Preko plota

21.09.2015. 09:56:58 - Sanja Kovačević i Aleksandar Puhek

Njemačka, Mađarska...

Što o situaciji s izbjeglicama pišu mediji iz ostalih zemalja?

Sinoćnji prosvjed na graničnom prijelazu Bregana

Sinoćnji prosvjed na graničnom prijelazu Bregana (Foto: Twitter)

NJEMAČKA

Mnogobrojni mediji izvještavaju o izjavama bavarskog premijera Horsta Seehofera (CSU) poznatog u zadnje vrijeme po obrani Viktora Orbana i kritiziranju Angele Merkel. "Želim razgovarati s Orbanom. Važno je držati se Dublinskih pravila prema kojima politike azila treba provoditi država članica EU-a u koju je prvu ušao tražitelj azila. Što bi se dogodilo kada Mađarska ne bi uspjela obraniti vanjske granice EU-a?", izjavio je za bavarske novine Donaukurier. Za Der Spiegel je izjavio kako je pozvao Orbána na predstojeći skup bavarskog CSU-a koji će se održati od 22.-24. rujna u Bad Staffelsteinu.

Njemačka se suočava i s rasističkim provjedima koji se organiziraju ispred lokacija na kojima su smještene i dolaze nove izbjeglice. DPA izvještava o jednom od većih incidenata koji se dogodio u subotu 19. 9. u gradiću Bischofswerda, istočno od Dresdena, gdje su bacali boce na autobus s pristiglim izbjeglicama i uzvikivali rasističke uvrede. Grupa od stotinjak desnih ekstremista blokirala je ulaz u prihvatilište, a policija je morala štititi izbjeglice dok su ulazili u zgradu. Podsjećaju kako se prošlog mjeseca dogodio veći incident u prihvatilištu za izbjeglice u Heidenau, južno od Dresdena, u kojemu su bili ozljeđeni i policajci, te kako je kancelarka Merkel posjetila to prihvatilište.

Ministar financija Schaeuble (CDU) je izjavio kako Njemačka planira utrošiti još 2,5 milijarde na zbrinjavanje izbjeglica, što znači da bi se ukupna suma za pomoć izbjeglicama popela na 9 milijardi eura.

Der Spiegel je prije nekoliko dana na naslovnici uz fotografiju Angele Merkel s izbjeglicom objavio naslov "Dama sa srcem ili Majka Anđela". Spiegel redovno objavljuje članke i komentare kojima podržava Merkel, posebno u obrani od onih koji je optužuju za "previše suosjećajnu" politiku prema izbjeglicama. Naglašavaju kako se sada pokazuje da nije posve okrenula leđa realpolitici, ali i da nije zaboravila kršćanski element stranke kojoj pripada. Neizbježno će morati raditi kompromise i mijenjati smjer u svojim odlukama. Prema Spiegelu, jedan od tih kompromisa su i nove mjere granične kontrole i izjave kako Njemačka ne može primiti sve izbjeglice, te da neće primati ekonomske migrante.

Također, brojni mediji daju portret kancelarke u kontekstu izbjegličke krize budući da u studenom slavi 10 godina kancelarskog staža. Na tome joj je čestitao čak i predsjednik lijeve parlamentarne stranke Die Linke Gregor Gysi. Mediji pišu i kako Evangelistička crkva u Njemačkoj spominje mogućnost "crkvenog azila" kao sive zone te kako kritizira Dublinski sustav.

Sukob u vladajućoj koaliciji između Thomasa de Maizeierea (CDU, ministar unutarnjih poslova) i Sigmara Gabriela (SPD, ministar gospodarstva). De Maizeire je u intervjuu za Spiegel izjavio da treba odrediti velikodušnu kvotu za izbjeglice na razini EU-a, a nakon toga ih poslati nazad u zemlje u kojima im ne prijeti opasnost. "To je potpuno u suprotnosti s izjavom Angele Merkel da ne postoji gornja granica za broj tražitelja azila", kritizira ga Gabriel.

"Agencija DPA javila je 19. rujna da je njemačka mornarica spasila migrante, većinom iz Sudana i Eritreje", objavio je Guardian. Podsjećaju da njemačka mornarica ima dvije fregate u južnom Sredozemlju koje su od kraja juna spasile 1980 ljudi, te kako se tisuće izbjeglica utopilo ove godine u pokušaju da pređu Sredozemno more iz Libije i Turske i da se domognu Europe.

