S obzirom na to da smo početkom prošle godine radile analizu Indeksa rodne ravnopravnosti Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE), jedna nam se čitateljica obratila pomalo zbunjena rezultatima najnovijeg indeksa. Dok jedni govore da Hrvatska stoji lošije nego prošle godine, drugi pišu o napretku (1,2). Provjerile smo o čemu se točno radi.
Indeks rodne ravnopravnosti je alat za monitoring progresa rodne jednakosti u EU koji prikazuje trendove u šest područja: rada, novca, vremena, moći, znanja i zdravlja u državama članicama EU. Podaci za recentni indeks uglavnom potječu iz 2024. godine. Na razini Europske unije, indeks rodne ravnopravnosti za proteklu godinu je 63,4 bodova. Na prvi pogled, čini se to kao značajan pad u odnosu na prošlu analizu, kada je on iznosio 71 bod. Ipak, važno je napomenuti da je ovogodišnje izdanje doživjelo prvo veliko ažuriranje od 2013. godine, kada je objavljen prvi Indeks (1,2,3).
Na stranicama EIGE-a piše: „To uključuje ažurirane pokazatelje i nove izvore podataka, kao i jači naglasak na individualnim podacima (a ne samo podacima kućanstava) u područjima novca i vremena. Time Indeks nudi preciznije sagledavanje današnjih rodnih razlika. Agencija je dodatno prilagodila Indeks za 2025. godinu nakon savjetovanja sa 125 stručnjaka_inja i više od 20 sastanaka s relevantnim dionicima“.
Također, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (PRS) na svojim stranicama piše da se rezultati, prema novoj metodologiji, kreću od nula, a ne od jedan kao što je bilo prema prethodnoj metodologiji do najviše 100 gdje taj broj označava potpuno postignuće rodne ravnopravnosti. Također, u Indeks su uključena i dva dodatna područja koja ne utječu na konačni rezultat pojedine zemlje – područje nasilja nad ženama i presijecajućih nejednakosti. Potonje objašnjava kako se rodne razlike manifestiraju u kombinaciji s dobi, invaliditetom, obrazovanjem, obiteljskim statusom i migrantskim podrijetlom. Područje nasilja nad ženama mjeri, prati i analizira najčešće i najraširenije kriminalizirane oblike nasilja nad ženama u EU.
„S obzirom na uvedene izmjene, cijeli vremenski niz Indeksa rekonstruiran je, primjenjujući ažuriranu metodologiju na prethodne godine kako bi se osigurala potpuna usporedivost kroz vrijeme. Svaki pokazatelj ponovno je izračunat za svaku godinu koristeći najnovije dostupne podatke za tu godinu. Kao rezultat toga, vremenski nizovi Indeksa su ažurirani, a prethodno objavljeni nizovi do 2024. godine više se neće koristiti. Ova revizija osigurava točnost povijesnih podataka, istovremeno omogućujući dosljednu analizu trendova prema novoj metodologiji“, piše na stranicama PRS.
Kako stoji Hrvatska prema najnovijim podacima?
Hrvatska je 2025. godine ostvarila rezultat od 57,1 bodova što je smješta na 21. mjesto od 27 zemalja članica. Rezultat je ponajprije posljedica područja moći u kojem zauzimamo 23. mjesto te rada i zdravlja gdje zauzimamo 20. mjesto. Od 2015. godine Indeks rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj povećao se za tri boda, dok je od 2020. povećan tek za 0,4 boda. Poboljšanje je omogućeno zahvaljujući napretku u području novca, piše u novoj analizi.
U istoj stoji: „Hrvatska s vremenom napreduje u području rodne ravnopravnosti, no i dalje ostvaruje slabije rezultate od prosjeka Europske unije. Rezultati pokazuju da se razlika u odnosu na prosjek EU povećava“.
U kojim područjima Hrvatska ima mjesta za napredak?
Najviše bodove ostvarili smo u području novca, gdje imamo 80,8 bodova te u području zdravlja gdje imamo 83,1 bod. Ipak, zanimljivo je da je u području novca ostvaren najveći napredak. Povećanje je to od 5,3 boda u odnosu na 2020. godinu, uglavnom zahvaljujući podpodručju novčanih resursa koja obuhvaća medijalnu zaradu i jaz u mirovinama (9,7 bodova). Ipak, mjesta za napredak itekako ima. Žene u parovima u prosjeku zarađuju 84 posto zarade svoga partnera, a najveće razlike su prisutne među parovima s djecom, u kojima je barem jedan partner_ica visokoobrazovan_a te u parovima u dobi od 25 do 49 godina.
S druge strane, u području u kojem imamo najviše bodova – području zdravlja – ostvaren je i najveći korak unazad u odnosu na 2020. godinu, s padom od 2,5 boda. Najveći razlog je podpodručje zdravstvenog stanja (samoprocjena vlastitog zdravstvenog stanja, zdravstveno stanje u kasnijoj dobi), u kojem je ostvaren pad od 5,3 boda. 64 posto žena svoje je zdravlje ocijenilo kao „dobro“ ili „vrlo dobro“ u usporedbi s 70 posto muškaraca. Također, očekuje se da će žene u dobi od 65 godina provesti 30 posto preostalog života u dobrom zdravstvenom stanju, u usporedbi s 38 posto muškaraca.
