Prozor u svijet

01.02.2011. 10:51:12 - Karmela Gajdek

PROSVJEDI U EGIPTU - ŽENE U FOKUSU

Egipćanka prosvjeduje pred policijskim kordonom

Egipćanka prosvjeduje pred policijskim kordonom (Foto: FB)

Leil Zahra Mortada pokrenula je Facebook stranicu Žene Egipta (Woman of Egypt) kao odgovor za sve one koji postavljaju pitanja gdje su žene u aktualnim društvenim previranjima u Egiptu.

U međunarodnom tisku i medijima gotovo da nema ni riječi o ženama u prosvjedima, kako u Tunisu, tako ni u Egiptu. Međutim, broj žena u prosvjedima raste. One se žele izboriti za veća prava i bolji život. To su hrabre žene koje se usude pojaviti u prvim redovima ili čak u sukobima s vojskom, što je i vidljivo iz slika koje je objavila Leil Zahra Mortada.

Esraa Abdel Fattah, jedna od organizatorica prosvjeda i politička aktivistkinja, rekla je kako je u prosvjedima mnogo mladih visokoobrazovanih žena koje ne mogu naći posao zbog loše vladine politike. Esraa je mlada novinarka koja je 2008. godine organizirala prosvjed u znak podrške radnicima u industrijskim gradovima El-Mahala i El-Kubra. Ona je tada aktivirala Facebook grupu "Pokret 6. travnja" (The April 6 Movement) koja  je bila izuzetno aktivna. Međutim, dan nakon prosvjeda, 07. travnja Esraa je uhićena i zadržana u lokalnom zatvoru sve do 23. travnja. Za njeno konačno oslobođenje važnu ulogu odigrali su politički i medijski pritisci, te pismo njene majke predsjedniku Mubaraku i njegovoj supruzi.

Aktivistkinja egipatske organizacije za ljudska prava, Ghada Shabandar kaže da  je, prema njenim procjenama, samo u utorak 20 posto žena sudjelovalo u protestima protiv vlade. Ostale procjene dosežu čak do 50 posto učešća žena u prosvjedima. U svim prijašnjim prosvjedima postotak žena koje su sudjelovale nije prelazio 10 posto.

Jedna od sudionica demonstracija, Suona Osman kaže: "Ono što se događalo zadnjih 30 godina ne možete popraviti u tjedan dana ili mjesec dana, ili čak godinu dana." No, ona se nada da će nasilje prestati i da će vlada uskoro biti u stanju pregovarati s ljudima.

 

 

Što se događa u Egiptu?

Egipat je velika, većinska arapska i uglavnom muslimanska zemlja. Prema broju stanovnika, od oko 80 milijuna druga je najmnogoljudnija država Afrike. Graniči s Izraelom, preko Sinajskog poluotoka, zatim sa Sudanom na jugu i Libijom na zapadu te Saudijskom Arabijom preko zaljeva Aqaba. Zemljom vlada autokratski režim Muhammada Hosnia Sayyida Mubaraka od 1981. godine, pri čemu mu pomaže njegova Nacionalno demokratska stranka (NDP) i snage represivnog aparata. Sva vlast je u Mubarakovim rukama, a sva moć u rukama vojske.  Mubarak je pobijedio peti puta zaredom, kao jedini kandidat, na posljednjim predsjedničkim izborima 2005. godine.  Slijedeći izbori trebaju biti krajem ove godine, a Mubarak je najavio svoju kandidaturu.

U Egiptu nema slobode. Prema The Economistu, Egipat je po demokratskim slobodama rangiran na 138. mjesto od 167 zemalja obuhvaćenih istraživanjem. Prema izvješću Transparency Internationala, indeks korupcije u Egiptu je 3,1 i time je Egipat na 98. mjestu od 178 zemalja uključenih u izvješće.  Gotovo svi zakoni za vrijeme vladavine Mubaraka doneseni su po hitnom postupku, pa tako i zakon o proširenju policijske ovlasti, kao i zakon o ograničavanju nevladinih političkih aktivnosti, poput uličnih demonstracija. Ustavna prava su suspendirana, a cenzura legalizirana.

Ekonomski problemi su ogromni. Od oko 80 milijuna stanovnika, njih polovina živi od svega nekoliko dolara dnevno. Nezaposlenost je velika. Najveći broj nezaposlenih su mladi ljudi, a oni koji rade imaju vrlo niska primanja. U glavnom gradu, Kairu, u kojem živi 18 milijuna stanovnika, gotovo polovica je mlađa od 30 godina. Većina ih je visoko obrazovanih, ali ne mogu dobiti posao.

U Egiptu nedostaju osnovna ekonomska i socijalna prava u kombinaciji s povećanjem siromaštva. Ljudski odnosi su pogoršani, a zbog neznanja i straha ovi problemi samo rastu. Ljudi ne razgovaraju o problemima i zbog toga se ne mogu dobro nositi s njima.

