Početkom kolovoza pojavio se veći broj medijskih napisa o tome kako je Virovitičko-podravska županija među pet županija u Hrvatskoj s najvećim rastom broja rođenih.
Pritom županijske vlasti takav rezultat vežu “s višegodišnjim ulaganjima u demografske mjere, među kojima ističu obnovu rodilišta Opće bolnice Virovitica te širenje mreže dječjih vrtića” (1,2,3,4).
S obzirom na to da su podaci o broju rođenih česta tema medijskih napisa te da ih se zna netočno ili manipulativno predstavljati (1,2), odlučile smo provjeriti navedene tvrdnje te podatke staviti u nacionalni i vremenski kontekst.
Rast živorođenih zabilježen je u 10 županija i Gradu Zagrebu, dok je rast u Virovitičko-podravskoj peti najveći
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva Republike Hrvatske u 2025. godini, broj živorođenih porastao je s 32.069 u 2024. godini na 32.479 u 2025., odnosno za 410 djece ili 1,3 posto.
Na taj je način zaustavljen trend stalnog pada broja živorođenih u Hrvatskoj koji se bilježi od 2022. godine.
Također, navedeni podaci potvrđuju preliminarne najave o tome da će Hrvatska zabilježiti rast novorođenih u 2025. od otprilike jedan posto, o čemu smo u nekoliko navrata i pisale (1,2). U usporedbi s 2024. godinom, broj živorođene djece u 2025. porastao je u deset županija i Gradu Zagrebu. Najveći relativni rast zabilježila je Međimurska županija, za 11,7 posto, a slijede Sisačko-moslavačka sa sedam posto, Zagrebačka s 5,5 posto, Karlovačka s 4,9 posto te Virovitičko-podravska županija s rastom od 4,4 posto. Time je Virovitičko-podravska doista među pet županija s najvećim postotnim rastom broja živorođenih. Rast su zabilježile i Varaždinska (2,7 posto), Primorsko-goranska (2,6 posto), Grad Zagreb (2,5 posto), Istarska (dva posto), Dubrovačko-neretvanska (1,5 posto) te Vukovarsko-srijemska županija (0,3 posto).
Relativni pad broja živorođenih zabilježen je u deset županija. Najveći je bio u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, za 8,3 posto, a slijede Brodsko-posavska s padom od 4,3 posto i Šibensko-kninska s 2,6 posto. Broj živorođenih smanjen je i u Koprivničko-križevačkoj (2,1 posto), Osječko-baranjskoj (dva posto), Požeško-slavonskoj (1,9 posto), Krapinsko-zagorskoj (1,6 posto), Ličko-senjskoj (1,2 posto), Splitsko-dalmatinskoj (0,8 posto) i Zadarskoj županiji (0,7 posto).
Ako se gleda apsolutni rast, prvih pet čine Grad Zagreb (+174), Zagrebačka (+145), Međimurska (+106), Sisačko-moslavačka (+70) i Primorsko-goranska županija (+45). Virovitičko-podravska s 23 živorođena više nalazi se na devetome mjestu. Tako navedeni podaci potvrđuju i prethodne najave da se u 2025. godini očekuje prekid višegodišnjeg pada broja živorođenih u Gradu Zagrebu, o čemu smo pisale u nekoliko navrata ove godine (1,2).
Ipak, gledajući u desetogodišnjoj perspektivi, trenutni podaci pokazuju značajan pad broja živorođenih u Hrvatskoj s 37.537 zabilježenih u 2016. na 32.479 zabilježenih u 2025. godini.
Broj živorođenih u Virovitičko-podravskoj županiji posljednjih godina oscilira
Kada se podaci za Virovitičko-podravsku županiju stave u višegodišnju perspektivu, ne može se tvrditi da je zaustavljen trend pada broja živorođenih.
Naime, u posljednjih pet godina broj živorođenih u županiji izrazito oscilira, ali je ukupno u padu. Godine 2021. rođeno je 675 djece, što je bilo 3,2 posto više nego 2020., kada ih je rođeno 654. U 2022. broj živorođenih naglo se smanjio na 541, odnosno za 19,9 posto. Godine 2023. porastao je za 6,1 posto, na 574 djece, da bi se 2024. ponovno smanjio za 8,4 posto, na 526. a u 2025. opet porastao na 549. Unatoč posljednjem povećanju, broj živorođenih u prethodnoj godini bio je za 126 djece ili 18,7 posto manji nego 2021. godine.
Dugoročno je pad još izraženiji. Broj živorođenih smanjio se sa 693 u 2015. na 549 u 2025., odnosno za 144 djece ili 20,8 posto. Pritom valja primijetiti kako je u cijelom promatranom razdoblju manje djece nego 2025. godine rođeno samo 2022. i 2024. godine.
Trend se zato može opisati kao dugoročno opadajući, uz značajne godišnje oscilacije. Povremeni rast, poput onoga 2018., 2020., 2021., 2023. i 2025., uglavnom nadoknađuje samo dio prethodnog pada. Posebno se izdvaja strukturni pad nakon 2021., poslije kojeg se broj živorođenih više nije približio razinama iz prethodnog dijela desetljeća.
Tvrdnja za prethodnu godinu je točna, no višegodišnji trend pokazuje oscilacije
Zaključno, prema konačnim podacima DZS-a, tvrdnja da je Virovitičko-podravska županija u 2025. bila među pet hrvatskih županija s najvećim rastom broja živorođenih može se ocijeniti točnom. Naime, prema broju živorođenih u odnosu na 2024. godinu, zabilježeno je povećanje od 4,4 posto, čime je županija zauzela peto mjesto prema postotnom rastu u usporedbi s drugim županijama i Gradom Zagrebom. Navedeni je rast i višestruko veći od rasta od 1,3 posto zabilježenog na nacionalnoj razini.
Međutim, kada se zabilježeni rast stavi u višegodišnji kontekst kretanja broja rođenih u županiji, ne može se reći da on sam po sebi dokazuje učinkovitost demografskih mjera, kako to navode županijske vlasti. Naime, višegodišnji podaci pokazuju da broj novorođenih značajno oscilira iz godine u godinu pa je vrlo teško povezati demografske politike s podacima.