Broj pristiglih izbjeglica u Njemačkoj svakodnevno raste. Najviše izbjeglica je smješteno u saveznim državama NordRhein-Westfallen, Baden-Wuerttemberg i Bavarskoj. Npr. u Bavarsku dnevno stiže oko 2700 ljudi. Nezavisni mediji izvještavaju o dilemama gradske uprave vezanim uz primjerenost proslave u Münchenu, na čijem čelu je gradonačelnik iz redova SPD-a, budući da su izbjeglice smještene na kolodvoru u neposrednoj blizini.

Izbjeglicama treba dva do tri mjeseca da dođu do agencije za zapošljavanje, nakon što stignu u Njemačku. Trenutno se stvaraju strukture za integraciju izbjeglica na federalnom nivou. Formiran je Savezni odbor za migracije i izbjeglice kojeg vodi Frank-Juergen Weise, dosadašnji šef Savezne agencije za zapošljavanje

Civilna scena redovito izvještava o prosvjedima protiv pooštravanja politika azila i za ostanak otvorenih granica te o ostalim građanskim akcijama za pomoć izbjeglicama. Organiziraju se proslave dobrodošlice, Berlinski metro i željeznica dijele karte svoje mreže na arapskom. Preko mnogobrojnih Facebook stranica prikuplja se pomoć (od hrane do tehnike), distribuiraju oglasi i sl.

U mjestu Golzow u saveznoj državi Brandenburg, gradonačelnik (CDU) je jedva dočekao da upiše djecu iz Sirije u školu kako bi osigurao da se škola ne zatvori radi premalenog broja učenika iz samog mjesta. Neke savezne države poput Bremena i Hamburga su počele izdavati zdravstvene iskaznice za novopridošle azilante. U Bremenu je osnovan i prvi sirijski izbjeglički orkestar.

MAĐARSKA (I RUMUNJSKA)

Mediji u Mađarskoj su ovih dana prenijeli izjavu šefa kabineta mađarskog premijera Antala Rogana kojom prijeti da bi Mađarska mogla blokirati hrvatsko pristupanje Schengenu, ako ne uspije obraniti vanjske granice EU-a. "Ako Hrvatska digne ruke i kaže, 'ne, ne želim braniti granice', tada Mađarska može samo reći da Hrvatska nije spremna za priključenje Schengenu kada dođe trenutak odlučivanja", rekao je Rogan za Info Radio.

I dok Mađarska trenutno propušta dio izbjeglica, istovremeno je završila postavljanje žičane ograde duž 41 kilometra granice s Hrvatskom "sa željom da zaustavi priljev migranata u zapadnu i sjevernu Europu", kako je izjavio glasnogovornik ministarstva obrane Attila Kovacs. "Ograda je završena u noći s petka na subotu", objavio je i dodao kako će Mađarska primijeniti ista onakva stroga pravila kao prošlog tjedna na granici sa Srbijom, gdje je prelazak ograde kvalificiran kao kazneno djelo.

No, prelazak granice ipak i dalje teče, glasnogovornik vlade Zoltan Kovacs dao je izjavu "kako u ovom trenutku zaustavljanje prolaska izbjeglica nije praktično".

Mediji prenose informaciju BBC-a o tome kako u Mađarskoj također ne registriraju migrante (prema izjavama samih migranata), te kako ih samo prevoze autobusima do austrijske granice i upućuju ih da samostalno prijeđu granicu. U vezi ovoga, Zoltan Kovacs dao je još jednu netransparentnu izjavu kako ne može potvrditi tu informaciju i kako premda EU regulativa nalaže popisivanje izbjeglica, nitko ih ne može na to prisiliti. Istovremeno, visoki savjetnik za sigurnosna pitanja Gyorgy Bakondi tvrdi kako su svi migranti registrirani u skladu sa zakonima EU-a.

Mađarski mainstream i desni mediji objavljuju izjave ministra obrane Istvana Simicska i generala Tibora Benka, koje opravdavaju angažiranje vojnih rezervista na mađarskim granicama zbog, kako je rekao Simicsko, "krizne situacije koju su prouzrokovali ilegalni migranti". Magyar Idok, nedavno pokrenuto glasilo vladajuće stranke Fidesz, neumorno piše o nasilnosti migranata. Desno-orijentirani Magyar Nemzet "objašnjava" kako je mađarska granica "zaposjednuta onima koji misle da je njihovo temeljno ljudsko pravo marširati kroz Europu bez dokumenata".

Iz govora Viktora Orbana posvećenom "borbi u obrani nacije", a povodom otvaranja turističkog centra u gorju Mantra na sjeveru Mađarske, mediji izdvajaju: "Moramo obraniti našu zemlju. Tu ne može biti kompromisa. Dok traju kriza i opasnost, ne možemo ignorirati naše napore da normalno živimo. I otvaranje ovog centra je važan dio izgradnje nacije. Želimo obraniti naš način života i želimo izgraditi normalan život".