 

Odnos prema ženama je vrlo loš. Sakaćenje ženskih genitalija i silovanje žena uobičajeno je.

Što se žena u politici tiče, krajem 2009. godine parlament je izglasao zakon kojim su u parlamentu osigurana 64 mjesta za žene. Po starom zakonu u parlamentu je sjedilo svega osam zastupnica, od kojih su samo tri bile izabrane, a ostalih pet imenovao je predsjednik. Ženska kvota novim je zakonom povećana za nevjerojatnih 1.500 posto, a novi saziv parlamenta imat će samo 12 posto žena.  Dodajmo tome još da ova kvota vrijedi za samo dva izborna ciklusa, što znači da ističe 2020. godine. Po prvi puta u izbornoj utrci sudjelovalo je 380 žena. Naime, egipatski parlament je dvodomno tijelo i sastoji se od gornjeg doma ili Savjetodavnog vijeća (Majilis Al-Shura) u kojem sjedi 264 zastupnika i donjeg doma ili Narodne skupštine (Majilis Al Sha'ab) u kojem sjedi 518 zastupnika. Od 518 zastupnika njih 508 se biran (444 muškarca i 64 žene) dok preostalih 10 bira predsjednik.

 

Glasnogovornica Egipatskog centra za žene prokomentirala je novi zakon, te rekla kako su izglasane kvote niske u usporedbi s udjelom mjesta rezerviranih za žene u nekim drugim zemljama.

 

Amira El Asar, jedna od kandidatkinja za parlament i članica oporbene Stranke za reformu i razvoj (RDP) također nije zadovoljna novim zakonom, jer, kako kaže,  zakonom se ostvaruje pravo za po dvije žene u 26 pokrajina, dok u ostale tri, uključujući Kairo i Aleksandriju, koje su najveće, to pravo ostvaruju po četiri žene. U praksi to znači da se kandidatkinja bori za svoje glasove u područjima koji obuhvaćaju četiri do šest milijuna stanovnika, a egipatski izborni zakon dopušta samo dva tjedna kampanje, što znači da je ženama kandidatkinjama, pogotovo iz oporbe nemoguće promovirat se.

Sowad Abdelhamid, dugogodišnja aktivistica za ženska pitanja komentirala je novi zakon rekavši da 10 godina nije dovoljno da se ukinu stereotipi i promjeni mišljenje o ženama u parlamentu.

Wafaa Mashur, politička aktivistica, također nije povjerljiva prema novom sustavu kvota, ali kaže: "To je naša jedina šansa za predstavljanje."

Posljednji parlamentarni izbori održani su 27. studenog (prvi krug), odnosno 05. prosinca (drugi krug) 2010. godine. Većina ljudi nije izašla na izbore, znajući da su namješteni. Promatrači kažu da je teško procijeniti opseg prijevare. Oporbeni aktivisti čak su izvikivali  na ulicama "prijevara, prijevara". Ankete su bile zabranjene, a vlada je iza zatvorenih vrata, daleko od očiju javnosti prebrojala glasove i ustanovila izbornog pobjednika – Nacionalno demokratsku stranku (NDP). 

Stoga, narod se odlučio solidarizirati u borbi za demokraciju, istinu i pravdu. Demonstracije su počele 25. siječnja i još traju,  a za jasan cilj narod je postavio ukidanje Mubarakovog režima. Trenutno najpopularnija pjesma koja se pjeva na ulicama Kaira je: "Mubarak – go-go-go"

Nawal El Saadawi, ugledna feministkinja i aktivistica za ljudska prava, kaže: "Žene i djevojke nalaze se na ulicama. Mi pozivamo na pravdu, slobodu i jednakost, na stvarnu demokraciju, te novi ustav u kojem neće biti diskriminacije između muškaraca i žena, između muslimana i kršćana, borimo se za promjenu sustava u kojem će vladati stvarna demokracija."

Inspirirani nedavnim prosvjedima protiv tuniske vlasti i zbacivanja dugogodišnjeg tuniskog diktatora Zine El Abidine Ben Ali, Egipćani su se pridružili ostalim prosvjednicima diljem arapskog svijeta, u protestima protiv njihovih autokratskih vlasti, visoke razine korupcije i sve većeg siromaštva.

Tagovi: demokracija, egipat, ljudska prava, revolucija, žene egipta

Vezani članci:

Facebook komentari

Prikaži stare komentare (2)

Stari komentari

zdenka:
najmnogoljudnija afrička država je nigerija, a ne egipat
01.02.2011. 22:36
tajuska:
hvala na ispravku
02.02.2011. 09:25

Stup srama

Iz drugih medija

AEM