Oko dvije trećine mladih u Hrvatskoj, Portugalu i Španjolskoj u posljednjih je godinu dana svjedočilo rodno utemeljenom digitalnom nasilju, a gotovo polovica ga je i osobno doživjela. Novo međunarodno istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu pokazuje da digitalni prostor nije odvojen od društva – na internetu se reproduciraju isti rodni stereotipi, nejednakosti i obrasci nasilja koji postoje i izvan njega.
Istraživanje provedeno u sklopu europskog projekta bE-SAFE obuhvatilo je više od 4.200 sudionika_ca u Hrvatskoj, Portugalu i Španjolskoj – djecu i adolescente od 12 do 17 godina, mlade od 18 do 27 godina te roditelje djece u dobi od 12 do 14 godina. Kvantitativni dio istraživanja nadopunjen je fokusnim grupama i intervjuima s učenicima_ama, nastavnicima_ama, stručnim suradnicima_ama i predstavnicima_ama policije kako bi se dobila cjelovita slika rodno utemeljenog digitalnog nasilja.
Zajednički obrazac u sve tri države
Bez obzira na nacionalni kontekst, rezultati pokazuju gotovo identične obrasce. Oko dvije trećine mladih od 18 do 27 godina svjedočilo je nekom obliku rodno utemeljenog digitalnog nasilja tijekom posljednjih godinu dana. Oko polovice mladih bilo je žrtvom barem jednog oblika nasilja, dok osobe iz LGBTIQ zajednice u svim državama bilježe najvišu razinu viktimizacije. Istodobno, od 15 do 31 posto mladih priznaje da su i sami počinili neki oblik rodno utemeljenog digitalnog nasilja.
Najčešći oblici nasilja u sve tri zemlje bili su vrijeđanje na temelju fizičkog izgleda, seksualno pogrdne uvrede, širenje glasina o seksualnom ponašanju ili seksualnoj orijentaciji te neželjene seksualne poruke. Pritom su istraživači_ce primijetili_e da (percipirana) odstupanja od normativnih rodnih i seksualnih uloga mogu povećati ranjivost na rodno utemeljeno nasilje ili oblikovati način na koji se ono izražava. Posebno zabrinjava to što se takvi obrasci među mladima često više ne doživljavaju kao nasilje nego kao “normalna komunikacija”, humor ili sastavni dio online kulture.
Hrvatska: djevojke su češće mete seksualiziranog nasilja, dječaci prijetnji fizičkim nasiljem
U Hrvatskoj su među mladima najčešći oblici viktimizacije vrijeđanje na temelju fizičkog izgleda (24 %), neželjene seksualne poruke (22 %), seksualno omalovažavajuće uvrede (18 %) te pritisci na razgovore o seksualnosti i online kontrola partnera ili partnerice.
Istraživanje pokazuje jasne rodne razlike. Mladići češće prijavljuju vrijeđanje zbog izgleda i prijetnje fizičkim nasiljem, dok djevojke znatno češće doživljavaju seksualizirane oblike nasilja – neželjene seksualne poruke i pritiske na slanje intimnih fotografija. LGBTIQ mladi u gotovo svim kategorijama bilježe najviše stope izloženosti nasilju.
Kod djece od 12 do 17 godina obrasci su još izraženiji. Čak 43 posto djevojčica navodi da je vrijeđano zbog izgleda, 35 posto primilo je neželjene seksualne poruke, a gotovo četvrtina bila je izložena glasinama o vlastitoj seksualnosti. Dječaci su, s druge strane, češće izloženi prijetnjama fizičkim nasiljem.
Portugal: najveća izloženost LGBTIQ mladih
Portugal bilježi višu stopu viktimizacije među mladima u odnosu na Hrvatsku. Oko polovice mladih žena i muškaraca te nešto više od dvije trećine LGBTIQ mladih doživjelo je neki oblik rodno utemeljenog digitalnog nasilja u Portugalu, dok ga je u Hrvatskoj doživjelo oko 40 posto mladih žena i muškaraca te 55 posto LGBTIQ mladih. Pritom valja napomenuti da Portugal bilježi najvišu stopu viktimizacije LGBTIQ mladih (67 posto) od sve tri zemlje u uzorku.
