GenderFacts

Postojeći narativ o ugrozi žena od strane migranata pridonio je brzini širenja dezinformacija

Slučaj časne sestre pokazao je svu snagu dezinformacija

Donosimo kronologiju dezinformacijske histerije vezano za slučaj časne sestre koja je pretrpjela ubodnu ozljedu. Uz to, objašnjavamo kako je postojeći politički i medijski narativ o migrantima kao ugrozi za žene poslužio kao temelj za dezinformacijsku histeriju u ovome slučaju.

Analiza
Časna sestra moli (silueta)

Foto: Chase Kennedy (unsplash.com)

Vijest o napadu na časnu sestru na zagrebačkoj Malešnici, 28. studenoga, obilježila je protekli tjedan (1,2,3). Netom nakon navodnog napada društvenim mrežama i nekolicinom manjih/rubnih medija su krenule kolati informacije da je za napad počinio migrant te da je pritom uzvikivao „Allahu ekber“, što znači „Allah je najveći“ (1,2,3,4,5).

Dezinformacijska histerija

Pisalo se da je napadnuta u ulici Ivane Brlić Mažuranić te da ju je „manijakalni terorist“ pokušao ubosti još dva ili tri puta. Ili da je izbodena „od strane jednog od onih koji su nam došli satirati kulturu i tradiciju“. Pisalo se i da je kriva jer je časna i jer je nosila križ oko vrata te da je s njom u trenutku napada bila još jedna ženska osoba. Uz to, medijima i društvenim mrežama se širio i navodni specijalistički nalaz.

Istovremeno, većina mainstream medija izvještavala je o stanju časne sestre, o tome da su joj ozljede lakše te da policija provodi kriminalističko istraživanje kako bi se ustvrdile sve činjenice. Također, naglašavali su da nije potvrđeno je li došlo do napada ili je časna sestra ozlijeđena na neki drugi način. Uz to, pisali su da je sama došla do samostana nakon ozlijede i/ili napada te da su iz samostana zvali/išli u bolnicu (1,2,3).  

I dok se po mrežama prozivalo gore navedene medije da zataškavaju pravu istinu, izašla je vijest na slovenskom mediju nova24tv o tome da se za napad sumnjiči 26-godišnji ilegalni migrant iz Afganistana. Uz to, naveli su da je navodni napadač poznat policiji zbog nasilničkog ponašanja i krađi. I oni su naveli da je tijekom napada urlao „Allahu ekber“ te mu je zasmetao križ koji je časna nosila oko vrata. U ovom trenutku je poveznica na taj članak izmijenjena.

Takvo neutemeljeno izvještavanje rezultiralo je bijesom kod osoba koje su komentirale te članke i statuse. Neki od komentara su: „nakaze“; „trebamo li još više žrtava kako bismo zaustavili idiotsku imigraciju ljudi iz drugih kulturnih sredina?“; „Još malo pa će nam migranti paliti crkve..“ (1,2,3). Uz to prozivalo se i udruge za ženska prava, vlast grada Zagreba, aktivistkinje, feministkinje i ine da nisu reagirali, pri čemu su neki insinuirali da je to zato što se radi o časnoj sestri (1,2,3).

 „Kao prvo, želim ozlijeđenoj časnoj sestri što brži oporavak, to je najbitnije. A kao drugo, naravno, uvijek najoštrije osuđujem nasilje. I u ovom konkretnom slučaju, ono što je najbitnije i što očekujem od policije je da se što prije istraže sve okolnosti. Znači, od koga je došlo do ozljeđivanja časne sestre i kako i da se što prije informacije iz istrage objave u javnosti jer je ovaj događaj uznemirio brojne građane. I doista svi žele znati kako je došlo do ozljeđivanja časne sestre“, kazao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Zagreba za Novu TV.

A napad kao sam čin nasilja osudili_e su i drugi javni akteri_ice, koji_e su prozivani_e da šute (1,2).

Kako se oglasila policija?

Službeno priopćenje na svojim stranicama Policijska uprava zagrebačka objavila je 2. prosinca. Naveli su da je provedeno opsežno kriminalističko istraživanje radi utvrđivanja svih činjenica i okolnosti navedenog događaja te da je 1. prosinca, po otpuštanju iz bolnice 35-godišnjakinja podnijela kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog kaznenog dijela teške tjelesne ozljede u pokušaju. Navela je da joj je prišao nepoznati počinitelj koji ju je ozlijedio nožem.

„Tijekom daljnjeg kriminalističkog istraživanja, nakon prikupljenih operativnih saznanja koja su upućivala na moguću neistinitost prijave, policijski službenici nastavili su s intenzivnim provjerama te su utvrdili kako je žena lažno prijavila kazneno djelo s ciljem dovođenja policije u zabludu, iako je bila upoznata da lažnim prijavljivanjem čini kazneno djelo. Istraživanjem je utvrđeno da je sama sebi nanijela ozljedu nožem koji je prethodno kupila u trgovini na području Zagreba, što je tijekom postupanja i potvrđeno“, stoji u priopćenju.

Potom navode da su u obvezi podnijeti kaznenu prijavu protiv 35-godišnjakinje. Uz to, u napomeni dodanoj priopćenju, navode da su se neprovjereni i netočni napisi u pojedinim medijima kriminalističkim istraživanjem pokazali netočnima te da ih demantiraju.