Ljevičarske novine Nepszabadsag reagiraju oštro i sarkastično na takve izjave desnih medija i političara. Jedan od komentatora je napisao: "Sada možemo nastaviti sa svakodnevnim uobičajenim životom u Mađarskoj, okruženi žičanom ogradom i prezreni od izbjeglica, susjeda, braće, poznanika, prijatelja i investitora".

Mađarska vlada s tjeskobom prati ankete javnog mnijenja, a organizira i svoje vlastite, kako bi vidjela bilo kakav znak potpore i popularnosti koja drastično opada. Način na koji postupaju u ovoj krizi zasigurno je pod utjecajem pada popularnosti Fidesza i rasta popularnosti radikalno-nacionalističkog Jobbika s kojim dijele antimigrantsku retoriku.

U nedjelju je (21. 9.) Mađarska ponovno otvorila glavni granični prijelaz sa Srbijom Horgos-Roszke 1 čije je zatvaranje u ponedjeljak 17. rujna dovelo do priljeva tisuća izbjeglica i migranata u Hrvatsku.

Ministar unutarnjih poslova Mađarske Szandor Pinter izjavio je da "izvanredne situacije zahtijevaju i izvanredna rješenja" te da je pritisak koji dvije zemlje trpe zbog migranata uvjetovao izvanrednu situaciju u kojoj su dvije zemlje uspjele postići dogovor u zajedničkom interesu. Dogovoreno je da će Horgoš 1 biti namijenjen putničkom i teretnom prometu, dok će se provoditi postupci u vezi s izbjeglicama i migrantima provoditi na prijelazu Horgoš 2.

Antimigrantska retorika prisutna je i u izvještavanju o granici s Rumunjskom, koja i sama producira ambivalentne poruke. S jedne strane, rumunjski ministar vanjskih poslova Bogdan, sastavši se s nizozemskim ministrom vanjskih poslova Bertom Koendersom, kritizirao je Mađarsku zbog planiranog podizanja 70-kilometarske ograde duž mađarsko-rumunjske granice, rekavši kako je to "neprihvatljivo rješenje u suprotnosti s duhom Europske unije". S druge strane, rumunjske vlasti su organizirale "vježbe" na jugozapadu zemlje na granici sa Srbijom, kako bi "testirali svoje mogućnosti u odgovoru na priljev migranata iz susjednih zemalja, za koje tvrde da su "preventivne i proaktivne mjere".

Rumunjska nije u Schengenskoj zoni kojoj se želi priključiti, što blokira nekoliko EU članica uključujući i Nizozemsku, koje ukazuju na velike probleme Rumunjske s korupcijom i (ne)funkcioniranjem pravnog sustava.

AUSTRIJA

U Austriji je na vlasti koalicija ljevice (SPÖ) i desnice (ÖVP). Ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner (iz redova ÖVP-a) u svojim istupima kritizira hrvatsku i slovensku vlast i poziva ih na poštivanje Dublinskog sporazuma. U tijeku je i izborna kampanja za grad Beč (izbori su 11. listopada) i izbjeglička kriza je postala izbornom temom. Za vlast se bore dva pola - ekstremno desni FPÖ i lijevi SPÖ.

19. 9. u Beču su održana dva sastanka socijaldemokrata vezano uz izbjegličku krizu.

Prvi je bio sastanak na vrhu triju zemalja gdje su sastali voditelji sindikata i socijaldemokratskih partija iz Njemačke, Austrije i Švedske, odnosno socijaldemokratski premijeri Werner Faymann (Austrija), Stefan Löfven (Švedska) i predsjednik njemačkog SPD-a Sigmar Gabriel.

Na drugom sastanku pridružili su im se francuski premijer Manuel Valls i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. Ovih pet socijaldemokrata se inače redovito sastaju. Na ovom je sastanku središnja tema bila europska izbjeglička politika. Zalažu se za značajno povišenje financijske pomoći najvećim izbjegličkim kampovima u Jordanu, Libanonu i Turskoj i za zajedničku europsku politiku u vezi izbjeglica i azila. Razgovarali su i o "poštenoj distribuciji izbjeglica" i implikacijama Schengenskog sporazuma.

Podsjećamo, austrijski kancelar Fayman nedavno je oštro kritizirao mađarskog premijera Viktora Orbana, optuživši ga da je njemu i njemačkoj kancelarki Angeli Merkel dao lažne podatke (najavljujući ne više od 4000 izbjeglica) i općenito ponašanje Mađarske prema izbjeglicama i zatražio hitan sastanak šefova država i vlada EU-a o problemu izbjeglica.