Posebno se ističe jedan obrazac koji istraživači_ce smatraju zabrinjavajućim (slično kao i u Hrvatskoj): mladi vrlo lako prepoznaju rodno utemeljeno nasilje kada mu svjedoče ili kada su njegove žrtve, ali ga mnogo rjeđe prepoznaju kada sami sudjeluju u njemu. Taj jaz između prepoznavanja nasilja i preuzimanja odgovornosti posebno je vidljiv kod neželjenih seksualnih poruka (kojima često svjedoče i doživljavaju ih žene i LGBTIQ mladi) te prijetnji fizičkim nasiljem (kojima često svjedoče i doživljavaju ih muškarci).
Španjolska: najveći udio počinitelja_ica rodno utemeljenog digitalnog nasilja, i to među LGBTIQ mladima
U Španjolskoj više od polovice mladih žena te oko polovice muškaraca navodi iskustvo rodno utemeljenog digitalnog nasilja, dok je među LGBTIQ mladima izloženost tom obliku nasilja 64 posto.
Ujedno je upravo u Španjolskoj zabilježen najveći udio ispitanika_ca koji priznaju vlastito počiniteljstvo rodno utemeljenog digitalnog nasilja, osobito među LGBTIQ mladima. Naime, 31 posto mladih u Španjolskoj priznalo je da su počinili ovaj oblik nasilja, dok je u Hrvatskoj to učinilo 15 posto mladih, osobito žena. Kao i u Hrvatskoj i Portugalu, nasilje je najčešće povezano s vrijeđanjem zbog izgleda, seksualnosti ili pretpostavljene seksualne orijentacije te različitim oblicima seksualnog uznemiravanja.
Nasilje dolazi od poznatih osoba
Jedan od najvažnijih zaključaka istraživanja jest da počinitelji najčešće nisu anonimni_e korisnici_e interneta.
Kod mladih su to najčešće sadašnji ili bivši partneri, prijatelji ili osobe iz neposrednog društvenog kruga, dok su kod djece počinitelji_ce najčešće upravo vršnjaci i prijatelji. Time se ruši uvriježena predodžba da digitalno nasilje, pa tako i ono rodno utemeljeno, dolazi prvenstveno od nepoznatih osoba.
Gledajući iz rodne perspektive, počinitelji su pretežito muškarci koji su ovaj oblik nasilja u posljednjih 12 mjeseci obično usmjeravali prema ženama i LGBTIQ osobama.
Kultura šutnje
Istraživanje pokazuje i zabrinjavajuću kulturu šutnje. Velik dio mladih nikome ne govori o nasilju koje su doživjeli. Najčešće reakcije su ignoriranje problema, blokiranje počinitelja ili nada da će nasilje samo prestati. Tek se mali broj obraća policiji ili organizacijama koje pružaju podršku žrtvama.
Fokusne grupe pokazuju da učenici često ne vjeruju kako će škole ili druge institucije učinkovito reagirati. Nastavnici istodobno upozoravaju da nemaju dovoljno edukacije, podrške ni jasnih alata za suočavanje s novim oblicima digitalnog nasilja, dok roditelji često ostaju nedovoljno uključeni u digitalni život svoje djece.
Rodno utemeljeno digitalno nasilje nije digitalni problem
Najvažniji zaključak istraživanja jest da rodno utemeljeno digitalno nasilje nije posljedica tehnologije, nego društvenih odnosa koje tehnologija samo pojačava. Djevojke se i dalje češće seksualizira i procjenjuje prema izgledu, dječake se kažnjava zbog odstupanja od tradicionalnih normi muževnosti, a LGBTIQ mladi ostaju najizloženija skupina.
Autorice_i istraživanja zato upozoravaju da odgovor ne može biti samo u edukaciji o sigurnijem korištenju interneta. Potrebni su sustavni preventivni programi, obrazovanje o rodnoj ravnopravnosti i digitalnim odnosima, veća podrška školama i roditeljima te dostupniji mehanizmi pomoći žrtvama. Tek tada će digitalni prostor postati sigurniji – ne zato što će se promijeniti tehnologija, nego zato što će se početi mijenjati društvo koje ju koristi.
* Cjelokupno istraživanje bit će uskoro objavljeno na službenoj stranici projekta.
