isključivo na temelju statistika o legalno induciranim pobačajima u zdravstvenim ustanovama Republike Hrvatske koje svake godine objavljuje HZJZ. Međutim, treba imati na umu da je takvo zaključivanje ograničeno jer ne rezultira svaka neplanirana trudnoća pobačajem. No, s obzirom na to da je Herman izjavu dao kao odgovor na pitanje o pobačaju i doveo u vezu pobačaj i neplaniranu trudnoću kod mladih, detaljno smo proučile navedene statistike.
Prema službenim podacima HZJZ-a, u 2023. godini zabilježeno je 3.015 legalno induciranih pobačaja (1,2). Gledajući prema dobi, najveći udio žena kod kojih je evidentiran legalno inducirani pobačaj pripada dobnoj skupini od 30 do 39 godina (44,3 posto).U dobnoj skupini od 20 do 29 godina evidentirano je 38,5 posto svih legalno induciranih pobačaja. Sljedeću najzastupljeniju dobnu skupinu čine žene od 40 do 49 godina (10,4 posto), dok je 6,8 posto ukupnog broja evidentiranih legalno induciranih pobačaja zabilježeno kod maloljetnica i mladih djevojaka od navršenih 18 do 20 godina života. Iz navedenog, može se zaključiti da se većina legalno induciranih pobačaja obavlja kod žena starosne dobi 30+.
Nadalje, Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis daje podatke o legalno induciranim pobačajima po dobnim skupinama u razdoblju od 2003. do 2023. godine. Iz njih je vidljivo da je gore navedeni obrazac iz 2023. godine takav u kontinuitetu. Dakle, najveći broj legalno induciranih pobačaja u Hrvatskoj zabilježen je kod žena u dobi od 30 do 49 godina. Pri čemu najveći udio pripada dobnoj skupini od 30 do 39 godina. Statistiku po godinama možete provjeriti ovdje.
Tko su mladi?
S obzirom na to da Mislav Herman u svojoj izjavi nije naznačio što misli pod pojmom mladi, u svrhu ovoga članka proučile smo relevantne zakonske i statističke definicije mladih.
Definicije mladih se razlikuju. Naime, postoji suglasnost oko granice ulaska u ovu dobnu skupinu (15 godina), no razlikuju se definicije po pitanju godine kojom završava mladost. Negdje se mladi definiraju kao dobna skupina starosti od 15 do 24 godine, negdje od 15 do 29 godina, a ponekad ova dobna skupina uključuje i osobe stare 35 godina. Ipak, najčešće korištena definicija odnosi se na osobe stare između 15 i 29 godina. Europski statistički ured (Eurostat) definira mlade kao osobe stare od 15 do 29 godina. U Hrvatskoj se definicija mladih može naći u zakonima i službenim politikama pa se tako u članku 3. Zakona o savjetima mladih iz 2023. godine mlade definira kao osobe koje imaju od navršenih petnaest do navršenih trideset godina. Ista definicija se daje i u Nacionalnom programu za mlade za razdoblje 2023. do 2025. godine.
Izjave Mislava Hermana nemaju utemeljenje i imaju manipulativni potencijal
Zaključno, izjave Mislava Hermana o tome da je najveći broj neplaniranih trudnoća kod mladih nemaju utemeljenje. Prvenstveno jer ne postoje konkretni podaci o broju neplaniranih trudnoća u Hrvatskoj. Međutim, postoje podaci o broju legalno induciranih pobačaja u hrvatskim zdravstvenim ustanovama. No, ni oni ne pokazuju da je broj pobačaja najveći kod mladih. Većina legalno induciranih pobačaja obavlja se kod žena od 30 godina naviše, pri čemu je najveći udio u dobnoj skupini od 30 do 39 godina.
Osim što izjava nema utemeljenje, ima i potencijal da se njome manipulira s obzirom na to da ju je izgovorila stručna osoba koja ima autoritet u području medicinske struke.
*Projekt GenderFacts se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