Najmanje bodova ostvarili smo u području moći gdje imamo 21,8 bodova, no u odnosu na 2020. godinu to je tek neznatan pad od 0,4 boda. Taj rezultat uglavnom dugujemo podpodručju društvene moći, na kojem imamo 8,9 bodova i to nas čini predzadnjom zemljom u Uniji. Društveni aspekt moći na indeksu uključuje upravljačke pozicije u organizacijama u znanosti, u odborima javnih televizija kao i u tijelima odlučivanja u nacionalnim olimpijskim sportskim organizacijama. Žene čine svega devet posto članova_ica upravnih tijela u 10 najpopularnijih nacionalnih olimpijskih sportskih organizacija.
U području znanja imamo 51,9 bodova, u području rada smo ostvarili 68,2 boda, a u području vremena smo ostvarili 69,6 bodova. U području vremena smo ostvarili i najveći rang – šesta smo zemlja članica. U oba podpodručja – društvene aktivnosti, odnosno aktivnosti slobodnog vremena, kao i u podpodručju skrbi o drugima – držimo devetu poziciju.
Tako 38 posto žena s djecom u dobi od nula do 11 godina provodi više od pet sati dnevno u skrbi o djeci, kao i 33 posto muškaraca – što je najviša vrijednost u EU za muškarce, kao i najmanja razlika među spolovima. Prostora za napredak ima kad govorimo o obavljanju svakodnevnih kućanskih poslova. Tu je rodni jaz jedan od najvećih u EU. Njima se svakodnevno bavi 65 posto žena i 27 posto muškaraca.
Što se tiče područja rada, stope zaposlenosti su porasle i za žene i za muškarce. Stopa zaposlenosti izražena ekvivalentom punog radnog vremena iznosi 45 posto za žene i 55 posto za muškarce, što čini blago smanjenje rodnih razlika od 2015. godine.
Žene, također, čine 22 posto stručnjakinja u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija, što predstavlja poboljšanje od šest bodova u odnosu na razdoblje prije 10 godina. Ipak, manje od jedne trećine rukovodećih pozicija zauzimaju žene. Udio žena među članovima_icama upravnih i nadzornih odbora najvećih uvrštenih poduzeća iznosi 27 posto.
Što se tiče znanja, žene čine 78 posto diplomiranih u područjima obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, humanističkih znanosti i umjetnosti, u usporedbi s 22 posto muškaraca. S druge strane, u STEM područjima žene čine 39 posto diplomiranih, a muškarci 61 posto. Ipak, od 2015. godine udio žena u STEM područjima se povećao za četiri boda, što je jedan od najviših udjela u EU.
Nasilje nad ženama kao novo područje
Jedno od novih područja Indeksa rodne ravnopravnosti je i nasilje nad ženama. Ono se računalo na temelju EU-GBV istraživanja o nasilju nad ženama.
„Zbog ograničenja u dostupnosti podataka, kompozitni pokazatelj nasilja nije bilo moguće izračunati za Hrvatsku, no podaci su dostupni na razini pojedinih pokazatelja, kada su raspoloživi“, stoji u Indeksu.
Tako piše da je 25 posto žena u našoj zemlji doživjelo fizičko i/ili seksualno nasilje do navršene 15. godine života, što je za šest bodova manje od prosjeka Unije (31 posto). Zdravstvene posljedice fizičkog i/ili seksualnog nasilja od navršene 15. godine života iskusilo je 48 posto žena, a oko 36 posto žena koje su doživjele nasilje u posljednjih 12 mjeseci od bilo kojeg počinitelja nije o tome nikome reklo.
Hrvatska s godinama blago napreduje, ali sve više zaostaje za prosjekom Europske unije
S obzirom na novu metodologiju koja ima nešto drugačiji izračun nego li prije, točno je reći da Hrvatska napreduje kroz godine, no taj je napredak relativno spor. Istovremeno, razlika između Hrvatske i prosjeka Europske unije po pitanju progresa rodne jednakosti je sve veća. Uz to, važno je napomenuti da s obzirom na izmjene u metodologiji vremenski nizovi koji su prethodno objavljeni u Indeksima do 2024. godine se više neće koristiti (1,2).
Na ažuriranom Indeksu rodne ravnopravnosti najviše bodova su ostvarile Švedska (73,7), Francuska (73,4) i Danska (71,8), a iza Hrvatske se nalaze Rumunjska i Grčka s 57 bodova, Latvija s 56,7 bodova, Češka s 53,2 boda, Mađarska s 51,6 bodova, na začelju Indeksa rodne ravnopravnosti nalazi se Cipar s 47,6 bodova.
Sveobuhvatne podatke za Hrvatsku koji uključuju i rodne stereotipe pročitajte ovdje, a sveobuhvatni podaci za Europsku uniju se nalaze ovdje.