Austria Presse Agentur (APA) preko Crvenog križa redovito izvještava o broju pristiglih izbjeglica da u Austriju (tijekom subote je ušlo između 12 000 i 13 000 ljudi), a do kraja vikenda su najavljivali brojku od 20 000. Jedna od ključnih točki ulaska je Nickelsdorf u Gradišću.

Šef policije Burgenlanda (Gradišća) Christian Stella naglašava kako od Mađarske nisu dobili relevantne informacije o stanju i broju izbjeglica.

Mediji dosta prostora daju ministrici unutarnjih poslova Mikl-Leitner i njezinim optužbama uperenim prema Sloveniji i posebno Hrvatskoj kako je iznevjerila pravila i procedure EU-a. Prenose i njezinu izjavu kako nema razumijevanja za izbjeglice koji ne traže azil na Balkanu nego umjesto toga pokušavaju doći do bogatijih zemalja. Temeljem propisa EU-a izbjeglice moraju podnijeti zahtjeve u prvoj zemlji EU-a u koju uđu.

Nezavisni i lijevi mediji prenose priče sirijskih izbjeglica koje su jučer stigle iz Slovenije i Mađarske koje govore o njihovom putovanju preko Turske, Grčke, Makedonije, Srbije, Hrvatske i Slovenije te nadama i planovima u budućnosti.

Austrijska policija počela je odbijati neke migrante koji pokušavaju ući u tu zemlju preko granice sa Slovenijom, objavila je u nedjelju štajerska policija, a prenosi njemačka agencija DPA. Tijekom noći je ulazak zabranjen za 100 izbjeglica jer nisu imali odgovarajuće dokumente niti su tražili azil na graničnom prijelazu Šentilj/Spielfeld. Upitani zašto drugačije postupaju na granici sa Slovenijom nego s Mađarskom, Austrijanci su odgovorili da Mađarska odbija primiti izbjelice natrag.

SLOVENIJA

Policijska uprava Novo Mesto, koja koordinira prihvat izbjeglica na tom dijelu granice, objavila je u subotu navečer da je uspostavljena bolja suradnja s hrvatskim pograničnim tijelima koja ih sada obavještavaju o dolasku pojedinih skupina, a da je u kontaktu s hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem potvrdio je prije toga i slovenski premijer Miro Cerar, te rekao da je potreban hitan dogovor o rješenju izbjegličke krize na razini Europske unije o preraspoređivanju tereta koji sada pada samo na neke članice.

Cerar je izjavio za Delo da slovenska policija dobro obavlja svoje zadaće, postupajući prema izbjeglicama i migrantima humano i bez nasilja, da kontrolira "zelenu granicu" prema Hrvatskoj i da za sada nije potreban dodatni angažman vojske. Kaže da je Slovenija spremna za veliki priljev izbjeglica. Govorio je i o mogućnosti koridora koji bi migrantima osigurao siguran prolazak s Balkana prema njihovim odredištima na sjeveru i zapadu, te kako će Slovenija zagovarati takav pristup u okviru europskih sporazuma. U vezi EU samita najavljenog za srijedu rekao je da Slovenija može primiti 850 izbjeglica.

Izbjeglice koje su prešle hrvatsko-slovensku granicu prevoze se u prihvatni centar Brežice, te u Ljubljanu i Maribor.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u subotu navečer za Slovensku televiziju da Slovenija može "privremeno" primiti najviše oko 9000 izbjeglica i migranata jer je to kapacitet koji ima na raspolaganju za njihov smještaj, te da je u vezi s nalaženjem rješenja u stalnom kontaktu s Austrijom i Njemačkom, pri čemu je upozorio da se mogu očekivati novi valovi migranata zbog čega treba naći zajedničko rješenje situacije na razini Europske unije.

Mediji također izvještavaju kao je slovenski predsjednik Borut Pahor razgovarao u subotu s nekoliko svjetskih čelnika o problematici izbjegličkog vala u regiji. U priopćenju se navodi da je slovenski predsjednik o tome u odvojenim telefonskim razgovorima pričao s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, glavnim tajnikom UN-a Banom Ki Moonom i drugim čelnicima. Pahor i glavni tajnik UN-a složili su se da dimenzije sadašnje izbjegličke krize zahtijevaju hitnu reakciju Europe i međunarodne zajednice. 

Tagovi: angela merkel, austrija, azil, europska unija, hrvatska, izbjeglice, mađarska, njemačka, preko plota, rumunjska, slovenija, tražitelji azila, tražiteljice azila, viktor orban

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM