U fokusu

Isprika steriliziranim Romkinjama – red je na Slovačkoj

Isprika steriliziranim Romkinjama – red je na Slovačkoj

 Prevela Dajana Barišić

Češka vlada izdala je krajem studenog javno priopćenje kojim izražavaju žaljenje zbog toga što su Romkinje u prošlosti sterilizirane bez njihove pune suglasnosti i priopćila da su sastavljene zaštitne mjere kako bi se osiguralo da se nešto slično ne dogodi u budućnosti.

Skupine za ljudska prava tvrde da su u periodu od 1970 do 1990. romske žene sistematski sterilizirane od strane čehoslovačke vlade u programu usmjerenom na smanjivanje “visoke, nezdrave” stope nataliteta romskih žena.

Ali, iako je češka vlada sada izdala izjavu žaljenja zbog sterilizacije, skupine za ljudska prava kažu da se slovački političari još nisu bavili tim pitanjem.

 

Ostalinda Maya, stručnjakinja za ženska pitanja u Europskom centru za prava Roma (ERRC) u Budimpešti, rekla je za IPS: “Moramo se nadati da će ovaj potez češke vlade potaknuti slovačke vlasti da učine više po ovom pitanju i obeštete žrtve prisilne sterilizacije.”

Skupine za ljudska prava tvrde da su vlasti u bivšoj Čehoslovačkoj prisiljavale romske žene na sterilizaciju nudeći im ili velike financijske poticaje ili prijetnjama da će im, ako se ne podvrgnu postupku, njihova djeca biti oduzeta i stavljena pod državnu skrb.

Pod komunizmom Romi su u Češkoj su uglavnom doživljavani kao neobrazovani i nazadni, i iako od strane vlasti smatrani kao dio komunističkog društva, često se na njih gledalo s prijezirom i tretiralo kao drugorazredne građane.

Ta praksa je izašla na vidjelo 2003. godine kada su žene počele istupati, tvrdeći da su bile žrtve prisilne sterilizacije. Više od 80 žena u Češkoj podnijelo je tužbe Pučkom pravobranitelju, a istraživanja su pokazala da službeni pisani zapisi lokalne vlasti koji datiraju iz komunističkog doba sadrže preporuke da “neželjeni rast romskih obitelji” treba “ograničiti”.

Izvještaj Pučkog pravobranitelja zaključio je da sterilizacije nisu bile izolirani pojedinačni slučajevi već koordinirani.

Istraživanje ERRC je utvrdilo da su neke žene sterilizirane bez njihova znanja, dok u drugim slučajevima nisu dale pristanak. Neke su se žalile da su dobile papire koje nisu razumjele, a koji su im ponekad bili predstavljeni tek na operacijskom stolu.

Pučki pravobranitelj je utvrdio da su pritužbe žena bile opravdane i da one nisu dale informirani pristanak za postupke sterilizacije. Ali komplikacije sa zastarom ilegalnih sterilizacija, nestašice zapisa koji datiraju desetljeća unatrag i nedostatak pravne pomoći doveli su do toga da su zahtjevi za naknade odbijeni. Sve kaznene prijave su odbačene.

Skupine žrtava su pozdravile izraz žaljenja češke vlasti, opisujući ga kao “prekretnicu” za koju se nadaju da će otvoriti put “pravdi” za žrtve.

Elena Gorolova, glasnogovornica Grupe žena podvrgnutih sterilizaciji, izjavila je za češke medije: “Isprika znači prvi korak ka dugo iščekivanoj pravdi, iako je još mnogo toga ostalo za učiniti.”

 

Ali aktivisti su napali slovačku vladu jer se nije odlučila za sličan potez .

Kada su se tvrdnje o prisilnoj sterilizaciji prvi pojavile Vlada se obvezala provesti istragu. Krivične istrage u 2003. i istraga koju je provodilo Ministarstvo zdravstva zaključile su da nema dokaza o prisilnoj sterilizaciji. Drugo istraživanje u 2007. završilo je s istim zaključkom.