Naznake da bi se slučaj tako mogao rasplesti neki su mediji objavili i prije službene objave policije (1,2). Nakon službenog priopćenja i ostali mediji su objavili što je utvrđeno kriminalističkim istraživanjem (1,2). Nekolicina se upitala slijede li sankcije i širiteljima lažnih informacija na društvenim mrežama (1,2).

Nakon završetka kriminalističkog istraživanja, priopćenjem se oglasila i družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog – Zagreb te su zahvalile svim uključenim službama, osobito medicinskom osoblju i policiji na pomoći i suradnji.

„Ukazujući na važnost zaštite dostojanstva i integriteta svake osobe Provincija i Družba iskazuju svoju blizinu i podršku te spremnost na svaku daljnju pomoć sestri Mariji i pozivaju na razumijevanje i zajedništvo u molitvi“, stoji u priopćenju.

Senzacionalizma nije nedostajalo ni ovaj put

Unatoč prilično pristojnom praćenju situacije od strane većine medija, u smislu da nisu dodatno širene netočne i/ili neprovjerene informacije, nije nedostajalo senzacionalizma i senzacionalističkih naslova.

Pisalo se o „stravi u Zagrebu“, a naslovi su govorili da je „časna sestra lagala, kupila nož i ozlijedila samu sebe“ ili “Užas u Zagrebu! Izbodena časna sestra, prebacili je u bolnicu” (1,2,3,4). To označava jezične konstrukcije uobičajene za senzacionalističko medijsko izvještavanje o nasilju, posebice kada je vezano uz žene i/ili migracije.

Negativna reprezentacija migranata u medijima i narativ o ugrozi potiču ksenofobiju

Narativ o migrantima kao ugrozi za žene (i djecu) kreirao se kroz brojne izborne kampanje koje smo pratile u protekle dvije godine (1,2,3).Oni su imali za cilj stvaranje atmosfere straha, ugroze i širenje ksenofobije. Ponavljale su se informacije o tome da granice prelaze isključivo vojno sposobni muškarci te da je riječ o osobama muslimanske vjeroispovijesti. Time su se stvarale asocijacije na militaristički kontekst, kao i na prijetnje ženama zbog potencijalnih (seksualnih) napada i/ili silovanja (1,2).

Također, kroz naše analize smo ustanovile da rodne dezinformacije vezane za pitanje migracija u najvećoj mjeri plasiraju predstavnici_e konzervativnih i radikalno desnih stranaka, uz poneke iznimke. Osim toga pisale smo i o negativnoj reprezentaciji migranata u medijima koja se pokazuje kao kontinuirana praksa već dulje vrijeme u Hrvatskoj, a nije vezana isključivo uz izborne procese.

„Takav i politički i medijski narativ stvara plodno tlo za kontinuirano plasiranje dezinformacija o migracijama. Kad se one isprepletu s navedenim rodnim aspektom, otvara se prostor njihovu pooštravanju i postaju moćno oruđe za ostvarenje ksenofobnog sentimenta među građanima_kama“, pisale smo u izvještaju vezanom za parlamentarne izbore.

Godinu i pol kasnije, u slučaju časne sestre, upravo su se ovi narativi pokazali kao plodno tlo za brzinu širenja ovakvog tipa dezinformacija. Širili su ih, u velikoj mjeri, akteri koje smo već prepoznale u našim izvještajima. Oslanjali su se na stereotipizaciju i narativ o tome da ugroza dolazi od muškaraca muslimanske vjeroispovijesti te su se oslanjale na narativ o ugrozi žena od navedenih aktera. Sve to dodatno je pridonijelo ksenofobnim reakcijama našeg društva povodom ovog napada.

Nadalje, iako je policija demantirala netočne i neprovjerene napise te je kazala da se nije radilo o napadu migranta i da nije bilo nikakvih povika koji se mogu povezati s Islamom, s obzirom na već duboku ukorijenjenost navedenih narativa – nekolicini ni to nije dovoljno uvjerljivo. Kako piše Lupa u svojoj analizi „zaključak policijske istrage uzrokovao je kampanju kojoj ovog puta nisu na meti migranti, nego državne institucije, konkretno policija“. Tako je nekolicina javnih osoba/profila na društvenim mrežama krenula objavljivati da ne vjeruje policijskom iskazu (1,2,3).

Dezinformacijske kampanje pridonose uznemiravanju i nasilju u online i offline prostoru

U Smjernicama za praćenje rodnih dezinformacija pisale smo da rodne dezinformacije pridonose rodno uvjetovanom online nasilju i/ili uznemiravanju koje često dovodi do nasilja izvan interneta. U svom najekstremnijem obliku, rodne dezinformacije mogu dovesti do nasilja prema osobama na koje su usmjerene – javno istaknutih žena (najčešće novinarki, političarki i aktivistkinja) te LGBTIQ+ osoba i aktivista_kinja.

U kontekstu ovoga slučaja, može se reći da svakako doprinose i uznemiravanju te nasilju prema migrantima_kinjama kao i drugim osobama na temelju njihove etničnosti, nacionalnosti, rase ili vjere, o čemu se također zadnjih dana izvještavalo u medijima (1,2).