Preko plota

18.10.2014. 11:24:11 - Soc.ba/Libela

Ništa puno drugačije nego kod nas

Stanje na listama i zastupljenost žena u predizbornoj kampanji u BiH

Predizborna kampanja u BiH za Opće izbore 12. listopada 2014. godine ne razlikuje se puno od prethodnih predizbornih kampanja. Kao i do sada, najčešće reakcije na predizbornu kampanju su "ista obećanja", "isti političari", te "uzaludno trošenje novca". Kada je riječ o pozicioniranosti žena na listama za Opće izbore, ona je rezultat organiziranih aktivnosti civilnog sektora na unaprjeđenju društveno-ekonomskog položaja žena u društvu.

Pored toga, u predizbornom ciklusu se izdvaja aktivna promocija uloge žena u politici, ali i ovaj put ne od strane političkih subjekata, nego civilnog sektora. Tako Udruženje Vesta iz Tuzle implementira šestomjesečni projekt pod nazivom "Žene u politici – za održive i dugoročno orijentirane promjene" koji se temelji na zagovaračkim aktivnostima za jednakopravan pristup i veće sudjelovanje žena u politici. Spomenuta inicijativa je svoj vrhunac implementirala organizacijsom konferencije u Tuzli pod istim nazivom, a u suradnji sa Klubom parlamentarki FBiH. Poruka ove konferencije je poziv glasačima/icama da na Općim izborima daju svoje povjerenje ženama.

Sarajevski otvoreni centar je još jedna nevladina organizacija koja već dugi niz godina radi na zagovaranju većeg sudjelovanja žena u politici, a u susret Općim izborima 2014. godine, SOC je objavio i kratak izvještaj o položaju žena u politici u BiH. Spomenuti izvještaj je obradio sudjelovanje žena na Općim izborima 2010. godine, kao i aktivnosti koje su pokrenute u posljednjem četverogodišnjem izbornom ciklusu. Pored navedenog izvještaja, u izradi je i detaljna komparativna studija o sudjelovanju žena u politici u BiH. Osim toga, članice Ženske mreže BiH širom Bosne i Hercegovine organizirale su ulične akcije povodom Općih izbora 2014., s namjerom da animira što veći broj žena kako bi se upoznale s radom i platformama političkih stranaka u BiH.

Kada je u pitanju sudjelovanje države BiH u zagovaranju za veću ulogu žena u političkom životu, bitno je napomenuti da se u svibnju 2014. godine u Sarajevu održao "Forum o ravnopravnosti spolova u političkim strankama", u organizaciji Agencije za ravnopravnost spolova i Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, uz podršku Misije OSCE-a. Ovaj događaj je direktna posljedica memoranduma između Agencije za ravnopravnost spolova BiH i Misije OSCE-a u BiH o zajedničkoj inicijativi pod nazivom "Opredijeljenost političkih stranaka za ravnopravnost spolova u BiH". Cilj ove inicijative jest pomoći političkim strankama da uz podršku lidera političkih stranaka provedu princip ravnopravnosti spolova kroz konkretne mjere u svojim statutima, programima i praksama imenovanja na unutar i izvanstranačke funkcije, te da se kroz obuke koje će provesti Agencija stvore mogućnosti za kandidatkinje da prošire svoju mrežu kontakata i uticaja u predizbornom periodu.

Prosječna političarka koja se kandidira na Općim izborima 2014. godine u prosjeku ima 38 godina, udana je i ima dvoje djece, završila je dodiplomski studij. Na prošlim Općim izborima je bila kandidirana za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, dok je na ovim Izborima kandidatkinja ispred svoje političke stranke za Skupštinu kantona. Nalazi se na šestom mjestu na kandidatskoj listi. Do sada nije bila imenovana na neku funkciju ispred svoje političke stranke. Članica je organizacije žena u svojoj političkoj stranci i smatra da podršku koju žene unutar te organizacije dobivaju nije dovoljna: "iako podrška postoji, smatram da bi trebala biti mnogo veća". Ona smatra da "žene mogu mnogo toga uraditi, ali nisu dovoljno nagrađene za svoj rad i trud". Najvećim izazovom smatra "dominantan položaj muškarca u odnosu na žene", navodi se u Sažetku izvještaja s radionica u organizaciji Agencije za ravnopravnost spolova i OSCE-a.