No, domaće i međunarodne skupine za ljudska prava kritizirale su istrage jer nisu bile nepristrane.

“Treba se osnovati neovisna komisija koja bi ovo propisno istražila, a zatim objaviti ispriku i odštetu za žrtve”, za IPS izjavila je Vanda Durbakova , odvjetnica Centra za ljudska prava i civilne udruge, koja je branila Romkinje u sudskim postupcima vezanim uz sterilizaciju.

Durbakova je dodala: “Simptomatično je da se, u Češkoj gdje se takve prakse također događala, Vlada ispričala. Stav slovačke političke elite je oportunistički i kratkovidan.”

Kontinuirane tvrdnje slovačkih dužnosnika da nema dokaza prisilne sterilizacije postoje unatoč izjavi koju je Vijeća Europe objavilo u 2005. da su Romkinja sterilizirane bez njihovog pristanka i prošlogodišnjeg poziva UN-ovog Odbora za uklanjanje diskriminacije žena kojim se obraćaju Slovačkoj da prihvati odgovornost za prisilnu sterilizaciju.

Prošlog tjedna UN-ov Odbor protiv mučenja kritizirao je slovačku vladu i njezin “pasivni” pristup istrazi sterilizacija i pozvao na pokretanje djelotvorne i nepristrane istrage, kao i na naknadu štete žrtvama.

Durbakova je izrazila svoj pesimizam u vezi toga da će javno priopćenje češke vlade rezultirati bilo kakvom promjenom u stavu slovačke vlade o tom pitanju. “Morati ćemo pričekati i vidjeti, ali mislim da je malo vjerojatno.”

Europski sud za ljudska prava potvrdio je u travnju pritužbe osam žena koje su tvrdile da su njihova ljudska prava bila prekršena jer im nije odobren puni pristup njihovim medicinskim kartonima kada se posumnjale da su sterilizirane protiv svoje volje. Slovačke vlasti uložile su žalbu, ali je odbijena prošli tjedan i dobili su naredbu da plate tim ženama naknadu.

 

Maya iz ERRC-a izjavila je da se nada da će izjava češke vlade i presuda Europskog suda za ljudska prava prisiliti slovačku vladu da se angažira po tom pitanju.
“Moraju nešto učiniti jer su i Česi učinili nešto pa čak i u Mađarskoj, gdje su slučajevi prisilne sterilizacije romskih žena utvrđeni, ali ne i sustavno prijavljeni, a jedna žena žrtva takve prakse je dobila kompenzaciju od strane vlade.”

“Preostalo je još samo da Slovačka počne rješavti to pitanje”, rekla je Maya.

 

Skupine za ljudska prava su u međuvremenu upozorile da, iako je pozornost usmjerena na sustavnu sterilizaciju pod komunističkim režimom, praksa nije prestala 1990-ih.
Neke od najnovijih slučajeva prisilne sterilizacije u Češkoj datirani su sa prošlom godinom i aktivisti za romska ljudska prava tvrde da su u jednom slučaju 2007. godine socijalni radnici prijetili da će uzeti djecu romskim majkama ako ne pristanu na operaciju.

Romi su među najvećim manjinama u Češkoj i Slovačkoj, broje se na stotine tisuća u svakoj državi; iako su točne brojke nepoznate, jer mnogi nisu upisali nacionalnu pripadnost pri popisu stanovništva. Romi tvrde da su izloženi sustavnim progonima i rasizmu na svim razinama društva.

Aktivisti kažu da iako ne postoje indicije da je ta praksa danas dio sustavnog programa, doktori su motivirani za izvođenje sterilizacije zbog rasističkih stavova prema Romima koji su živi u društvu sada, kao i prije više od 30 godina.

“Sustavni program sterilizacije završio je s padom komunizma. Ali mi znamo da su i nakon toga još uvijek postojale prisilne sterilizacije; neke vrlo, vrlo nedavno. I dalje je jako izražen rasizam prema Romima koji postoji u [češkom i slovačkom] društvu”, rekla je Maya.