U fokusu

Nevidljiva djevojka, ili odrastanje djevojaka u suvremenom svijetu

Nevidljiva djevojka, ili odrastanje djevojaka u suvremenom svijetu

Skupina profesorica sa švedskog sveučilišta u Umei, Gun-Marie Frånberg, Camilla Hällgren i Elza Dunkels prošle su godine pokrenule međunarodni multidisciplinarni projekt nazvan Invisible Girl (Nevidljiva djevojka). Ključna pitanja kojima se pozabavilo 40 istraživača/ica i umjetnika/ca iz 15 zemalja, koliko ih se uključilo u projekt, vezana su uz spol i rod, kulturu mladih, učenje i odrastanje u suvremenom svijetu. “Što znači postati djevojkom u suvremenim društvima? Kako možemo opisati i analizirati suvremenu djevojku? Postoje li alternativni načini na koje nevidljivu djevojku možemo učiniti vidljivom?” pitaju se voditeljice projekta. Naziv projekta aluzija je na roman američkog autora Ralpha Ellisona Nevidljivi čovjek (The Invisible Man, 1952.), čiji je afro-američki protagonist nevidljiv u očima bijelaca. Na sličan način, smatraju začetnice projekta, i suvremena djevojka postaje nevidljivom usred stereotipa i raznih oblika diskriminacije prisutnih na svim razinama društva. Podnaslov projekta, Ceci n’est pas une fille (Ovo nije djevojka), izravna je referenca na još jedan izvor inspiracije za projekt, Magritteovu sliku Ceci n´est pas une pipe (Ovo nije lula, 1929.). Kao što i umjetnik nazivom slike želi upozoriti na to da njegovo djelo nije lula već prikaz lule, tako se i autorski trio pita odražavaju li suvremeni prikazi djevojaka njihove stvarne svjetonazore i načine razmišljanja, ili je, pak, riječ tek o prikazima istih.

Projekt je iznjedrio velik broj umjetničkih radova, kao i zbornik 32 tematsko i metodološki raznolika eseja. Razvrstani u četiri tematska bloka (Pregovaranje o identitetu, Tjelesnost, Prekinuto djevojaštvo, te Rod i suvremeni mediji), eseji obrađuju razne probleme i društvene fenomene, od rasizma i majki tinejdžerki, do blogova, videoigara i časopisa za mlade. Spomenimo i to da tri eseja potpisuju domaće autorice! U eseju “Good Girl, Bad Girl: Adolescent Friendships and Construction of the Identity” (Dobra djevojka, loša djevojka: adolescentska prijateljstva i konstrukcija identiteta) Barbara Pleić Tomić proučava obrasce ponašanja i dinamiku odnosa u prijateljstvima među adolescenticama, prvenstveno odnosima s najboljim prijateljicama. Kao polaznu točku za vlastit tekst (“Suck, Squeeze, Bang, Blow“)*, Dina Rončević koristi osobno iskustvo pohađanja obrazovnog programa za automehaničara/ku. Kontekst automehaničarske radionice kao tradicionalno muškog prostora potaknuo ju je, tvrdi Rončević, na propitkivanje vlastitog rodnog (pa i društvenog) identiteta. Moja malenkost se pak odlučila podvrgnuti dva relativno novija uratka iz Disneyeve tvornice snova, Princezu i žapca (The Princess and the Frog, 2009.) i Jako zapetljanu priču (Tangled, 2010.) rodnoj analizi. Objavljivanje zbornika popraćeno je konferencijom održanom 07. lipnja na umjetničkom kampusu u švedskom gradu Umei. Konferencija je okupila brojne novinare, znatiželjnike i naravno, same sudionike/ce projekta koji su bili u prilici osobno predstaviti svoje radove. Boje Lijepe naše na skupu je branila Dina Rončević.

O uspjehu i odjeku projekta svjedoči i činjenica da su entuzijastične organizatorice i idejne začetnice već najavile i svojevrstan nastavak – Invisible Boy (Nevidljivi dečko), projekt koji će se (pogađate!) baviti odnosom suvremenog društva i dječaka/mladića/muškarca, problemima i očekivanjima s kojima se susreću pri odrastanju, identifikacijskim modelima koji im se pružaju i sl.

Zbornik radova dostupan (za ciglih 0,00 kuna!) za čitanje, downloadanje, citiranje, proučavanje na: https://iml.edusci.umu.se/invisiblegirl/files/2012/06/Invisible_Girl_web.pdf .

Navali narode!!!

 

* Igra riječima u nazivu: pojmovi suck (sisati, usisati), squeeze (stisnuti, tlačiti, gnječiti), bang (lupati, treskati) i blow (puhati, napuhnuti, raspirivati) u žargonu označavaju četiri takta četverotaktnog motora, no također se odnose na seksualne radnje.