Kada su u pitanju same liste, izdvajaju se tri najveća problema: (1) za žene su rezervirana uglavnom druga mjesta na listama, (2) u odnosu na muškarce, nerazmjerno je mali broj žena nositeljica stranačkih listi, (3) muškarci dominiraju na čelu kompenzacijskih listi.

Zastupljenost žena na stranačkim listama za državni parlament je najčešće varirala između 40 i 43 posto, s tim da su Stranka dijaspore BiH i Novi pokret BiH imali najmanje žena na listama – 25 posto, dok su najveći udio žena na listama su imali Laburisti, i to 66,67 posto. Od svih političkih stranaka koje su sudjelovale u izboru za državni parlament, njih sedam je imalo žene na čelu liste, i to Zajedno za promjene (jedna žena na čelu liste od ukupno sedam listi), SNSD – Milorad Dodik (jedna žena na čelu liste od ukupno pet listi), Unija socijaldemokrata (dvije žene na čelu liste od ukupno pet listi), Demokratska fronta (jedna žena na čelu liste od ukupno četiri liste), HDZ 1990 (jedna žena na čelu liste od ukupno četiri liste), Novi pokret (jedna žena na čelu liste od ukupno dvije liste), i HDZ (tri žene na čelu liste od ukupno četiri liste). Ukupan udio žena nositeljica ovjerenih kandidatskih listi za državni parlament je iznosio tek 9 posto.

Udio žena na stranačkim listama za Federalni parlament je znatno bolji, i ide s najvećih 66,67 posto na listama Prve stranke, dok su najmanji udio žena na kandidatskim listama za Federalni parlament imali Laburisti (28,57 posto). Žene su činile 16 posto nositelja/ica listi za Federalni parlament.

Kada se radi o predizbornoj kampanji, mediji su se u izboru priloga uglavnom oslanjali na ponudu političkih subjekata. Rezultat toga je neravnomjerna medijska zastupljenost kandidatkinja u odnosu na kandidate, pa se može reći i da su mediji propustili mogućnost da doprinesu boljoj promociji žena u predizbornoj kampanji. Mali broj priloga o predizbornoj kampanji je započet s izjavom kandidatkinje, a u svojim izjavama, kandidatkinje uglavnom prenose izborne poruke njihovih stranačkih centara, te se njihov govor ni po čemu značajno ne razlikuje od govora njihovih kolega. Također, mediji generalno imaju izrazito neujednačen rodni pristup u navođenju funkcija, titula i zvanja, pa se ista osoba u jednom prilogu titulira kao "kandidatkinja", a u drugom kao "kandidat" za određenu funkciju. Ovo je naročito je izraženo kod navođenja funkcije jedine kandidatkinje za članicu Predsjedništva BiH, kao i sa sintagmom "nosilac liste".

Na kraju, situacija u BiH politici i medijskom prostoru za vrijeme predizborne kampanje potvrđuje zabrinjavajuću činjenicu da smo i dalje podložni stereotipima kreiranim od strane patrijarhalnog društva u kojem živimo, a koji političarku ne poznaje i ne priznaje na isti način kao političara. Ipak, mnogi će reći da nije sve tako crno i da je bitno to što barem ove godine nismo degradirali naše kandidatkinje do te mjere da biramo Miss Izbora.

Tagovi: bih, izbori, parlament, patrijarhalni sustav, patrijarhalno društvo, političari, političarke, politika, predizborna kampanja

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM